Matematička analiza
Matematička analiza, koju matematičari jednostavno nazivaju analiza, svoje početke ima u rigoroznim formulacijama kalkulusa. To je grana čiste matematike koja se najviše bavi sa oznakom granične vrijednosti, bilo da se radi o graničnoj vrijednosti niza ili graničnoj vrijednosti funkcije.[1] Također uključuje teorije o diferencijaciji, integraciji i mjeri, beskonačnim redovima,[2] i analitičkim funkcijama. Ove teorije se često proučavaju u kontekstu realnih brojeva, kompleksnih brojeva, i realnih i kompleksnih funkcija. Međutim, mogu se, također, definisati i proučavati i u prostoru matematičkih objekata koji imaju definiciju bliskosti (topološki prostor) ili, specifičnije, udaljenosti (metrički prostor).
Historija
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Podjele
urediMatematička analiza dijeli se na sljedeće oblasti:
- Realna analiza, rigorozno proučavanje derivacija i integrala funkcija realnij varijabli. Ova studija uključuje proučavanje nizova i njihovih graničnih vrijednosti, redova i mjera.
- Funkcionalna analiza[3] proučava prostor funkcija i uvodi koncepte kao što su Banachovi prostori i Bilbertovi prostori.
- Harmonijska analiza se bavi sa Fourierovim redovima i njehovim apstrakcijama.
- Kompleksna analiza, proučavanje funkcija iz kompleksne ravni u sebe same što su kompleksno diferencijabilne (to jest, holomorfna).
- Diferencijalna geometrija, primjena kalkulusa na specifične mateamtičke prostore poznate kao višestrukosti, koje posjeduju komplikovane unutrašnje strukture, ali se, lokalno, ponašaju veoma jednostavno.
- p-adična analiza, proučavanje analize unutar konteksta p-adičnih brojeva, koji se razlikuju na neke interesantane i začuđujuće načine od svojih realnih i kompleksnih duplikata.
- Nestandardna analiza, koja istražuje hiperrealne brojeve i njihove funkcije i daje rigorozan tretman infinitezimala i beskonačno velikih brojeva. Normalno se klasifikovana kao teorija modela.
- Numerička analiza, proučavanje algoritama za aproksimiranje problema neprekidne matematike.
Klasična analiza bi normalno bila shvaćena kao bilo koji rad koji ne koristi tehnike funkcionalne analize, te se ponekad naziva i teška analiza; također se, prirodno, odnosti na neke tradicionalnije teme. Proučavanje diferencijalnih jednačina se sada dijeli sa drugim oblastima kao što su dinamički sistemi, iako je preklop sa konvencionalnom analizom velik.
Također pogledajte
urediReference
urediReference
uredi- Walter Rudin, Principles of Mathematical Analysis, McGraw-Hill Publishing Co.; 3Rev Ed edition (September 1, 1976), ISBN 978-0-07-085613-4.
- Apostol, Tom M., Mathematical Analysis, 2nd ed. Addison-Wesley, 1974. ISBN 978-0-201-00288-1.
- Nikol'skii, S. M., "Mathematical analysis", in Encyclopaedia of Mathematics, Michiel Hazewinkel (editor), Springer-Verlag (2002). ISBN 1-4020-0609-8.
- Smith, David E., History of Mathematics, Dover Publications, 1958. ISBN 0-486-20430-8.
- Stillwell, John (2004). Mathematics and its History (Second Edition izd.). Springer Science + Business Media Inc. ISBN 0387953361.
|edition=
sadrži dodatni tekst (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - Whittaker, E. T. and Watson, G. N., A Course of Modern Analysis, fourth edition, Cambridge University Press, 1927. ISBN 0-521-58807-3.
- Jean-Étienne Rombaldi, Éléments d'analyse réelle : CAPES et agrégation interne de mathématiques
- K.G. Binmore, The foundations of analysis: a straightforward introduction
- Richard Johnsonbaugh & W. E. Pfaffenberger, Foundations of mathematical analysis
- Aleksandrov, A. D., Kolmogorov, A. N., Lavrent'ev, M. A. (Ed.), Translated by S. H. Gould, K. A. Hirsch and T. Bartha. Translation edited by S. H. Gould; "Mathematics, its Content, Methods, and Meaning", The M.I.T Press; Published in cooperation with the American Mathematical Society, Second Edition, Fourth Printing, 1984 Cambridge, Massachusetts, Library of Congress Card Number: 64-7547.