Vražići (Čelić)

naselje u Čeliću, Bosna i Hercegovina

Vražići su naseljeno mjesto u općini Čelić, Bosna i Hercegovina. Vražići se nalaze na planini Majevica. Graniče sa Velinim Selom na zapadu i Brnjikom na istoku. Na jugu Vražića protiče rijeka Šibošnica sa svojim poznatim vodopadom nazvanim „Brana“. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine trenutno u mjestu živi oko 1.600 stanovnika. Ekološki savez “Eko-Zeleni” Tuzlanskog kantona 2010. godine Vražiće je proglasio eko-selom u Tuzlanskom kantonu.

Vražići
(naselje)
Vražići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vražići
Vražići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°44′23″N 18°44′46″E / 44.7397°N 18.7461°E / 44.7397; 18.7461
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski
OpćinaČelić
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.257
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75248
Pozivni broj(+387) 35
Matični broj131318[1]
Matični broj općine11231

Historija

uredi

Naselje Vražići se do rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u cjelini nalazilo u sastavu općine Lopare.

Jedna od osobenosti Vražićkog kraja su srednjevijekovni nadgrobni spomenici ili mamorje kako ih u narodu zovu, kao i veoma stara groblja u narodu poznata kao „mađarska groblja“ koja dokazuju o kontinuitetu nastanjenosti ovog područja još od vremena prije dolaska Osmanlija. Također u Vražićkim mezarjima postoje i veoma stari nišani iz vremena Osmanlija. U Vražićima se nalazi i stećak u njivi zvanoj „Do“, na kome je podugačak tekst ispisan bosančicom i vjerovatno govori o nekom feudalnom gospodaru koji je tu ukopan. 18. marta 1944. godine od strane trinaeste SS divizije, poznata po imenu „handžar divizija“ izvršen je masakr nad vražićkim civilima kojom prilikom je strijeljano 28 mještana. Ubijeni civili strijeljani kao odmazda zbog toga što su Vražići, u vrijeme II svjetskog rata, masovno podržavali antifašistički pokret i narodnooslobodilačku borbu koju su vodili Titovi partizani.[potreban citat]

Stanovništvo

uredi
Sastav stanovništva – naselje Vražići
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba1 256 (100,0%)1 582 (100,0%)1 764 (100,0%)1 778 (100,0%)
Bošnjaci1 239 (98,65%)1 543 (97,53%)11 729 (98,02%)11 743 (98,03%)1
Nisu se izjasnili13 (1,035%)
Bosanci3 (0,239%)
Nepoznato1 (0,080%)
Srbi17 (1,075%)30 (1,701%)25 (1,406%)
Jugoslaveni13 (0,822%)3 (0,170%)4 (0,225%)
Ostali9 (0,569%)4 (0,225%)
Crnogorci1 (0,057%)
Albanci1 (0,057%)
Hrvati2 (0,112%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Podjela

uredi

Vražići se dijele na veći broj mahala, od kojih su neke: Kolobara, Kućiste, Krčevine, Dom, Budakovine, Hukljevac, Potok, Grab, Sarajlići, Vino, Seljanski bunar, Kevrići, Omerčevići, Ćosići, Zaherovići, Bešići, Pelendući, Livadići, Žabarkići, Klanac itd. Mnoge mahale su nepoznate čak i mlađim stanovnicima Vražića, samo rijetke su uspjele zadrzati aktuelne nazive i danas: Dom; Centar ili Trg, Livadići, Slomići, Potok, Grab i Omerčevići.

Sport

uredi

U Vražićima nogomet je veoma popularan. "NK Vražići" osnovani su 1962. godine. U proteklom periodu klub je nekoliko puta mijenjao naziv od "Sloge" šezdesetih preko "Poleta" sedamdesetih do "Vražići 92" koji postoje i danas.

Poznate ličnosti

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 14. 1. 2016.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 1. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 1. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 1. 2016.

Vanjski linkovi

uredi