Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku/2018.

U ovom članku nalaze se riječi kod kojih se javlja kolebanje kako ih pisati. Ove riječi potvrđene su ili pravopisom ili kroz konsenzus korisnika Wikipedije na bosanskom jeziku i koriste se kako bi se prvenstveno poštovao pravopis bosanskog jezika, ali i u cilju izbjegavanja tehničkih poteškoća pri korištenju ove Wikipedije. Konsenzus se postiže u pravopisnom okviru u situaciji kad postoji više mogućnosti, odnosno više pravila i kad je govornicima ostavljena mogućnost da se opredijele za jedno pravilo koje će imati prednost u odnosu na druga ponuđena. Samo u ekstremnim situacijama dozvoljeno je postići konsenzus izvan pravopisnog okvira kad je to uvjetovano tehničkim ili nekim drugim vanrednim faktorima, uz napomenu da se izašlo iz pravopisnog okvira. Za više informacija ili ako smatrate da je napravljena greška u standardizaciji, pogledajte članak o jezičkim standardima na Wikipediji na bosanskom jeziku.

Na lijevoj strani nalaze se pravilni oblici riječi, koji su podebljani, a na desnoj su nepravilni oblici, koji nisu podebljani. Pravilni i nepravilni oblici odvojeni su crtom. Neke riječi mogu imati dva ili više pravilnih oblika. Između njih stoji kosa crta, npr: ludak / luđak. Oblici su poredani abecedno.

U članku se nalaze i sinonimi, s tim da prvi navedeni sinonim ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično (kako bi se olakšala administracija na Wikipediji i postigla uniformnost) dok se drugi sinonim piše u zagradi, iza prvog. Oba sinonima mogu se naizmjenično koristiti u tekstu.

Npr: hiljada (tisuća) – iljada. Hiljada i tisuća su sinonimi, a iljada je nepravilan oblik. Hiljada ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično dok se i hiljada i tisuća mogu koristiti u tekstovima članaka.

Ponekad je nakon navođenja oblika neke riječi potrebno navesti i dodatno objašnjenje samog značenja riječi ili neko drugo objašnjenje, a navodi se na kraju reda u zagradi.

Npr: austrougarski period – austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi pišu se sastavljeno, kao jedna riječ).

Dakle, nakon pravilnog i nepravilnog oblika naveli smo i dodatno objašnjenje u zagradi o vrsti pridjeva i načinu njihovog pisanja.

Napomena: U ovaj članak ne upisujte komentare. Ako želite unijeti neku riječ, a sigurni ste da se ne kosi s pravilima pravopisa bosanskog jezika, možete je navesti u skladu sa gore navedenim uputama. Za sve nedoumice ostavite komentar na stranici za razgovor ili članku o jezičkim standardima.

Sadržaj:	A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž 0–9

A

abdest – avdest
adađo / adagio (muzika)
Afganistan – Avganistan
ajvar – hajvar
ako Bog da (kad se nešto uslovljava Božijom voljom) – akobogda (prilog)
aktualan / aktuelan
alat – halat
alegro / allegro (muzika)
Allah – Alah
Alpe – Alpi
aluminij – aluminijum
ambasada / veleposlanstvo
amidža (stric) – amiđa
Armenija – Ermenija, Jermenija
Atena (mitologija)
Atina (geografija)
audiosnimak – audio-snimak; audio snimak
august (kolovoz) – avgust
australski / australijski
Austro-Ugarska Carevina (monarhija) – Austrougarska carevina
Austro-Ugarska – Austrougarska
austro-ugarski (kad se odnosi i na Austriju i na Ugarsku posebno)
austrougarski (kad se odnosi na Austro-Ugarsku kao cjelinu)
automehaničar – auto-mehaničar
autoput – auto-put
avaz – havaz
avion – avijon
aždaha – aždaja
azot / dušik

