Kneževo

naselje i općina u Bosni i Hercegovini
(Preusmjereno sa Skender Vakuf)

Kneževo (prije Skender Vakuf) je naselje i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.[3][4][5] Raniji naziv općine bio je Skender Vakuf.

Kneževo
Općina i naselje
Kneževo (grb).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Kneževo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Kneževo
Nadmorska visina 864 m
Koordinate 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E / 44.500; 17.383
Površina
 - Naselje 14,07 km2
 - Općina 325,99 km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.749 (2013)
 - Općina 9.793 (2013)
Gradonačelnik Goran Borojević[1] (Nezavisni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 78230
Pozivni broj (+387) 51
Matični broj 210595[2]
Matični broj općine 20257
Kneževo u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: Općina Kneževo

Historija

Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i Prusac, 1463. godine.[potreban citat] Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno sa drugom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušile srpske vlasti sprovodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga srpska vlast u Kneževu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Kneževo je bio općina u Kotorvaroškom srezu.

U rubnom području općine Kneževo nalazi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, gdje je izvršen masakar preko 200 prijedorskih civila (Bošnjaka i Hrvata), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Bosanskih Srba. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.[6]

Geografija

Općina Kneževo se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.

Stanovništvo

Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kneževo imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Kneževo ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Dejtonskog sporazuma su pripala općini Kneževo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kneževo

Sastav stanovništva – općina Kneževo
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba9 793 (100,0%)19 418 (100,0%)22 948 (100,0%)21 419 (100,0%)
Srbi9 288 (94,84%)13 263 (68,30%)15 953 (69,52%)15 926 (74,35%)
Bošnjaci429 (4,381%)1 1 071 (5,516%)1 1 141 (4,972%)1 947 (4,421%)
Hrvati31 (0,317%)4 770 (24,56%)5 395 (23,51%)4 431 (20,69%)
Pravoslavci16 (0,163%)
Ostali10 (0,102%)145 (0,747%)64 (0,279%)78 (0,364%)
Crnogorci4 (0,041%)53 (0,231%)21 (0,098%)
Nisu se izjasnili4 (0,041%)
Nepoznato4 (0,041%)
Makedonci2 (0,020%)1 (0,004%)
Slovenci2 (0,020%)2 (0,009%)1 (0,005%)
Jugoslaveni1 (0,010%)169 (0,870%)322 (1,403%)9 (0,042%)
Muslimani1 (0,010%)
Bosanci1 (0,010%)
Albanci15 (0,065%)6 (0,028%)
Mađari2 (0,009%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kneževo

Sastav stanovništva – naselje Kneževo
2013.[11]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba3 749 (100,0%)3 759 (100,0%)2 910 (100,0%)1 688 (100,0%)
Srbi3 278 (87,44%)2 484 (66,08%)1 491 (51,24%)723 (42,83%)
Bošnjaci425 (11,34%)1 1 063 (28,28%)1 1 118 (38,42%)1 923 (54,68%)
Pravoslavci12 (0,320%)
Hrvati10 (0,267%)42 (1,117%)45 (1,546%)17 (1,007%)
Ostali9 (0,240%)59 (1,570%)7 (0,241%)4 (0,237%)
Crnogorci4 (0,107%)28 (0,962%)10 (0,592%)
Nepoznato4 (0,107%)
Nisu se izjasnili2 (0,053%)
Jugoslaveni1 (0,027%)111 (2,953%)205 (7,045%)5 (0,296%)
Makedonci1 (0,027%)1 (0,034%)
Slovenci1 (0,027%)
Muslimani1 (0,027%)
Bosanci1 (0,027%)
Albanci14 (0,481%)6 (0,355%)
Mađari1 (0,034%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kneževo". izbori.ba. Pristupljeno 7. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  5. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ^ Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
  7. ^ "Općina Kneževo". nasbih.com. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 93/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  11. ^ "Naselje Kneževo". nasbih.com. Pristupljeno 2. 2. 2016.

Vanjski linkovi