4. milenij p. n. e.

U 4. mileniju p. n. e. dogodile su se važne promjene u ljudskoj kulturi. Tada je počelo bronzano doba, kao i korištenje pisma. Ustanovljeni su, a potom procvali gradovi-države u Sumeru te kraljevstvo u Egiptu. Poljoprivreda se rasprostrla širom Eurazije. Stanovništvo svijeta se kroz milenijum udvostručilo, od otprilike 7 do 14 miliona ljudi.

Događaji

• Sumerski grad Ur u Mezopotamiji (40. vijek p. n. e.); Sumerska hegemonija u Mezopotamiji, s otkrićem pisma, matematike temeljene na broju 60, astronomije i astrologije, građanskog prava, kompleksne hidrologije, jedrilica, točka i grnčarskog točka, 4000 – 2000. p. n. e..
• epoha modernog židovskog kalendara otpočela 7.10. 3761. p. n. e..
• židovska hronologija navodi da je svijet stvoren 25.9. ili 29.3. 3760. p. n. e..
• U Kolumbiji se oko 3600. p. n. e. napravljena umjetnička djela u u Chiribiqueteu (Caqueta).
• Prva, druga i četvrta dinastija u Kišu (Mezopotamija).
• Ötzi Ledeni čovjek umire u blizini današnje austrijsko-italijanske granice cca. 3300. p. n. e., da bi ga godine 1991. otkrili u ledenjaku Ötztalskih Alpa. Vjeruje se da je uzrok smrti bilo ubistvo.
• Neolitski stanovnici Irske grade 250.000 tona tešku opservatoriju Newgrange cca. 3200. p. n. e..
• Neolitsko naselje sagrađeno kod Skara Braea na Orkneyskim Otocima, Škotska.
• 3000. p. n. e. – Menes ujedinjuje Gornji i Donji Egipat, i gradi novu prijestolnicu u Memfisu.
• 3000. p. n. e. – Proto-Indo-Iranci se dijele na iranske narode (koji putuju na zapad od Indije) i Indoarijce.
• 3000. p. n. e. – Prema nekim pretpostavkama u ovo doba je napisana Rig Veda.
• Otkriće srebra.
• Počeci iberske civilizacije, s time da dolazak ljudi na poluotok datira do oko 4000. p. n. e.
• Oko 3000. p. n. e. - Prva grnčarija u Kolumbiji kod Puerto Hormiga (Magdalena), se smatra jednim od prvih primjera grnčarije u Novom svijetu. Prvo naselje kod Puerto Badela (Departman Bolivar).

Ekološke promjene

Prema studijama glaciologa Lonnieja Thompsona (profesora na Državnog univerziteta Ohioa i istraživača u Byrdovom polarnom istraživačkom centru) [1] niz dokaza upućuje da je prije 5200 godina došlo do globalnih klimatskih promjena:

• Klima se naglo promijenila uz drastične posljedice.
• Biljke zakopane u Ledenoj kapi Quelccaya u peruanskim Andama ukazuju da se klima promijenila tako naglo da je led zarobio i do danas sačuvao biljke.
• Čovjek zarobljen u alpskom ledenjaku (“Oetzi”) je ostao zamrznut do otkrića 1991.
• Godovi drveća u Irskoj i Engleskoj ukazuju da je to bio njihov najsuši period.
• Ledena jezgra, odnosno omjer dva izotopa kisika s ledenih polja na vrhu afričkog Kilimanjara, koji jasno ukazuje kakva je bila temperatura za vrijeme padanja snijega.
• Velike promjene u biljnom polenu otkrivenom na dnu jezera u Južnoj Americi.
• Najniže razine metana otkrivene iz ledenih polja u Grenlandu i Antarktici.
• Početak dezertifikacije Sahare (35. vijek p. n. e.). Sahara se od naseljenog područja pretvara u golu i suhu pustinju.

Kulture

• Mezopotamija
  • Sumer
  • Proto-Elamiti
• Neolitska Evropa i Zapadna Eurazija
  • Kreta: Početak minojske civilizacije.
  • Kultura Yamna (“Kurganska kultura”), naslijeđuje kulturu Srednjeg Stoga te predstavlja početak Proto-Indoevropljana prema kurganskoj hipotezi
  • Majkopska kultura na Kavkazu, suvremenik kurganske kulture, je mogući prvi proizvođač bronze odnosno začetnik bronzanog doba.
  • Kultura Vinča
• Indijski podkontinent
  • Mehrgarh III–VI
• Afrika
  • Kultura Naqada na Nilu, 4000–3000. p. n. e. Prvi hijeroglifi se pojavljuju oko 3500 p. n. e. te su pronađeni na grobu vladara u Abydosu.
  • Kultura Nok, smještena na ušću rijeke Benue u Niger.

Značajne ličnosti

• Ötzi Ledeni čovjek živio cca. 3300. p. n. e..
• Predinastički faraoni, Tiu, Thesh, Hsekiu, Wazner
• Rani dinastički faraoni, Ro, Serket, Narmer

Pronalasci, otkrića i prve pojave

• Započinje vjerovanje da državni poglavari predstavljaju zemaljske bogove.
• Sumeri počinju urbanizaciju Mezopotamije .
• Prvi gradovi u Egiptu (35. vijek p. n. e.).
• Prvo pismo u gradovima Uruk i Susa (klinasto pismo). Hijeroglifi u Egiptu.
• Kurganska kultura u današnjoj Rusiji i Ukrajini pripitomljava konje.
• Grnčarski kotač se koristi na Bliskom Istoku.
• Jedra se koriste na Nilu.
• U Engleskoj sagrađen Sweet Track, prva umjetna cesta na svijetu.
• Sistemi za odvodnjavanje i kanalizaciju u Indiji
• Brane, kanali i kamene skulpture se prave u Sumeru uz pomoć strme ravni i poluge.
• Bakar se koristi za proizvodnju oruđa i oružja.
• Bronza se koristi, pogotovo od Majkopske kulture.
• Mastabe, prethodnice egipatskih piramida
• najranija faza stonehengeoskog spomenika (kružno kamenje i jarci) datira oko 3100. p. n. e.
• Razvija se Céide Fields u Irska, po nekim izvorima najstariji sistem polja na svijetu.

Mitologija

• Kalendar Maja datira stvaranje Zemlje na 11.8. i 13.8. 3114. p. n. e. (ustanovnivši taj datum kao nulti dan dugog slijeda 13.0.0.0.0).
• Korejska mitologija: Prema Baku Jesangu, proučavatelju Sille države ((ko-hang)) i Hwanguk ((ko-hant)) su propale oko 3898. p. n. e..
• Prema hindu mitologiji, epoha Kali Yuge se dogodila u ponoć (00:00) 18.2. 3102. p. n. e., u trenutku tradicionalne smrti Krishne.