Turci u Bosni i Hercegovini

nacionalna manjina Turaka u Bosni i Hercegovini

Turci u Bosni i Hercegovini su službeno priznata i najstarija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini.[2] Turska zajednica počela je da se naseljava u ovu regiju u 15. vijeku, kada je Bosna i Hercegovina bila pod osmanskom vlašću, međutim, mnogi Turci su se odselili u Tursku kada je Bosna i Hercegovina došla pod austrougarsku vlast.[2]

Turci u Bosni i Hercegovini
Bosna-Hersek'teki Türkler
Ukupna populacija
1.108 (2013)
Značajno stanovništvo u
Bosna i Hercegovina1.108[1]
Vjera
Sunitski islam
Vezane etničke grupe
Turci

Prema popisu stanovništva iz 2013. 1.108 osoba izjasnili su se kao Turci.[1] Od tog broja, 1.097 je popisano na području Federacije Bosne i Hercegovine, 8 na području Republike Srpske, i 3 na području Brčko distrikta. Najveći dio živi u Kantonu Sarajevo, odnosno u općinama Ilidža i Hadžići, kao i u gradu Sarajevu.

Historija

uredi

Kada je Osmansko Carstvo 1463. osvojilo Bosansko Kraljevstvo, značajna turska zajednica stigla je u regiju. Turska zajednica je stalno rasla tokom osmanske vladavine Bosnom; međutim, nakon što su Osmanlije poražene u Balkanskim ratovima (1912-1913), većina Turaka, zajedno sa drugim muslimanima koji žive u regionu, napustila je svoje domove i migrirala u Tursku kao "Muhadžiri" (muslimanske izbjeglice iz nemuslimanskih zemalja).

Kultura

uredi

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je 2003. usvojila Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Prema Zakonu, kulturne, vjerske, obrazovne, socijalne, ekonomske i političke slobode turske manjine zaštićene su od strane države.[3]

Turski jezik je zvanično priznat kao manjinski jezik u Bosni i Hercegovini u skladu sa Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, prema članu 2. stav 2. ratifikacije iz 2010.[4] Prema popisu stanovništva iz 2013, 1.233 osobe (817 muškaraca, 416 žena), od kojih 990 živi na području Kantona Sarajevo, izjasnili su se da im je turski jezik maternji jezik, dok je 1.108 (738 muškaraca, 370 žena), od kojih 970 živi u Kantonu Sarajevo, izjasnili su se kao etnički Turci.[1]

Turska manjina također prakticira sunitski ogranak islama, ali ima tendenciju da bude izrazito sekularna.[5]

 
Stari Most je osmanska građevina iz 15. vijeka u Mostaru.

Demografija

uredi

Broj stanovnika turske nacionalnosti, prema popisima stanovništva obavljenim kroz historiju Bosne i Hercegovine, izgledalo je ovako:

Godina Broj stanovnika % +/-
1948. 80 >0,01  
1953.
1961. 1.812 0,06  
1971. 477 0,01  
1981. 277 0,01  
1991. 267 0,01  
2013. 1.108 0,05  

Značajne osobe

uredi
 
Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, te bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njegova nana je turskog porijekla iz Üsküdara (ranije Scutari).[6]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b Council of Europe. "European Charter for Regional or Minority Languages: Bosnia and HerzegovinaLANGUAGES" (PDF). Pristupljeno 2011-10-16.
  3. ^ OSCE. "National Minorities in BiH". Pristupljeno 2013-12-29.
  4. ^ Council of Europe. "List of declarations made with respect to treaty No. 148". Pristupljeno 2013-12-21.
  5. ^ Minahan, James (1998), Miniature Empires: A Historical Dictionary of the Newly Independent States, Greenwood Publishing Group, str. 46, ISBN 0313306109
  6. ^ a b Carmichael, Cathie (2015), A Concise History of Bosnia, Greenwood Publishing Group, str. 178, ISBN 978-1316395295
  7. ^ "Fragmenti iz života Allame Tabatabaija". 28 December 2011.

Vanjski linkovi

uredi