Arebica

Arebica (ili arabica, ostali nazivi: matufovača, matufovica, mektebica) jeste specifično bosansko pismo (kao što je i bosančica). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu.

Historija

Arebica je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u Bosni je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. Bošnjaci, koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana alhamijado književnost. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je "Početnica" iz doba Mehmeda II el-Fatiha (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljavaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, tj. adaptira fonetici bosanskog jezika. Najuspješniji je bio Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića Fikuhul-ibadat). Poslije toga je ostala u ličnom predstavljanju, baš kao i bosančica.

Književnost pisana arebicom pretežno je u stihu, ali ima i proze, uglavnom vjerskog sadržaja. Arebicom je štampano oko 50 knjiga. Od književnih djela pisanih arebicom ističu se ilahije (pobožne pjesme) i kaside (poučne pjesme). Uz to ima i patriotske i ljubavne lirike. U prozi su pisani mahzari i arzuhali (službene predstavke i legende). Arebica ima neka slova kojih nema u arapskom, a neka su uzeta iz turskog i perzijskog jezika.

Godine 1878. Bosna je sasvim prešla na latinicu, ali se arebica i dalje održala kod Bošnjaka, posebno u vjerskoj službi. Bosanski sabor je 1911. god. donio zaključak da svi javni natpisi uz latinicu i ćirilicu trebaju biti napisani i na arebici. Vlada je poništila tu odluku.

Može se konstatovati da su tokom prošlog vijeka Bošnjaci bili jedna od rijetkih nacija sa više pisama (bosančica, ćirilica, arebica, latinica).

Štampana djela

Prvo djelo štampano na arebici nakon 64 godine je strip „Hadži Šefko i hadži Mefko“ objavljen 2005. godine (autori: Amir Al-Zubi i Meliha Čičak-Al-Zubi), koje je ujedno i prvi strip na arebici uopće. U ovom djelu Al-Zubi je uveo i neke promjene u pravopisu bosanske arebice, učinivši je potpuno nezavisnom od pravopisa orijentalnih jezika.

Prvi kitab štampan na arebici sa ISBN om i CiP-om nakon 72 godine je Epohe fonetske misli kod Arapa i arebica objavljen u aprilu 2013. godine u Beogradu (autor: mr. Aldin ef. Mustafić, izdavač: Veliki Crljeni (Darko Babić)). Ovaj kitab predstavlja upotpunjavanje standardizacije arebice koje se oslanja na Čauševićevu verziju, te je, također, udžbenik za visoko obrazovanje.

Alfabet

Latinica	A a	B b	C c	Č č	Ć ć	D d	Dž dž	Đ đ	E e	F f	G g	H h	I i	J j	K k
Arebica	آ	ب	ڄ	چ	ڃ	د	ج	ݗ	ە	ف	غ	ح	اٖى	ي	ق
Latinica	L l	Lj lj	M m	N n	Nj nj	O o	P p	R r	S s	Š š	T t	U u	V v	Z z	Ž ž
Arebica	ل	ڵ	م	ن	ݩ	ۉ	پ	ر	س	ش	ت	ۆ	و	ز	ژ

Primjeri

Tekstualni primjer

Bosanski (arebica):

مۉلٖىمۉ سه‌ ته‌بٖى بۉژە

Bosanski (latinica):

Molimo se tebi, Bože

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

Bosanski (arebica):

سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.

Bosanski (latinica):

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Engleski:

All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood.

Teheran

Bosanski (arebica):

تَهْرَان يە غلاونٖى وٖ نايوەڃٖى غراد إِيرَانا، سەدٖىشتە تَهْرَانسقە پۉقرايٖىنە وٖ يەدان ۉد نايوەڃٖىح غرادۉوا سوەتا.

Bosanski (latinica):

Teheran je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Također pogledajte

• Alhamijado književnost

Literatura

• Arnaut, Muhamed. Bosanski jezik i njegova grafija, Didaktički putokazi II/6, Zenica 1996, 7-13.
• Lehfeldt, Werner, "Die Entwicklung der arabischen Druckschrift in ihrem Gebrauch für das Serbokroatische", Die Welt der Slaven 13, 1968, 359-375.

Vanjski linkovi

• Opća deklaracija o pravima čovjeka na arabici (Arhivirano)