Priluk (Živinice)
Priluk je naseljeno mjesto u gradu Živinicama, Bosna i Hercegovina.
Priluk | |
|---|---|
naselje | |
  Priluk | |
| Koordinate: 44°28′10″N 18°31′54″E / 44.469413°N 18.531758°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Grad | Živinice |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.260 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 164143[1] |
| Matični broj grada | 11215 |
Historija
urediPostanak naselja i porijeklo stanovništva
urediPrvi podaci o naselju Priluk potiču iz XVI. vijeka, tačnije iz 1533. godine. U svojoj studiji "Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku" Adem Handžić navodi da je naselje Priluk tada pripadalo Nahiji Donja Tuzla zvorničkog sandžaka i tada je imalo 28 kuća. Kao mjesna zajednica postoji od 1. januara 1978. godine. Naselje Priluk spada u najstarija sela u općini Živinice. Zbog povoljnog geografskog položaja Priluk je naseljen i u ranom srednjem vijeku, pa čak i ranije.
Pored Adema Handžića, Pelemiš također spominje Priluk u svojoj knjizi "Živinice kroz historiju, revoluciju i socijalističku izgradnju". On kaže da je 1533. godine Priluk imao 28 kuća od čega 24 krščanske, a 4 muslimanske, 1548. godine 26 krščanskih i 12 muslimanskih, a 1600. godine više nije bilo nemuslimana.
U Osmanskom periodu Priluk je bio jedno od većih i razvijenijih naselja. Od drugog svjetskog rata Priluk je bio općina, a dolaskom komunista na vlast Priluk je stagnirao. Danas je Priluk ponovo jedno od razvijenijih i ljepših naselja.
Drvena džamija
urediHistorijat Priluka oslikava i sam harem koji se nalazi u dvorištu džamije. Nišani i natpisi na njima potiču iz 15. vijeka, a ima nišana koji po svom obliku i natpisu ukazuju na to da bi mogli biti i stariji.
Drvena džamija u selu Priluk proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Džamija je jedna od 4 preostaje drvene džamije u Bosni i Hercegovini. Izgrađena je 1735/6. godine. U natpisu koji se nalazi u džamiji urezan na zidu od mihraba, na petoj talpi odozdo navode se kao graditelji Šejh Mustafa i Šejh Hasan. Bila je pokrivena drvenom šindrom do 1927. kada je šindra zamjenjena crijepom. U skorije vrijeme zbog zastarjelosti i truljenja temelja džamija je rekonstruisana, ali je ostao isti izgled kao i 1735. godine.
Ime
urediSjeverna strana Priluka je graničila sa sprečkim poljem. Njive koje su se nalazile uz to polje, a pripadale su Priluku, bile su veoma povoljne za zemljoradnju. Te njive su se zvale "Luke". Ljudi su pravili kuće u blizini tih "Luka", na uzvišenjima oko njih odnosno "pri Luci" pa otuda vjerovatno potiče ime Priluka. Do ovog saznanja došli su istaživači prof. Saudin Strašević i Zuhret Omerkić.
Geografija
urediGeografski položaj
urediMjesto Priluk se nalazi u zapadnom dijelu općine Živinice i ujedno je tromeđa između tri općine: Živinica, Banovića i Lukavca. Sa istočne strane graniči sa mjestom Šerići, sa njegove zapadne strane nalazi se mjesto Poljice. Sa sjeverne strane Priluka proteže se jezero Modrac, a sa juga graniči sa šumskim sklopom Dubrava sa uzvišenjima Vis, Gračun i dr.
Priluk se sastoji od nekoliko zaseoka: Aljići, Avdihodžići, Dahići, Halilčevići, Kadići, Klapići, Karići, Mešići, Omerkići, Omići, Omerinovići, Poljići, Peštalići, Redžići, Straševići, Zukići i Žabići. Interesantno je da imena zaseoka potiču od prezimena većine porodica koje žive u njemu.
Sredinom naselja protiče manja rječica pod nazivom "Rijeka". Priluk je bogat izvorima pitke vode i oni se nalaze na brdovitom dijelu sa južne strane naselja. Izvori pod nazivom "Lijepa voda", "Bujakovac" i "Vrelo" zadovoljavaju potrebe za vodom stanovništvo Priluka i urađeni su svi tako da mještani dobijaju vodu sa izvorišta slobodnim padom. Sa južne strane proteže se brdoviti dio Priluka koji je bogat sa jelovom, borovom i bukovom šumom. Drva iz tih šuma se koriste najviše za ogrijev i za rezanu građu. Do 60-tih godina ovog vijeka Priluk je bio bogat sa obradivim zemljištem, a postavljanjem brane jezera Modrac veliki dio kvalitetno obradive zemlje je potopljeno.
Tip naselja
urediNaselje Priluk predstavlja kombinaciju okupljenog naselja ili zbijenog naselja uz tendenciju izmiještanja kuća duž glavne saobraćajnice koja prolazi kroz naselje. Kroz Priluk prolazi regionalni asvaltni put i duž tog puta sa obje strane su smještene kuće. Središnji dio Priluka gdje se nalazi džamija i škola je najviše naseljen i pripada okupljenom naselju. Kroz sve zaseoke Priluka urađen je asvaltni put, tako da nema odvojenog zaseoka jer su svi putevi povezani sa regionalnim putem. Postepenom izgradnjom puteva naselje je dobijalo današnji savremeniji izgled. Naselje danas broji oko 600 domaćinstava i pripada islamskoj vjeroispovijesti. Džamija i mezarje smješteno je u sredini naselja.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Priluk | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 2 260 (100,0%) | 2 045 (100,0%) | 1 811 (100,0%) | 1 714 (100,0%) | 1 387 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 2 234 (98,85%) | 2 016 (98,58%)1 | 1 777 (98,12%)1 | 1 706 (99,53%)1 | 1 211 (87,31%)1 | ||
| Bosanci | 17 (0,752%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 4 (0,177%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 3 (0,133%) | 6 (0,293%) | – | 4 (0,233%) | – | ||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,044%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,044%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 16 (0,782%) | 4 (0,221%) | 1 (0,058%) | – | ||
| Jugoslaveni | – | 7 (0,342%) | 29 (1,601%) | 1 (0,058%) | 145 (10,45%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,055%) | – | – | ||
| Srbi | – | – | – | 2 (0,117%) | 31 (2,235%) | ||
Migracije stanovništva
urediVeliki demografski pokreti i migracije stanovništva uzrokovane ratovima, pogodile su i Priluk pa je to uticalo na broj stanovnika. Postoji nekoliko valova doseljavanja stanovnika u Priluk :
- Velikim progonima Bošnjaka iz Srbije, prije svega 1862. godine kada su Bošnjaci protjerani iz Užica. U tom periodu u Priluk su se doselile porodice Karić i Redžić.
- Tokom posljednjeg rata 1992. godine u Priluk su se doselile porodice iz Bratunca, Srebrenice, Janje i drugih područja.
- U posljednih nekoliko godina u Priluk se doseljavaju i stanovnici Šerića zbog prenaseljenosti.
Prvi poznatiji popis stanovništva u Priluku obavljen je u vrijeme Osmanlijskog carstva 1533. godine.
Sport
urediTakođer pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- ^ "Drvena džamija u Priluku". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 1. 8. 2022. Pristupljeno 13. 7. 2016.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 4. 2017.
