Religija u Bosni i Hercegovini

Religija u Bosni i Hercegovini je izražena kroz vjeroispovijesti koje su tu prisutne: islam, pravoslavlje, katoličanstvo, judaizam, i druge. Sloboda vjeroispovijesti (vjere) je propisana i zagarantirana Ustavom Bosne i Hercegovine kroz Zakon o slobodi vjere, kao i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te Ustavom Republike Srpske.

Islam u Bosni i Hercegovini

Glavni članak: Islam u Bosni i Hercegovini

Islam u Bosni i Hercegovini ima bogatu i višestoljetnu tradiciju čiji korijeni sežu nekoliko stoljeća unazad kroz historiju. Većinu muslimanskog stanovništva u BiH čine Bošnjaci, koji su uglavnom hanefijski suniti, iako su sufije imale veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Pored Bošnjaka u muslimansku populaciju u BiH se ubrajaju i Turci, Albanci kao i dio Roma. Od ukupno 3.531.159 stanovnika koliko ih je živjelo u Bosni i Hercegovini (prema popisu iz 2013), 1.790.454 stanovnika se izjasnilo kao pripadnici islamske vjeroispovijesti što je više od polovine od ukupnog stanovništva države, odnosno 50,70%.

• 
  Džamija hadži Ahmeta Dukatara u Livnu
• 
  Careva džamija izgrađena 1462. godine, nastarija džamija u Sarajevu
• 
  Udio muslimana po općinama (2013)

Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini

Glavni članak: Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini živi preko milion stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti. Velika većina njih su pripadnici srpskog naroda.Shodno tome u Bosni i Hercegovini djeluje Srpska pravoslavna crkva. Ona je na prostoru BIH organizirana u slijedećih pet eparhija:Mitropolija dabrobosanska,Eparhija banjalučka,Eparhija bihaćko-petrovačka,Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska,Eparhija zvorničko-tuzlanska.

• 
  Saborna crkva u Sarajevu
• 
  Motiv iz Bosanske Krupe
• 
  Manastir Svetog Nikole
• 
  Udio pravoslavaca po općinama (2013)

Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini

Glavni članak: Katolička crkva Bosne i Hercegovine

Katolička crkva Bosne i Hercegovine dio je opće Katoličke crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije. Sastoji se od Vrhbosanske nadbiskupije, koja se dijeli na tri biskupije: Banjalučku, Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku. Skopska biskupija također pripada pod Vrhbosansku nadbiskupiju. U BiH postoje i dvije franjevačke provincije: Bosne Srebrene sa sjedište u Sarajevu i Uznesenja Marijina na nebo sa sjedištem u Mostaru .U Bosni i Hercegovini je po popisu iz 2013. godine živilo 544.780 katolika.

• 
  Sarajevska katedrala Srca Isusovog
• 
  Crkva svetog Jakova u Međugorju
• 
  Franjevački samostan Fojnica
• 
  Udio katolika po općinama (2013)

Judaizam u Bosni i Hercegovini

Glavni članak: Jevreji u Bosni i Hercegovini

Sarajevska sinagoga

Jevreji su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).

Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Doboj, Zenica itd.) se utopio u lokalno stanovništvo islamiziranjem, a značajan dio je nestao u ustaškim pogromima tokom Drugog svjetskog rata (danas u Tuzli stoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima). Jedan dio je nakon rata odselio u Izrael. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče sinagoga u Sarajevu, kao i Jevrejska groblja u Sarajevu, Bihaću i Tuzli, koji su danas historijski spomenici i nusu funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u Banjoj Luci, kao i četiri sinagoge, koje su ili srušene za vrijeme NDH ili im je promijenjena funkcija.

Crkva bosanska

Glavni članak: Crkva bosanska

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tokom srednjeg vijeka. Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, kulturna i politička cjelina. Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća bogumilska vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka država), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Katolička crkva naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih dogmi, kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske. Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.

Također pogledajte

• Islam u Bosni i Hercegovini
• Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini
• Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini
• Jevreji u Bosni i Hercegovini

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Religija u Bosni i Hercegovini koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.