Bentos

Bentos je zajednica organizama koji žive na, u ili u blizini dna mora, rijeka, jezera ili potoka, također poznatim staništima kao bentoska zona.[1] Ova zajednica živi u sedimentnom okruženju morske ili slatke vode, od plimskih bazena, uz šume, do kontinentalnog praga, a zatim dolje do abisalnih dubina.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Morske alge i dva hitona u plimnom bazenu

Mnogi organizmi prilagođeni dubokom vodenom pritisku ne mogu preživjeti u gornjim dijelovima vodenog stupca. Razlika pritiska može biti vrlo značajna (otprilike jedna atmosfera na svakih 10 metara dubine vode).[2]

Budući da je svjetlost apsorbirana prije nego što dospije u duboku okeansku vodu, izvor energije za duboke bentoske ekosisteme često je organska tvar iz višeg vrha u vodenom stupcu koji se spušta do dubine. Ovamrtva i raspadajuća materija održava bentoski lanac ishrane; većina organizama u bentoskoj zoni su lešinari ili detritivori.

Izraz "bentos", skovao je Ernst Haeckel u 1891.,[3] a dolazi od starogrčkog βένθος – "bentos" = morska dubina.[1] U biologiji slatkih voda, termin bentos odnosi se na organizme na dnu jezera, rijeka i potoka.[4] Za istu suštinu takođe postoji i (suvišni) sinonim, benton.[5]

Izvori hraneUredi

 
Efekti eutrofikacije na morski bentoski život

Glavni izvori hrane za bentos su alge i organski doticanje sa kopna. Na prisustvo i strukturu bentosa utiču i dubina vode, temperatura i slanost, te vrsta lokalnog supstrata. U obalnim vodama i drugim mjestima gdje svjetlost dopire do dna, mogu uspijevati bentoske fotosintske diatomeje. Životinje koje filtriraju vodu, poput spužvi i školjkaša, dominiraju na tvrdom, pjeskovitom dnu. Životinje koje jedu nataložene naslage, poput Polychaete, naseljavaju mekša dna. Ribe, kao i morske zvijezde, mehkušci, glavonošci i rakovi važni su grabežljivci i uklanjači.

Bentonski organizmi, poput morskih zvijezda, ostriga, školjki, morskih krastavaca, krhkih zvijezda-zmijuljica i morskih sasa, imju važnu ulogu kao izvor hrane za ribe, lao što je škrpina, a i u ljudskoj ishrani

Po veličiniUredi

MakrobentosUredi

Makrobentos obuhvata veće, vidljive golim okom, bentoske organizme veće od oko 1 mm. Neki primjeri su polihetne gliste, školjke, bodljokošci, morska sasa, korali, spužve, morske šprice, turbelarije i veći rakovi poput jastoga i rakovica.

MejobentosUredi

Mejobentos sastoji se od sićušnih bentoskih organizama koji su manji od oko 1 mm, ali veći od oko 0.1 mm. Neki od primjera su nematode, foraminifere, tardigrade, gastrotricha manji rakovi, kao šro su kopepode i ostrakode.

MikrobentosUredi

Mikrobentos sadrži mikroskopske bentoske organizme veličine manje od oko 0,1 mm. Neki primjeri su bakterije, diatomeje, cilijate, amebe, flagelate.

Prema tipuUredi

 
"Varijante morskih crva": tabla iz Das Meer, M. J. Schleiden (1804–1881).

ZoobentosUredi

Zoobentos obuhvata životinje koje pripadaju bentosu, tj one koje žive na dnu ili blizu dna.

FitobentosUredi

Fitobenthos obuhvata biljke koje pripadaju bentosu, uglavnom bentoske diatomeje i makroalge (morske alge).

Prema lokacijiUredi

EndobentosUredi

Endobentos živi zakopan ili ukopan u sedimentu, često u oksigeniranom gornjem sloju, npr., morska olovka ili piješčani dolar.

EpibentosUredi

Epibentos živi na vrhu sedimenata, npr. morski krastavac ili morski puž koji puž. Za razliku od drugih epifita.

HiperbentosUredi

Hiperbentos živi neposredno iznad sedimenta, npr. bakalar.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b Benthos from the Census of Antarctic Marine Life website
  2. ^ US Department of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration. "How does pressure change with ocean depth?". oceanservice.noaa.gov.
  3. ^ Haeckel, E. 1891. Plankton-Studien. Jenaische Zeitschrift für Naturwissenschaft 25 / (Neue Folge) 18: 232-336. BHL.
  4. ^ "North American Benthological Society website". Arhivirano s originala, 5. 7. 2008. Pristupljeno 16. 8. 2008.
  5. ^ Nehring, S. & Albrecht, U. (1997). Benthos und das redundante Benthon: Neologismen in der deutschsprachigen Limnologie. Lauterbornia 31: 17-30, [1].

BibliografijaUredi

  • "Benthos". (2008) Encyclopædia Britannica. (Retrieved May 15, 2008, from Encyclopædia Britannica Online.)
  • Ryan, Paddy (2007) "Benthic communities" Te Ara - the Encyclopædia of New Zealand, updated 21 September 2007.
  • Yip, Maricela and Madl, Pierre (1999) "Benthos" University of Salzburg.

Vanjski linkoviUredi