B

Babilon – Vavilon
bajrak – barjak
Bajram šerif mubarek olsun / Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)
bajram-namaz / bajramski namaz – Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)
Bajram (blagdan)
Banija – Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, spominje se često u kontekstu s Likom i Kordunom)
Banja Luka / Banjaluka (gen. Banje Luke / Banjaluke, dat./lok. Banjoj Luci / Banjaluci; prid. banjalučki / banjolučki)
barbar / barbarin – varvar, varvarin
Barselona / Barcelona
bas-gitara – bas gitara
Bavarska – Bavari(j)a, Bajern, Bayern (engleski, njemački)
Bembaša / Bendbaša – Bentbaša
bezbjednost / sigurnost
bežičan, bežično – bežićan, bežićno
bh. / bosanskohercegovački – BH., b-h, be-ha, BE-HA
bici / bitki – bitci (dativ/lokativ riječi bitka)
Bitka za Pofaliće
Bizant / Bizantija (prid. bizantski / bizantijski) – Vizant / Vizantija
Bochum – Bohum (ali: Bohumljanin – Bochumljanin)
boem / bohem
Bosanska krajina – Bosanska Krajina, Bosanska kraina
Bosanski pašaluk – Bosanski Pašaluk
bošnjački narod – Bošnjački narod, Bošnjački Narod
božiji – božji
brđanin (mn. brđani) – brdžanin
brijeg (mn. bregovi / brijezi) – brjeg

C

cijel / cio – cjel
crescendo / krešendo (muzika)

Č

četvero / četvoro
čoban – ćoban

Ć

ćevabdžinica – ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
ćevap – čevap
ćirilica – ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica
ćošak – čošak

D

daidža (ujak) – daiđa, dajdža
dečko / dječko
demokracija / demokratija
diplomacija / diplomatija
djelimično / djelomično
Doboj-Istok – Doboj Istok, Doboj istok
Doboj-Jug – Doboj Jug, Doboj jug
domovina / otadžbina
Donji Vakuf – Donji-Vakuf
donjovakufski – donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski
doslovce / doslovno
drugačije / drukčije
Drugi svjetski rat – Drugi Svjetski Rat
dug (komp. dulji / duži) / dugačak
duhan – duvan

DŽ

džak (vreća) – đak
džamija – đamija
Džebrail / Džibril
dženet / džennet

Đ

đak (učenik) – džak
đavo (šejtan, vrag) – džavo
Đurđev / Durđevdan / Jurjev / Jurjevo / Jurjevdan
đurđevak – džurdževak

E

efekat / efekt
egzibicija / ekshibicija
espreso – espresso
etar / eter
Europa (mitska ličnost)
Evropa (kontinent) – Europa

F

filtar / filter
FK Sarajevo
flopi – floppy
fotoaparat – foto-aparat
fudbal – futbal, fusbal

G

(Gacko)-Gacka-Gacku – (Gacko)-Gackog-Gackom
galaksija / galaktika
Gazi Husrev-beg – Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg
gejm / gem (sport)
glasati – glasovati
gluh – gluv
gol – go (sport)
gospođica (skr. gđica) – gospodična
Gruzija (Gruzijac / Gruzin, nom. mn. Gruzijci / Gruzini; prid. gruzijski / gruzinski)
gustina / gustoća

H

hajde – ajde
hambar – ambar
han / kan (titula)
Han-Pijesak – Han Pijesak, Han pijesak
helikopter – zrakomlat
hemija – kemija
hereza – jeres, jereza
het-trik – het trik, hat trik, hat-trick
hiljada (tisuća) – iljada
Himalaje / Himalaji
hirurg – kirurg
historija (povijest) – istorija
hljeb (kruh) – hleb
hlor – klor
Holandija – Nizozemska
homorika / omorika
hor (zbor) – kor
hrđa – rđa
hrđanje – rđanje
hrišćanstvo / kršćanstvo
Hrist / Krist
hrom (hem. element) – krom
hromozom – hromosom
hvala – fala
hvaliti – faliti
hvatati – fatati

