Kroneckerova lema

U matematici, Kroneckerova lema[1] je rezultat odnosa između konvergencije beskonačnih suma i konvergencije redova. Lema se često koristi kao dio dokaza teroma o sumama nezavisnih slučajnih promjenljivih kao što je zakon velikih brojeva. Lema je dobila naziv po njemačkom matematičaru Leopoldu Kroneckeru.[2]

Ako je   beskonačan niz realnih brojeva takav da

 

postoji i da je konačna, tada imamo za   i   da vrijedi

 

Dokaz

uredi

Neka   označava parcijalnu sumu od x'. Koristeći sumiranje po članovima,

 

Izabiremo bilo koji broj ε > 0. Zatim biramo N tako da je  za ε blizu s za k > N. Ovo se može uraditi kako red   konvergira u s. Tada je desna strana jednaka:

 
 
 

Sada, neka n ide u beskonačnost. Prvi član teži u s, koji se poništi sa trećim članom. Drugi član teži u nulu (pošto je suma fiksan broj). Pošto je red b rastući, zadnji član je ograničen sa  .

Reference

uredi
  1. ^ "Kronecker's lemma". planetmath.org. Pristupljeno 2024-07-04.
  2. ^ "Kronecker's lemma - Wolfram|Alpha". www.wolframalpha.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2024-07-04.

Vanjski linkovi

uredi


 Ovaj članak, koji govori o matematičkoj analizi, je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.