Datura stramonium
Datura stramonium, u Evropi poznata pod zajedničkim imenima trnoojabuka, jimson-korov ili vražja zamka, a na balkanskim prostotirima tatula, rjeđe kužnjak,[1] je biljna vrsta – cvjetnica iz porodice Solanaceae, rod Datura. Najčešći naziv u Bosni i Hercegovini je tatula. Vjerovatno porijeklo roda i ove vrste je iz Srednje Amerike,[1][2] a uvedena vrsta je u mnogim svjetskim regijama.[3][4] To je agresivni invazivni korov u umjerenoj klimi širom svijeta.
| Datura stramonium | |
|---|---|
.jpg) Tatula | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Solanales |
| Porodica | Solanaceae |
| Rod | Datura |
| Vrsta | Datura stramonium |
| Sinonimi | |
| |
D. stramonium se često koristi u tradicijskoj medicini za liječenje raznih bolesti. Također se koristila kao halucinogen (antiholinerik / antimuskarinik, delirijantnog tipa, kao enteogen kako bi izazvao intenzivne vizije.[1] Malo je vjerovatno da će ikada postati glavni lijek zloupotrebe zbog efekata na um i tijelo koji se često subjektivno doživljavaju kao izuzetno neprijatna, što dovodi do stanja duboke i duge –trajne dezorijentacije s potencijalno fatalnim ishodom. Sadrži tropan alkaloide koji su odgovorni za delirijske učinke i mogu biti jako toksični.[5]
Stoljećima je tatula korištena kao ljekovita biljka za ublažavanje astme, ali kao i analgetik tokom operativnih zahvata i namještanja kostiju. Također izaziva snažne halucinacije i delirij, što je korišteno u duhovne svrhe za izazivanje jakih vizija. Ipak, alkaloidi u ovoj biljci koji se koriste u medicinske i halucinogene svrhe smrtonosno su toksični u malo većim dozama od onih koje se koriste u medicinske svrhe. Neoprezno korištenje često dovodi do nuspojava zbog kojih je potrebno bolničko liječenje, a nije rijedak ni smrtni ishod.
Opis
urediDatura stramonium je biljka neugodnog mirisa, koja raste uspravno i formira grmove visine do 60–150 cm.[6] Korijen joj je dubok, debeo, bijele boje. Stabljika je čvrsta, uspravna, sa glatkim, blijedožutim do zelenim listovima. Stabljika se redovno dijrli u više grana i svaka od njih nosi listove i jedan, uspravan cvijet.
Listovi su su dugi oko 8–20 cm, nazubljeni, nepravilnih rubova. Gornja površina im je tamnozelena, dok je donja svjetlozelena. Listovi su gorkog okusa i pri konzumiranju izazivaju mučninu, što je posljedica alkaloidnih sokova , koji se mogu osjetiti i kada se dijelovi biljke osuše.[7]
Tatula obično cvjeta tokom ljeta. Mirisni cvjetovi su truboliki, bijeli do kremasti ili ljubičasti, dugi 6–9 cm. Cvjetovi rastu na kratkim peteljkama uz mjesta odakle polaze listovi. Čašice su duge i cjevaste, šire na dnu, oštrih rubova, koji su okruženi sa pet oštrih – nazubljenih listića. Cvijet je dijelom otvoren, presavijen, cjevast i sa rebrima. Cvjetovi su otvoreni po noći, te se iz njih osjeti ugodan miris koji privlači noćne moljce. Plodovi su alipsoidne kapsule, promjera 3–8 cm i mogu biti pokriveni sodacina ili su glatki. Kada sazriju, podijele se na četiri pregrade, a u svaoj je po desetak malenih, crnih sjemenki.
Staništa i rasprostranjenje
urediTatula potiče iz Sjeverne Amerike, ali su se davno proširile na Stari svijet. Opisao ju švedski botaničar Carl Linné 1753., iako je to već stoljeće prije opisano uralili i drugi, kao što je Nicholas Culpeper.[8] Danas raste slobodno u eprirodi u svim toplim i umjerenim područjima, gdje se može naći uz putve i ceste, kao i u dobro ograđenim prostorima gdje žive biljojedi.[9][10] U Evropi se javlja i kao korov na pustarama i na odlagalištima otpada.[9]
Smatra se da u raznošenju sjemenki njviše učestvuju ptice svojim izmetom nakon probave plodova ši. Sjemenke mogu mirovati u tlu godinama i proklijati kada se tlo prekopa i izloži povoljnim uvjetima. Ukoliko postoji strah ili opasnost uslijed toksičnih učinaka ove biljke kada izraste u vrtu, obično se savjetuje izvaditi biljku zajedno sa korijenom.[11]
Otrovnost
urediSvi dijelovi tatule sadrže škodljive razine alkaloida, atropina, hiosociamina i skopolamina koji mogu izazvati delirij i podstaćii antikolinergičke učinke. Kod neinformiranih korisnika, rizik od predoziranja i uzimanja smrtonosne količine je visok i veliki dio takvih korisnika koji uzimaju oralno ovu biljku bivaju hospitalizirani uslijed psihoaktivnih učinaka.[9][12]
Količina toksičnih tvari individualno varira od biljke do biljke. Količina otrova u biljkama može varirati u omjeru 5:1, a otrovnost biljke ovisi o dobi, mjestu gdje raste i drugim ekološkim uvjetima.[13] Također, unutar same biljke postoji viša koncentracija u nekim dijelovima, što može varirati od lista do lista. Kod mlađih biljaka omjer atropina i skopolamina je oko 3:1, a nakon cvjetanja je ovaj omjer obrnut, kada se omjer skopolamina smanjuje kako biljka stari.[14] Ova varijacija čini biljku tako opasnom kada se koristi u ljekovite svrhe. U tradicijskim kulturama je potrebno veliko iskustvo i detaljno poznavanje tatule kako bi se izbjegla šteta.Pojedinačni plodovi i sjemenke sadrže oko 0,1 mg atropina, a smrtonosna doza za odrasle je >10 mg atropina ili >2–4 mg skopolamina.[15]
Trovanje tatulom obično biva obilježeno delirijem (suprotno do halucinacija), a javljaju se i hipertermija, tahikardija, bizarno ponašanje i teška midrijaza (proširene zjenica) uslijed čega se javlja fotofobija koja može trajati nekoliko dana. Dugotrajna amnezija se također često javlja.[16] Početak simptoma obično je oko 30-60 minuta nakon uzimanja biljke. Ovi simptomi obično traju 24 do 48 sati, ali su poznati slučajevi gdje je djelovanje trajalo i dvije sedmice.[17]
U teških slučajeva trovanja, kao i kod ostalih trovanja antikolinergicima, kao antidot može pomoći intravensko davanje fiziostigmina.[18]
Upotreba u medicini
uredi
Tatula se dugo koristi kao jako efikasno sredstvo za liječenje simptoma astme. Atropin može smanjiti simptome te bolesti, stanje u kojem dolazi do paralize ogranaka dušnika, tako što uklanja spazam tokom napada. Stoga se za ovu upotrebu listovi obično puše u cigaretama ili luli. Pušenje tatule u cilju smanjenja simptoma astme potiče iz tradiciojske, Ajurvedske medicine u Indiji. Upotreba tatule se u Evropi proširila. nakon što je James Andreson otkrio ovaj način upotrebe i učinak tatule krajem 18. stoljeća.[19][20] Međutim, s obzirom da atropin prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, može izazvati teške učinke u centralnom nervnom sistemu, kao što su zbunjenost, psihomotorna agitacija i halucinacije, pogotovo u starijih osoba. Zato, u tretmanu astme koriste se uglavnom antimuskarinici, kao što su ipatropij i tiotropij. Lijek prvog izbora u liječenju astme je beta-agonist albuterol, u kombinaciji s kortikosteroidom prednizonom.
Pripadnici naroda Zuñi su koristili tatulu kao analgetik, kako bi uspavali ozlijeđene osobe prije namještanja prelomljene kosti.[21] U Kini je također korištena na sličan način, kao anestetik tokom hirurških zahvata.[22]
Atropin i skopolamin, kojih u tatuli ima u velikim koncentracijama, su muskarinski antagonisti, zbog čega se mogu koristiti u liječenju Parkinsonove bolesti i morske bolesti, ali i za potiskivanje parasimpatičke stimulacije mokraćnog, respiratornog i probavnog trakta, srca i očiju. Tatula se može koristiti i pri odvikavanju ovisnosti o drogama, tako što smanjuje simptome pojave delirium tremens i odvikavanja od morfija. Tatula se također može koristiti za smanjivanje simptoma upale grla, zubobolje i kod infestacije parazitima. Trebaju je izbjegavati pacijenti sa srčanim problemima, glaukomom, povećanom prostatom, mokraćnim poteškoćama, nakupljanjem tekućine u plućima i crijevne opstrukcije (djelomičnim ili potpunim začepljenjem crijeva).[23]
Upotreba u duhovnim obredima
uredi
Stoljećima se Datura stramonium koristila za mistične i tajne sakramente jer proizvodi moćne vizije (koje mogu trajati danima) i otvaranje komunikacije prema duhovnom svijetu. Starosjedioci područja današnje južne Kalifornije su jeli male crne sjemenke kako bi "komunicirali sa bogovima putem vizije".[24] Širomm Amerike su i ostali sutohtoni narodi kao npr. Algonquini, Cherokee, Marie Galente i Luiseño također koristili ovu biljku u svetim obredima zbog njenih pomenutih i sličnih svojstava.[25][26][27] U Etiopiji, neki učenici i svećenici koriste D. stramonium kako bi "otvorili um" i bili više otvoreni prema učenju, kreativnosti i stvaralačkom razmišljanju.[28]
|Naziv biljke "datura" koji se koristi u drugim jezicima, potječe iz Indije, gdje biljku smatraju posebno svetom jer se vjeruje kako je omiljena biljka Hindu boga Shiva Nataraja.
Kultivacija
urediBiljka preferira bogato tlo. Dodavanjem dušikovih gnojiva, povećava koncentraciju alkaloida u biljci. Tatula se može uzgojiti generativno, sjemenki, koja se širi u krugu od oko pola metra od svake biljke. Osjetljiva je na mraz i stoga se treba čuvati od hladnog vremena. Biljka se bere kada je plod zreo, ali još uvijek zelene boje. Bere se čitava biljka, pa se lišće skida sa stabljike i suši. Jedan hektar intenzivno uzgajanih biljaka može dati 1.000–1.700 kg sjemenki.[29]
Etimologija
urediNaziv dolazi iz stare Hindu riječi za biljku (dhatura). Specijski atribut stramonium potiče iz grčkog στρύχνος –stryhnos = noćna sjenka + μανιακός – maniakos = lud.[30]
U Sjedinjenim Američkim Državama ovu biljku nazivaju jimson weedili rjeđe Jamestown korov, po gradu Jamestownu, u saveznoj državi Virginiji, gdje su je konzumirali britanski vojnici tokom akcije protiv Baconovih pobunjenika (Baconov ustanak). Nakon toga, 11 dana su bili promijenjene svijesti.[31]
Neki od vernakularnih naziva za njih uglavnom su porijeklom iz engleskog i jezika, kao što su Jimsonov korov, trnojabuk, đavolja jabuka, đavolja truba, ludojabuka, noćna sjenka, Peru-jabuka, smrdljivi korov, stramonium, datura, i španskih naziva toloahe i taguaro[32]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b c "Datura stramonium (jimsonweed)". CABI. 21. 11. 2018. Pristupljeno 6. 5. 2019.
- ^ "Datura stramonium in Flora of China @ efloras.org". www.efloras.org. Pristupljeno 16. 8. 2017.
- ^ "Biota of North America Program, 2014 county distribution map". bonap.net.
- ^ Australia, Atlas of Living. "Datura stramonium : Common thornapple | Atlas of Living Australia". bie.ala.org.au (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 4. 2016. Pristupljeno 16. 8. 2017.
- ^ Glatstein, Miguel; Alabdulrazzaq, Fatoumah; Scolnik, Dennis (2016). "Belladonna Alkaloid Intoxication". American Journal of Therapeutics. 23 (1): e74–e77. doi:10.1097/01.mjt.0000433940.91996.16. ISSN 1075-2765. PMID 24263161.
- ^ Grieve, Maud. A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, & Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2. Dover Publications. str. 804. ISBN 9780486227993.
- ^ Grieve, Maud. A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, & Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2. Dover Publications. str. 805. ISBN 9780486227993.
- ^ Culpeper, Nicholas (1950). Culpeper's Complete Herbal. Slough: W Foulsham & Co Ltd. str. 368–369. ISBN 0-572-00203-3.
- ^ a b c Preissel, Ulrike & Hans-Georg Preissel (2002.). Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples. Firefly Books. str. 124–125. ISBN 1-55209-598-3. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) - ^ Veblen, K.E. (2012.). "Savanna glade hotspots: Plant community development and synergy with large herbivores". Journal of Arid Environments. 78: 119–127. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Mail Online, Pensioner finds deadly tropical plant made famous in Harry Potter book in her back garden
- ^ AJ Giannini,Drugs of Abuse--Second Edition. Los Angeles, Practice Management Information Corporation, pp.48-51. ISBN 1-57066-053-0.
- ^ Preissel, U.; Preissel, H.-G. (2002.). Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples. Buffalo, NY: Firefly Books. str. 106–129. ISBN 1-55209-598-3. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) - ^ Nellis, David W. (1997). Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean. Pineapple Press. str. 237. ISBN 9781561641116.
- ^ Arnett AM (1995.). "Jimson Weed (Datura stramonium) Poisoning". Clinical Toxicology Review. 18 (3). Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Freye, Enno (2009). Pharmacology and Abuse of Cocaine, Amphetamines, Ecstasy and Related Designer Drugs. Springer Netherlands. str. 217–218. ISBN 978-90-481-2447-3.[mrtav link]
- ^ Pennachio, Marcello + (2010). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 7. ISBN 9780195370010.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Goldfrank, Lewis R. & Flommenbaum, Neil (2006.). Goldfrank's Toxicologic Emergencies. McGraw-Hill Professional. str. 677. ISBN 9780071479141. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) - ^ Barceloux, Donald G. (2008.). "Cascara". Medical Toxicology of Natural Substances: Foods, Fungi, Medicinal Herbs, Plants, and Venomous Animals. John Wiley & Sons. str. 1877. ISBN 9781118382769. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Pennachio, Marcello + (2010). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 6. ISBN 9780195370010.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Turner, Matt W. (2009). Remarkable Plants of Texas: Uncommon Accounts of Our Common Natives. University of Texas Press. str. 209. ISBN 9780292718517.
- ^ Nellis, David W. (1997). Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean. Pineapple Press. str. 238. ISBN 9781561641116.
- ^ Miller, Robert L. (2002). The Encyclopedia of Addictive Drugs. Greenwood Publishing Group. str. 207. ISBN 9780313318078.
- ^ Austin, Alfredo Lopez + (2005.). Mexico's Indigenous Past. University of Oklahoma Press. str. 22. ISBN 9780806137230. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) - ^ Biaggioni, Italo + (2011). Primer on the Autonomic Nervous System. Academic Press. str. 77. ISBN 9780123865250.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Pennachio, Marcello et al. (2010.). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 82–83. ISBN 9780195370010. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć); Eksplicitna upotreba et al. u:|authors=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) - ^ Davis, Wade (1997.). The Serpent and the Rainbow: a Harvard scientist's astonishing journey into the secret societies of Haitian voodoo, zombis and magic. Simon & Schuster. str. [potrebna stranica]. ISBN 9780684839295. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Molvaer, Reidulf Knut (1995). Socialization and Social Control in Ethiopia. Otto Harrassowitz Verlag. str. 259. ISBN 9783447036627.
- ^ Chopra, I.C. (2006.). Indigenous Drugs of India. Academic Publishers. str. 143. ISBN 9788185086804. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ "Datura species". Plants Poisonous to Livestock. Cornell University Department of Animal Science. Pristupljeno 12. veljače 2010.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ^ Beverley, Robert. "Book II: Of the Natural Product and Conveniencies in Its Unimprov'd State, Before the English Went Thither". The History and Present State of Virginia, In Four Parts (jezik: engleski). University of North Carolina. str. 24 (Book II). Pristupljeno 6. ožujka 2013.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ^ "Medicinal Plants of the Southwest: Datura stramonium". Arhivirano s originala, 6. siječnja 2012. Pristupljeno Marz 19., 2013.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)
Vanjski linkovi
uredi