I

inozemstvo / inostranstvo
insulin / inzulin
inšalah / inšallah
intermeco / intermezzo (muzika)
internet – INTERNET, Internet
internet-stranica / internetska stranica – Internet stranica
inženjer / inžinjer
Isa (gen. Isaa, dat. Isau)
islam – Islam (religije se pišu malim početnim slovom)
Istanbul – Istambul, Istambol
Italijan – Talijan
italijanski – talijanski
Ivan-planina – Ivan planina
izliv / izljev
izmijeniti – izmjeniti
izmjena – izmijena
izmjenljiv / izmjenjiv
izvješće / izviješće

J

jalah / jallah
jamac / jemac
januar (siječanj) (instr. jd. januarom / januarem)
jednačina / jednadžba
Jerusalem – Jerusalim, Jeruzalem
Jevrej – Židov
jezički (sistem za komunikaciju)
jezični (koji se odnosi na organ)
jon – ion
jučer / juče
jugoslavenski – jugoslovenski
juli (srpanj) – jul
juni (lipanj) – jun

K

kabal / kabel / kabl
kafa / kahva / kava
kafez / kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)
kafić – kavić
kaiš – kajiš
kalaj / kositar
kaluf / kalup
kamion – kamijon
kanton – županija
kaseta – kazeta
kasino – kazino
katoličanstvo / katolicizam
katolikinja / katolkinja
kavalir / kavaljer
kestenast / kestenjast
kinokamera – kino-kamera
Kipar – Cipar
kiseonik / kisik
klaun / klovn
ko – tko
kofer / kufer
konsenzus – koncenzus
konsistentan / konzistentan (dosljedan)
Konstantinopol / Konstantinopolj
konsultacija / konzultacija (ali: konzulat)
kontroverzno – kontraverzno
koral / koralj
korišćenje / korištenje
Koruška – Kärnten, Karintija, Carinthia
kosmopolit / kozmopolit
kosmos / kozmos
Kosovo – Kosmet, Kosovo i Metohija
Kotor-Varoš – Kotor Varoš (gen. Kotor-Varoša / Kotor-Varoši)
koverta / kuverta
kovrča / kovrdža
kralješnica / kralježnica
kresta / krijesta
krompir – krumpir
kršćanstvo – Kršćanstvo (religije se pišu malim početnim slovom)
krst / križ
kuhati – kuvati
Kurban-bajram (blagdan)
kvalitet(a)
kvantitet(a)

L

labirint – lavirint
lagahan / lagan
lahak (gen. jd. lahka; odr. lahki; komp. lakši) / lak (gen. jd. laka; odr. laki; komp. lakši)
lahko / lako
lahkomislen / lakomislen
Latvija – Letonija
ledi / lejdi (titula / počast)
lezbijka – lezbejka
lijepo – ljepo
lijev / liv
litar / litra (jedinica za zapreminu)
Litva / Litvanija (Litavac / Litvanac, nom. mn. Litavci / Litvanci; prid. litavski / litvanski)
lobanja – lubanja
ludak / luđak

LJ

lješnik / lješnjak
ljetni – ljetnji
ljuljačka / ljuljaška

M

Madžarska / Mađarska
makaroni / makarone
Makedonija – FYRM, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija
marama / mahrama
mašala / mašalah / mašallah – mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)
Maur / Mavar
mehak / mek (v. lahak / lak)
Meka – Mekka
metod(a)
Mezopotamija – Mesopotamija
milijun / milion – milijon
minuta / minut (gen. jd. minute / minuta)
molekul(a)
mrkva – šargarepa
musala / musalla
muzika – glazba

N

naočale / naočali / naočare / naočari
naprimjer / npr. / primjerice – na primjer
naranča / narandža – naranća, naranđa
naslijeđe / nasljeđe
nasljednik – naslijednik
nauka / znanost
nešta / nešto
Nijemac – Njemac
nikal / nikl
Novi zavjet – Novi Zavjet

NJ

Njemačka – Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka
Njemica – Nijemica
njen / njezin

