Alija Isaković

bosanskohercegovački pisac i historičar

Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. – Sarajevo, 14. mart 1997.)[1][2] bio je bošnjački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historičar jezika i književnosti.[3] Jedna je od najznačajnijih ličnosti u procesima afirmiranja i etabliranja kako bosanskohercegovačke ideje tako i bošnjačke književnosti.[4]

Alija Isaković
Rođenje (1932.-01-15) 15. januar 1932.
Smrt14. mart 1997(1997-03-14) (65 godina)
NacionalnostBošnjak
Zanimanjepisac, historičar
Značajna djela
Pravopis bosanskoga jezika

Biografija

uredi

Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet, Odsjek za jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio je geološki tehničar, prospektor uranija, TV-scenarist, urednik časopisa Život, urednik edicije "Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine" u sarajevskoj "Svjetlosti". Priredio je više djela Muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju Muslimanske književnosti Biserje 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca Hodoljublje 1973, zbornik radova Hasanaginica, 1774-1974, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa Behar 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Isaković je djelaovao na dva područja:

  • kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca i marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Pisao i publicirao u antologije i studije poput Biserja (izbor iz muslimanske književnosti) i O "nacionaliziranju" Muslimana – 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
  • kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku,[5] (Sarajevo, 1993) i Rječnik bosanskoga jezika (Sarajevo, 1995), prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji.

Djela

uredi
  • Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.
  • Semafor, pripovijetke, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1966.
  • Prednost imaju koji ulaze, "Svjetlost", Sarajevo, 1971.
  • Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971,[6]
  • Biserje (izbor iz muslimanske književnosti), "Stvarnost", Zagreb, 1972, str. 453-518.
  • Hodoljublje (izbor bosanskohercegovačkog putopisa i građa za bibliografiju 1842–1970) , "Svjetlost", Sarajevo, 1973, str. 516-538.
  • Bibliografija radova o Hasanaginici 1774–1974, Hasanaginica 1774–1974, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
  • Taj čovjek, pripovijetke, "Prva književna komuna", Mostar, 1975.
  • Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol), Drame, "Svjetlost", Sarajevo, 1981.
  • Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982.[7]
  • Jednom, putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987.
  • Sunce o desno rame, roman, pripovjetke, "Svjetlost", Sarajevo, 1984/85. (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35)
  • Pobuna materije, roman, "Svjetlost", Sarajevo, 1985.
  • Neminovnosti. Baština. Kritika. "Univerzal", Tuzla, 1987.
  • Lijeve priče, "Svjetlost", Sarajevo, 1990. (priređena djela)
  • Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme, "Zora", Zagreb, 1967.
  • Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, "Stvarnost", Zagreb, 1972.[8]
  • Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa (1842–1970), Svjetlost, Sarajevo, 1973.
  • Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II, "Svjetlost", Sarajevo, 1974.
  • Hasanaginica, 1774–1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
  • Hasanaginica (Hasanagaino) 1774–1974, Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.
  • Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Nasrudin Hodža, Anegdote, "Svjetlost", Sarajevo, 1984; drugo izdanje 1986.[9]
  • Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III, "Svjetlost", Sarajevo, 1987.
  • O "nacionaliziranju" muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, "Globus", Zagreb, 1990.
  • Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, drugo, prošireno izdanje, "Otokar Keršovani", Opatija, 1990.

Nagrade

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Alija Isaković (1932-1997) - Auteur - Ressources de la Bibliothèque nationale de France". data.bnf.fr (jezik: francuski). Pristupljeno 27. 11. 2018.
  2. ^ "Alija Isaković, književnik i mislilac | Magazin Plus". magazinplus.eu. Pristupljeno 27. 11. 2018.
  3. ^ Šimić, Angelina. "Književna večer posvećena djelu Alije Isakovića". Oslobođenje. Pristupljeno 27. 11. 2018.
  4. ^ Kodrić, Sanjin (2018). Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost: književnoteorijski i književnohistorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. ISBN 978-9958-27-463-3. OCLC 1154352104.
  5. ^ http://worldcat.org/identities/lccn-n82211268/. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  6. ^ Isaković, Alija (1972). Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971 (jezik: engleski).
  7. ^ Kozlica, Amra. "Hasanaginica, oral ballad in the dramatic creation as the example of dramatic texts of Alija Isakovic and Nijaz Alispahic (Hasanaginica usmena balada u dramskom stvaralastvu na primjeru dramskih tekstova Alije Isakovica i Nijaza Alispahica)" (jezik: engleski). journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ^ Isaković, Alija; Isaković, Alija (1972). Biserje: izbor iz muslimanske književnosti (jezik: Croatian). Stvarnost.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ "Metelgrad - Skupni katalog OPAC". library.foi.hr. Pristupljeno 27. 11. 2018.

Vanjski linkovi

uredi