Franjevački samostan u Fojnici

Franjevački samostan

Franjevački samostan u Fojnici je crkva i samostan izgrađeni u Fojnici, Bosna i Hercegovina u 14. vijeku.

Franjevci su došli u Fojnicu iz Dubrovnika u 14. vijeku, sagradili crkvu Sv. Marije i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. U vrijeme velikog progona između 1521. i 1524. godine, porušeni su i samostan i crkva. Prema jednoj vijesti, dopuštenje za gradnju crkve zatraženo je 1527. godine. Krajem 16. vijeka 1594.-1598., sagrađena je nova crkva, kada je obnovljen i samostan. U velikom požaru 1664. zajedno su nestali i crkva i samostan. Novi samostan podignut je 1666.-1668., a crkva 1669. Krajem 18. vijeka, 1798. godine, obje zgrade su obnovljene. Ponovo su obnovljeni 1830. godine. Gradnja novog samostana započinje 1863., a završava 1865. godine.

Gradnja crkve započinje 1884., međutim ona se srušila prije svog završetka, zbog nesolidne gradnje. Nakon priprema 1886. godine započinje gradnja nove - današnje crkve, koja je završena 1888. godine. Samostan je 1913. obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. zbog dotrajalosti je srušen i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja je završena 2008. godine. Od 2009. do danas je završen stručni postav muzejskih eksponata u Muzeja (ovaj posao su odradili radnici Zemaljskog muzeja BiH). Kroz burnu historiju Samostana Duha Svetog od preko 650 godina, fratri su uspjeli sačuvati veliko kulturno-historijsko blago neprocjenjive vrijednosti za BiH.

Samostanski kompleks (zgrade samostana, muzeja, crkva, podzida i okolina), muzejska zbirka, arhiv i bibliotečki fond je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]. Nacionalni spomenik čini: Samostanska crkva Svetoga Duha sa pokretnim naslijeđem (inventar samostanske crkve, te muzejska zbirka i bibliotečki fond), potporne kamene zidine sa padinom sjeveroistočno ispod samostana i voćnjakom na Rupnovcu, voćnjak na padini južno od crkve, voćnjak na padini zapadno od crkve na lokalitetu Križ, šuma zapadno od crkve na lokalitetu Križ, groblje sa kapelom sv. Mihovila južno od crkve na lokalitetu Karauša i šuma jugoistočno od crkve na lokalitetu Bare.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi