Bakalar
Bakalar (latinski: Gadus morhua) je morska riba iz porodice Gadidae. Ova riba, koja je tradicionalno jelo na gotovo cijelom Mediteranu. Glavna staništa bakalara su zapravo hladna mora sjevernog Atlantika, mora uz obale Norveške i Baltika, zatim oko Islanda, Kanade, Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država. Također naseljava sjeverno i polarno more. U Španiji i Portugalu jedno je od najvažnijih jela nacionalne kuhinje. Postoje tri vrste bakalara: atlantski, pacifički i grenlandski bakalar. Riba je sivosmeđa sa tamnim pjegama i bijelim stomakom, a ima izduženu glavu i snažnu vilicu. Može narasti i do 150 cm i više, ali se obično lovi bakalar veličine 60 do 70 cm. Može da naraste do jednog metra i težine do 20 kilograma. Zbog toga što živi u hladnim morima, prilično se sporo razvija, tako da joj je do ove konzumne veličine potrebno oko sedam godina da naraste.
Bakalar | |
---|---|
Status zaštite: Osjetljivi | |
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Actinopterygii |
Red | Gadiformes |
Porodica | Gadidae |
Rod | Gadus |
Vrsta | G. morhua |
Dvojno ime | |
Gadus morhua Linnaeus, 1758 |
Usljed sve veće popularnosti ove ribe na svjetskom tržištu (čiji su najveći izvoznici Norveška, Island, Švedska, Kanada i Poljska) i zbog nemogućnosti da se uzgaja, ovoj vrsti prijeti istrebljenje pa se mnoge organizacije za zaštitu životinja zalažu za ograničenje lova.
Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u ishrani, naročito sušen i soljen. Bakalar se uglavnom konzumira svjež ili zamrznut. Pored toga, bakalar se konzervira usoljavanjem i sušenjem. Usoljeni i dimljeni bakalar su posebno popularni specijaliteti u zemljama Sjeverne Evrope. Od jetre bakalara se proizvodi ulje koje je odličan izvor vitamina D, vitamina E i vitamina A, te omega-3 masnih kiselina. Meso bakalara ima blag ukus i odlična je zamjena za proteine mesa domaćih životinja, a izuzetno je bogato važnim masnim kiselinama. Te kiseline su važne za izgradnju staničnih membrana.[1]
Reference
uredi