O

odsjek – odsijek
okean – ocean
oklada / opklada
Omer-paša – Omer Paša, Omer-Paša
opći / opšti
općina / opština
opticaj / optjecaj
orijent – orjent
Orijent (Istok – istočne zemlje i narodi)
orijentacija – orjentacija
Osmanlije – Otomani
osmanlijski / osmanski – otomanski
Osmanlijsko / Osmansko Carstvo – Otomansko carstvo
osnov / osnova
Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" / OŠ "Safvet-beg Bašagić" – Osnovna škola Safvet-beg Bašagić
otcijepiti – odcijepiti, odcjepiti
otcjepljenje – odcjepljenje
otkad(a) / od kada – odkad
ovdje – ovde, ovdi, ovđe

P

pasoš – putovnica
Perzija – Persija
pianissimo / pijanisimo (muzika)
pijun – piun
Pirineji – Pireneji
planet / planeta
polovica / polovina
ponedjeljak – ponedeljak
porcelan / porculan
posjeta – posjet
poslijeratni – posljeratni
posljednji – poslednji
potpredsjednik – podpredsjednik
pozorište (teatar) – kazalište
prahistorija / prethistorija (prapovijest)
prelaz / prijelaz
preliv / preljev
prelom / prijelom
prenos / prijenos
prestup / prijestup
prevod / prijevod
prevoz / prijevoz
prihvaćati / prihvatati
pristranost / pristrasnost
privreda – gospodarstvo
projekat / projekt
promaha (propuh) – promaja
Prvi svjetski rat – Prvi Svjetski Rat
puhati – duvati

R

računar / računalo / kompjuter
radiosignal – radio-signal, radio signal
radiotelevizija – radio-televizija, radio televizija
rajon / rejon
razvoj (razvitak)
redatelj / reditelj / režiser
redovno – redovito
rijedak / rijetka / rijetko – rjedak / rjetka / rjetko
riža (pirinač)
rječnik – riječnik
rjeđi – rijeđi
romanca / romansa
Romi – Cigani
Rumunija – Rumunjska
Rusija (Ruska Federacija)

S

SAD (skr. za Sjedinjene Američke Države), gen. SAD-a
sagovornik / sugovornik
saopćenje / saopštenje / priopćenje / priopštenje
sapun – safun
saradnik / suradnik
savremeni / suvremeni
sedmica (tjedan) – ned(j)elja
sekunda – sekund
shema / šema
shvaćati / shvatati
sistem – sustav
Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države) – Sjedinjene Američke države, Sjedinjene američke države
Skender-Vakuf – Skender Vakuf
Slaveni – Sloveni
slijèdēći (nekoga / nešto) – sljédēći
sljedēćī (u nizu, naredni, idući)
Slovenac
slovenski – slovenački
službenik – dužnosnik
Smail-aga – Smailaga, Smail-Aga
smjer – smijer
sniježan / snježan
snimak / snimka
sol / so
sport – šport
srednji vijek – Srednji vijek
srednjovjekovni – srednjovijekovni
Srem / Srijem (prid. sremski / srijemski)
sretan – srećan
Sri Lanka / Šri Lanka
stadion – stadijon
stahor / štakor
staja / štala
Stari zavjet – Stari Zavjet
stoni / stolni
stub / stup
sudija / sudac
Suec / Suez (prid. suecki / sueski; Suecki kanal / Sueski kanal)
suh – suv
sumnja – sumlja
svećenik / sveštenik
Sveto pismo – Sveto Pismo

Š

šizofrenija – shizofrenija
Štajerska – Styria, Steiermark
štala
Švajcarska / Švicarska

T

tačka – točka
takmičenje (natjecanje)
također – takođe
Teksas – Texas
tenisač / teniser
teritorij(a)
tok – tijek
trenutačno / trenutno
truhlo – trulo
truhnuti – trunuti
tužilac (tužitelj) – tužioc (u nominativu jednine; ali tužilaca – tužioca u genitivu množine)
TV-serija – TV serija

