Tundra

Tundra[1] je biom koji se prostire u predjelima gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom. Ime potiče od kildin-samske (laponske) reči „tūndâr”, koja označava „ledinu bez drveća”. Postoje dva tipa tundre: arktička, rasprostranjena u polarnim predelima Arktika i Antarktika, i alpijska, rasprostranjena u vidu zasebnog pojasa na visokim planinama. Flora palearktičkih tundri česo se naziva arkto-alpijskom usljed postojanja zajedničke historije vegetacije i velikog broja zajedničkih vrsta biljaka u arktičkoj i alpijskoj tundri.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona

Arktička tundraUredi

Nastanak i geografsko prostiranjeUredi

 
Rasprostranjenost arktičke tundre na Sjevernoj polulopti

U skorijoj geološkoj prošlosti (ledena doba Kvartara) velike ledene mase pokrivale su dio Sjeverne Amerike i Evrope U periodu poslije posljednje glacijacije led se povukao ka sjeveru ili se zadržao na planinama (glečeri). Oblasti poslednje oslobođene od leda, a susedne savremenim ledenim pokrivačima pripadaju biomu tundri. Na engleskom se tundre u Americi nazivaju „barren grounds” (u prijevodu: „oskudna, neplodna zemlja”), ali o jedinstvenosti sa biomom u Evropi i Aziji svjedoči i to da 75% živog svijeta na svim nabrojanim kontinentima čine iste vrste.

Klimatski faktorUredi

 
Tundra na Grenlandu

U nivou polarnog kruga u vrijeme zimske kratkodnevnice, Sunce se uopće ne izdiže iznad horizonta. Još sjevernije, noć traje još duže i veći dio tundre nema sunčevu osvijetljenost po više mjeseci. To utiče na život u tundri da svoju aktivnost usresrede na kratak period osvijetljenosti. Osim tame, značajan faktor u tundri je i hladnoća koja zapravo ima geološko nasljeđe. Duboki slojevi zemljišta („permafrost“) potpuno su zaleđeni. Na Grenlandu je zaleđen sloj debljine 600 metara, a ponegdje i dublje-u Rusiji je zaleđeni sloj bio dubine 1.450 m. U toku ljeta „otkravljuje“ se tek tanak sloj, ne veći od sedam centimetara, ali i to je dovoljno za opstanak živog svijeta koji naseljava tundru. Ovaj sloj je zasićen vodom jer padavine koje su u njega dospjele ne mogu da se ocijede dublje, pošto je tu zaleđeno. U tundri inače ima malo padavina i to je uvijek snijeg. Zbog naizmjeničnog smrzavanja i otkravljivanja zemljišta, nastaje poligonalno zemljište. Naime, ovi procesi izazivaju pupčenje tla i stvaranje šupljina u koje se gomila kamenje.

Živi svijetUredi

Glavni članak: Ekoregioni tundre

U tundri se nalaze biljke malih dimenzija. Drvenastih biljaka ima, poput nekih vrsta breza i patuljastih vrba, ali se često ne vide od zeljaste vegetacije. Drvenaste biljke u tundrama pripadaju životnoj formi hamefita, a ne fanerofita, kojoj pripadaju srodne vrste. Od zeljastog bilja brojne su mahovine i prečice, a poznate su i vrste purpurna kamenika i šumski geranijum.

Od životinjskih vrsta poznati su mošusno goveče i irvasi, koje u Americi nazivaju karibui. Vukovi, polarne lisice i žderavci su predatori koji su prilagođeni životu u tundri tako što imaju gusto krzno i sloj potkožne masti. Takođe, uši, rep i njuška su jako skraćeni kako ne bi došlo do smrzavanja. Hrane se tekunicama, voluharicama i leminzima.

U tundri je veoma mali broj ptica koje su stanarice, dok ptice selice dolaze ljeti u milionima. Neke od njih su plovke, guske i zujavci. Veliki broj ptica se tada hrani insektima i to najčešće dvokrilcima koji inače zimuju u stadijumu larvi pod ledom koji se stvara na površini bara.

Alpijska tundraUredi

 
Alpijska tundra sa Krumholc ekotonom

Alpijska tundra je vegetacijski pojas u kojoj nema drveća usled niske temperature uzrokovane velikom nadmorskom visinom. Nalazi se iznad gornje šumske granice (granice drveća) na svim visokim planinama, a ekoton ka šumskoj vegetaciji karakterizira se Krumholc formama drveća.

LiteraturaUredi

  • Grupa autora. 1982. Ilustrovana enciklopedija Priroda. Vuk Karadžić. Beograd.

ReferenceUredi

  1. ^ "tundra | ecosystem". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-05-31.

Vanjski linkoviUredi