Otvori glavni meni
Ova stranica ukratko: Članci na Wikipediji pokrivaju "značajne teme" —one teme koje su dobile dovoljnu vrstu pažnje relevantnih izvora koji su pouzdani i nisu izvan onoga što Wikipedia nije. Ova smjernica ne određuje kakav će biti sadržaj, već hoće li neka tema uopće imati svoj članak.

Na Wikipediji, značajnost je ispit kojim se koriste urednici da bi odlučili da li određena tema zaslužuje svoj članak.

Informacije na Wikipediji moraju biti provjerljive; ako nije moguće pronaći pouzdan izvor treće strane o nekoj temi, onda tema ne zaslužuje poseban članak. Wikipedijin koncept značajnosti primjenjuje ovaj osnovni standard da bi se izbjeglo neselektivno uključivanje tema. Utvrđivanje značaja ne mora nužno da zavisi od stvari kao što su slava, značaj ili popularnost - iako one mogu povećati prihvatljivost teme koji zadovoljava smjernice objašnjene u nastavku.

Pretpostavlja se da tema zaslužuje članak ako:

  1. Ispunjava smjernice značajnosti objašnjene u nastavku
  2. Nije isključena pod smjernicom "Šta nije Wikipedia"

Ovo nije garancija da će se tema dobiti zaseban članak. Urednici mogu da spoje ili grupišu dvije ili više srodnih tema u jedan članak. Za Wikipedijine smjernice koje se odnose na sadržaj, pogledajte Neutralno gledište, Provjerljivost, Bez originalnog istraživanja, Šta nije Wikipedia, i Biografije živih osoba .

Opće smjernice o značajnostiUredi

Ako je tema dobila značajnu pokrivenost u pouzdanim izvorima koji su nezavisni od predmeta, pretpostavlja se da je prikladna za samostalni članak ili listu.

  • "Značajna pokrivenost" se bavi temom direktno i detaljno. Značajna pokrivenost je više od trivijalnog spomena, ali ne mora biti glavna tema izvornog materijala.
    • Knjiga o historiji IBM-a od strane Roberta Sobela je očigledno netrivijalno pisanje o historiji IBM-a.
    • Izjava Martina Vokera, u novinskom članku o Bilu Klintonu, da je "u srednjoj školi bio dio džez benda pod nazivom Tri Slijepa Miša" je očigledno trivijalan spomen tog benda.
  • "Pouzdanost" znači da je za izvore potreban urednički integritet kako bi se omogućila provjera značajnosti u pouzdanim izvorima. Dostupnost sekundarnih izvora koji pokrivaju predmet je dobar znak da je tema o kojoj se piše značajna.
  • "Izvori"[1] bi trebali biti sekundarni, jer oni pružaju najobjektivniji dokaz o značaju neke teme. Izvori se razlikuju po kvalitetu i koliko podrobno govore o temi, ali se očekuje da neka tema ima više izvora, a ne samo jedan. Izvori ne moraju biti dostupni online ili samo na bosanskom jeziku.
  • "Nezavisno od predmeta" isključuje radove nekoga ko je povezan sa tim predmetom. Na primjer, oglašavanje, saopštenja za štampu, autobiografije i web stranice predmeta se ne smatraju nezavisnim.
  • "Pretpostavlja se" znači da značajna pokrivenost u pouzdanim izvorima stvara pretpostavku, a ne garanciju da predmet zaslužuje svoj članak. Detaljnija diskusija može dovesti do zaključka da tema zapravo ne bi trebala imati samostalan članak - možda zato što krši pravila onoga šta Wikipedija nije, a posebno možda zato što Wikipedia nije bezobziran skup informacija.

Uobičajene okolnostiUredi

Samopromocija i publicitetUredi

Samo zato što je nešto objavljeno u pouzdanom izvoru nije dokaz da je predmet značajan. Wikipedia nije promotivni medij. Samopromocije, autobiografije, reklame i većina plaćenih materijala nemaju mjesta na člancima u enciklopediji.

DogađajiUredi

Wikipedia nije izvor vijesti. Potrebno je više od svakodnevnih novinskih izvještaja o jednom događaju ili temi da bi se okarakterisalo kao značajno izvještavanje o nekom predmetu. Na primjer, svakodnevno izvještavanje u novostima, kao što su saopštenja za javnost, saopštenja za štampu, i tabloidno novinarstvo, ne mogu predstavljati značajno spominjanje nekog predmeta. Čak i veliki broj novinskih izvještaja koji ne pružaju kritičku analizu događaja ne smatraju se značajnim izvještavanjem.

Članci koji ne zadovoljavaju smjernice značajnostiUredi

Teme koje ne ispunjavaju ove uslove ne mogu biti zadržane kao zasebni članci. U tim slučajevima stranice se često spajaju sa nekom temom koja je usko povezana sa značajnim člancima ili listama, dok se teme koje nisu značajne obično brišu.

Također pogledajteUredi

BilješkeUredi

  1. ^ Uključujući ali ne ograničavajući se na novine, knjige i e-knjige, časopise, televizijske i radio dokumentarce, izvještaje vladinih agencija i akademske časopise. U odsustvu višestrukih izvora, mora biti moguće provjeriti da li izvor odražava neutralno gledište, te je li vjerodostojan i ima li dovoljno detalja za sveobuhvatan članak.