U

ubica / ubojica
ubistvo / ubojstvo
učestvovati / sudjelovati
udio / udjel
udovica – hudovica
ugljenik / ugljik
umet / ummet (isl.)
unutarnji / unutrašnji
uporedba / usporedba
upotreba – uporaba
upotrijebiti – upotrebiti
uprkos / usprkos
u redu (tj. dobro, OK) – uredu (biti u uredu)
uslijed / usljed
uslov / uvjet
ustvari (zapravo) – u stvari
uticaj / utjecaj

V

vakum / vakuum
varoš (gen. jd. varoši / varoša)
vazduh / zrak
veče / večer
videokaseta – video-kaseta; video kaseta
vijek (nom. mn. vijekovi / vjekovi)
vikipedijski članak – Wikipedijski članak (pravilo br. 5 o pisanju pridjeva na -ski nastalih iz riječi stranog porijekla u pravopisu)
visok (gen. jd. visoka; komp. viši)
vizualno / vizuelno
Vlašić – Vlašič
vodik / vodonik
vodstvo / vođstvo
volt(a) (gen. mn. volta / volti)
voz – vlak
vrijedan – vrjedan [ali: vredniji – vr(i)jedniji]

Z

Zabranjeno pušenje – Zabranjeno Pušenje (muzički bend)
zahtijevati – zahtjevati
zaliv / zaljev
zapovijed / zapovijest
zulhidždže / zulhidže
zvaničnik – dužnosnik

Ž

žutiti (činiti nešto žutim)
žutjeti (postajati žut)

W

Wikipedia – Wikipedija (u nominativu se piše kao i u engleskom jeziku, iz kojeg je preuzeta riječ)
Wikipediji – Wikipedii (u ostalim oblicima dodaje se slovo j, npr: članak na Wikipediji)
Wikipedijin – Wikipediin

Struktura rečenice

U bosanskom jeziku, za razliku od novijih tendencija u hrvatskom jeziku, rečenica je najčešće strukturirana tako da nakon punog subjekta dolazi puni predikat bez "lomljenja" subjekta enklitikom i smještanja glagola na kraju rečenice (germanizacija rečenice).

Pravilno napisana rečenica izgleda ovako:

Alija Izetbegović uživao je veliki ugled i na Istoku i na Zapadu.

Subjekat je: Alija Izetbegović.

Predikat je: uživao je.

Nepravilno napisana rečenica izgleda ovako:

Alija je Izetbegović uživao veliki ugled i na istoku i na zapadu.,

gdje je subjekat prepolovljen pomoćnim glagolom jesam (je), dok je glavni glagol (uživao) smješten iza prepolovljenog subjekta. Ovakva tendencija, odnosno germanizacija rečenice primjetna je u hrvatskom jeziku i nije svojstvena tradiciji bosanskog jezika.

Enklitike

Enklitike su skraćeni oblici pomoćnih glagola biti (odnosno jesam) i htjeti (sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i ličnih zamjenica (me, te, ga, mi, ti, joj, nj, je/ju, nam, vam, im) te povratne zamjenice (se). One nemaju naglasak, već se u izgovoru naslanjaju na naglašenu riječ koja stoji ispred njih. To se odražava i na njihov položaj u pisanoj rečenici, pa je tako neispravno napisati enklitiku neposredno iza interpunkcijskog znaka, tj. nakon umetnutog dijela rečenice (koji može biti odvojen zarezima, crtama ili zagradama), iza kojeg po prirodi jezika, odnosno govora dolazi kratka pauza.

Nepravilno:

André Malraux (čit. Malrô) je bio francuski književnik...

Pravilno:

André Malraux (čit. Malrô) bio je francuski književnik...

Futur I

Ako enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -ti (npr. čitati, ispasti), u pismu se ispušta završno -i: čitat ću, čitat ćeš, čitat će, ispast ću, ispast ćeš, ispast će. Pod uticajem izgovora razvilo se i sastavljeno pisanje oblikâ futura I od glagola na -ti s enklitikom iza infinitiva: čitaću, čitaćeš, ispašću, ispašćeš. Dozvoljena su oba načina pisanja, ali se ne smiju miješati u istom tekstu.

O pisanju stranih imena

Imena iz jezika koji se služe latinicom (engleski, francuski, njemački, španski itd) – mogu se pisati i izvorno (po pisanju) i fonetski (po izgovoru), s tim da se prednost ipak treba dati izvornom (fonetski se više koristi u udžbenicima za osnovne škole). Kod manje poznatih imena koja se navode prvi put trebaju se navesti oba oblika. Što se tiče udomaćenih imena/naziva (a to su većinom geografski pojmovi), oni se ne trebaju mijenjati, tj. pišu se u tom udomaćenom obliku. Pridjevi na -ski nastali od ovih stranih imena pišu se samo fonetski; dakle: Shakespeare – šekspirski, Leipzig – lajpciški. Nazivi stanovnika izvedeni od stranih imena naseljenih mjesta također se pišu fonetski: Bohumljanin (: Bochum), Dablinac (: Dublin).
Imena iz jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se, i to tako da se slova za glasove koji su u datom jeziku isti kao glasovi u našem prenose latiničkim slovima za te glasove (npr., Ч se prenosi kao Č itd), a za ostala ćirilička slova za glasove koje naš jezik nema postoje određena pravila. Primjeri za ruski: e (kad je na početku riječi/sloga i iza drugog vokala) = je; ё = jo; л/н + ь = lj/nj; л/н + e/и = lje/lji/nje/nji; щ = šč (ovo slovo ima i u bugarskom, ali se iz njega prenosi kao št); ь, ъ = izostavljaju se (kad stoje iza suglasnika na kraju riječi); ы = i; э = e; ю = ju; я = ja. Nastavak -ий (-ij) = -i, a nastavak -aя (-aja) = -a. Dalje, ona 3 makedonska slova prenose se ovako: ѓ = đ, ќ = ć, ѕ (izgovara se dz, kao jedan glas) = z.
Imena iz jezika koji se služe ostalim pismima pišu se fonetski. a) Iz kineskog: Kinezi su 1979. pozvali svijet da se pridržava njihove pinyin-transliteracije. Prema njoj se treba pisati Mao Zedong, Lu Xun, Deng Xiaoping, Taiwan. Međutim, kod nas su uobičajeni i oblici Mao Ce Tung i slično i to se i dalje može koristiti, ali treba stvarati uvjete za pridržavanje službene pinyin-transliteracije. b) Iz arapskog: Dvočlana imena pišu se s crticom: Ebu-Leheb, Abdul-Muttalib, Zul-Karnejn. Ako se određeni član upotrijebi samo s prezimenom, onda se piše velikim početnim slovom, npr. El-Arebi, Et-Tarebi. Što se tiče skraćenice b. (ibn/bin, bint), ako ona dođe između dvaju članova imena, oba se člana mijenjaju po padežima: Abdullah b. Abbas (nominativ), Abdullaha b. Abbasa (genitiv) itd. Ako se ibn/bint ne skraćuje, na početku imena piše se Ibn-Kesir, a unutar imena Ali ibn Ebi-Talib.

Ovo sve iznad navedeno odnosi se na pisanje stranih imena latinicom u našem jeziku. U ćirilicu se imena uvijek prenose fonetski (vidjeti, npr, Wikipediju na srpskom jeziku).

Literatura

Prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristimo se sljedećom literaturom o bosanskom jeziku, ali, pored toga, i nekim karakterističnim rječnicima iz srpskohrvatskog jezika kad se radi o pisanju stranih riječi:

Gramatika bosanskoga jezika, Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić
Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Alija Isaković
Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno), Senahid Halilović
Pravopis bosanskoga jezika, Senahid Halilović, 1996.
Pravopis bosanskoga jezika - priručnik za škole, Senahid Halilović, 200.
Bosanski, hrvatski, srpski: aktuelni pravopisi. Sličnosti i razlike, Hasnija Muratagić-Tuna
Veliki rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić
O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i ... o vama, Midhat Riđanović

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku)