Wikipedia

Juka

Yucca, na bosanskom juka je rod trajnih grmova i drveća u porodici Asparagaceae, potporodica Agavoideae.[1] Njegovih 40–50 vrsta ističe se po rozetama i zimzelenim, žilavim, mačolikim listovima i veliki završetak vlatima bijelih ili bjelkastih cvjetova. Oni su izvorno iz vrućih i suhih (aridnih) dijelova Amerike i Kariba.

Yucca
(Rod juka)
Yucca filamentosa naturalizirana na Novom Zelandu
Yucca filamentosa naturalizirana na Novom Zelandu
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedAsparagales
PorodicaAsparagaceae
RodYucca

Rani izvještaji o vrstama bili su konfuzni u odnosu na vrste roda Manihot (naprimjer Manihot esculenta).[2] Slijedom toga, Linnaeus je pogrešno je izvukao generičko ime iz riječi jezika Taíno za potonju, yuca (napisano s jednim "c").[3]

Uobičajeno je da raste na seoskim grobljima, kada se u grozdastom cvastu (obično blijed) na tankoj stabljici pojavljuje kao njihajuća prikaza.

Još jedan evokativni naziv za njih su "duhovi na groblju". To potječe od velikog broja juka koje divljaju u zaboravljenim grobljima, gdje se njihove velike skupine bijelog cvijeća pojavljuju kao "duhovi" na mjesečini

[4]

Rasprostranjenje

uredi
 
Rasprostranjenje kapsularnih vrsta na jugozapadu, srednjem zapadu SAD, meksičkoj Kaliforniji i Kanadi

Raspon prirodnog rasprostranjenosti roda Yucca (49 vrsta i 24 podvrste) pokriva ogromno područje Amerike. Rod je zastupljen kroz Meksiko i proteže se u Gvatemalu (Yucca guatemalensis ). Prostire se i na sjever kroz Baja Kaliforniju na zapadu, a na sjeveru, u jugozapadni dio Sjedinjenih Država, kroz sušne centralne države sve do sjevera, kao što je sjevernije Al u Kanadi ( Yucca glauca ssp. albertana). Juka je porijeklom sa nekih Karipskih otoka, sjeverno prema obalnim nizijama i sušnim obalnim područjimaa jugoistočnih SAD, uz Meksički zaliv i Južnotlantske države, od obalnog Teksasa do Marylanda.

Juke su se podjednako prilagodileširokom rasponu klimatskih i ekoloških uslova. Nalaze se u stjenovitim pustinjama i badlands, u preirijaa i pašnjacima, u planinama tih područja, u svijetlim šumama, na pjeskovitim obalama ( Yucca filamentosa '), pa čak i u zonama suptropske i poluumjerenih prostora, mada su one općenizo stanovnici staništa sa suhim (aridnim) i polusušnaim (semiaridnjm) klimatima.

Ekologija

uredi

Juke imaju vrlo specijaliziran, mutualistički sistem oprašivanja, a oprašuju ga moljci juke (porodica Prodoxidae); insekti prenose polen iz prašnika jedne biljke na žig tučka druge, i istovremeno odlažo jaje u cvijet; lsrva moljaca potom se hrani sjemenkama u razvoju, uvijek ostavljajući dovoljno sjemena da produži vrstu. Određene vrste moljaca juke razvile su antagonističke karakteristike protiv biljke i ne pomažu u naporima oprašivanja biljaka dok nastavljaju da odlažu jaja u biljku radi sopstvene zaštite.[5] Vrste juke su domaćinske biljke za gusjenica s gigantskog jukinog moljca (Megathymus yuccae),[6] ursinskog gigantskog skipera (Megathymus ursus),[7] i Streckerovog gigantskog skipera (Megathymus streckeri).[8]

 
Veliko Jošuino drvo s debelim stablom na ranču Grapevine Springs, Arizona
 
Ljubičasti plodovi Yucca aloifolia.

Adaptacije

uredi

Vrste juke prilagodile su se širokom rasponu klime u planinama, obalnom pijesku, travnjacima i prerijama kao i stjenovitim ravnicama i pustinjama. Većina vrsta ima guste, voštane kožnate pokrove, kako bi se spriječio gubitak vode isparavanjem. Često čuvaju vodu u debelim korijenima. Neki juke vodu pohranjuju u gustom, mesnatomm lišću. Neke pustinjske biljke imaju masnu prevlaku na listovima ili jastučićima koji zadržavaju vlagu i na taj način smanjuju gubitak vode. Neke vrste odbacuju lišće tokom suše kako bi spriječile gubitak vode transpiracijom. Mrtvo lišće juke se obavija oko debla stabala i pomaže da se zaštiti od sunca. Kanalizirani listovi juke usmjeravaju vodu rose i kišnicu do svojih korijena. Kažu da su juke „prilagođene vatri“; tj. rastu i šire se intenzivno nakon divljih požara.

Upotreba

uredi

Juke se široko uzgajaju kao ukrasne biljke u vrtovima. Mnoge vrste također imaju jestive dijelove, uključujući plodove, semenke, cvjetove, cvjetne stabljike,[9] a rjeđe korijenje. Upućivanje na korijen juke kao hranu često proizlazi iz zbrke sa sličnom, ali botanički nepovezanom yucom, koja se naziva i kasava ili manioka ( Manihot esculenta ). U korijenu jedne juke (Yucca elata) nalaze se u saponini i koriste se kao šampon u ritualima Indijanca. Osušeni listovi juke i vlakna debla imaju nisku temperaturu zapaljenja, što biljku čini poželjnom za upotrebu u paljenju vatre putem trenja. Stabljika (kada se osuši) j cvjetovi često se koriste uz pomoć čvrstik komada cedra za potpaljivanje primitivne vatre.[10]

U ruralnim područjima planina Appalache, vrste poput "Yucca filamentosa" nazivaju se „vješalicama za meso“. Čvrsti, vlaknasti listovi s oštrim vrhovima koristili su se za probijanje mesa i spajali kako bi formirali petlju kojom bi ga mogli objesiti za soljenje ili u dimljenje.

Gastronomija

uredi

Cvjetne latice su jestive. Latice se blanširaju samo 5 minuta, a zatim se kuhaju „a la mexicana“ (s paradajzom, lukom, čilijem) ili u „tortitas con salsa“ (pljeskavice od jaja sa zelenim ili crvenim umakom). Prije blanširanja, uklanjaju se reproducijski organi, jer su previše gorki.

Kultivacija

uredi

Juke se široko uzgajaju kao arhitektonsko bilje koje daje dramatičan naglasak pejzažnom dizajnu. Toleriraju različite uvjete, ali najbolje se uzgajaju na punom suncu u suptropskim ili blagim umjerenim područjima. U povrtlarskim centrima i katalozima vrtlarstava obično se grupiraju s drugim arhitektonskim biljkama.[11] Unekim državama, Joshuino drvo (Yucca brevifolia) zaštićeno je zakonom. Za prikupljanje u divljini potrebno je odobrenje. Kao pejzažnim biljkama, može ih smetati prekomerna voda tokom ljetne faze mirovanja, pa ih pejzažniuzgajivačii izbegavaju. Nekoliko vrsta juke može se uzgajati na otvorenom, pri umjerenom klimatiziranju.[11]

Simbolika

uredi

Cvijet juke je državni cvijet New Mexica. U citatu se ne navodi ime vrste.

Vrste

uredi

Od februara 2012, Svjetska lista priznatih biljnih porodica, prepoznaje 49 vrsta roda Yucca i brojn hibride:[12]

Naziv vrste Uobičajeni naziv
    Yucca aloifolia L. (Type species) (syn. Yucca yucatana) Alojina juka, Španski bajonet
  Yucca angustissima Engelm. ex Trel. (including Yucca kanabensis) Ravnolisna juka, Španski bajonet
  Yucca arkansana Trel.
    Yucca baccata Torr. (including Yucca thornberi) Banana juka, datil
  Yucca baileyi Wooton & Standl. (syn. Yucca standleyi McKelvey)
    Yucca brevifolia Engelm. Joshuino drvo
  Yucca campestris McKelvey
  Yucca capensis L.W.Lenz
  Yucca carnerosana (Trel.) McKelvey
  Yucca cernua E.L.Keith
  Yucca coahuilensis Matuda & I.L.Pina
  Yucca constricta Buckley Buckleyeva juka
    Yucca decipiens Trel. Kineska palma
Yucca declinata Laferr.
Yucca desmetiana Baker
    Yucca elata (Engelm.) Engelm. Sapunsko drvo juke
  Yucca endlichiana Trel.
  Yucca faxoniana Sarg. (syn. Yucca torreyi) Torrey yucca
    Yucca filamentosa L. Spoonleaf yucca, Filament yucca, or Adam's Needle
  Yucca filifera Chabaud Palmasta juka Chuna
  Yucca flaccida Haw. Flacidnolisna juka
  Yucca gigantea Lem. (syn. Yucca guatemalensis) Bezbodljasta juka
    Yucca glauca Nutt. Ravničarska juka
  Yucca gloriosa L. (including Yucca recurvifolia) Moundlilyeva juka, Adamova igla, Španski bodež
  Yucca grandiflora Gentry Sahuiliquijska juka
  Yucca harrimaniae Trel. (syn. Yucca nana) Harrimanova juka
  Yucca intermedia McKelvey Intermedijarna juka
  Yucca jaliscensis (Trel.) Trel. Izot
  Yucca lacandonica Gómez Pompa & J.Valdés Tropska juka
  Yucca linearifolia Clary
  Yucca luminosa (syn. Yucca rigida) Plava juka
Yucca madrensis Gentry Soko juka
  Yucca mixtecana García-Mend.
Yucca necopina Shinners
  Yucca neomexicana Wooton & Standl. Novomeksičji španski bajonet
  Yucca pallida McKelvey Blijeda juka
  Yucca periculosa Baker Izot
  Yucca potosina Rzed.
  Yucca queretaroensis Piña Luján
  Yucca reverchonii Trel.
  Yucca rostrata Engelm. ex Trel. Kljunasta juka, juka velikog benda
  Yucca rupicola Scheele Teksaška juka ili uvrnutolisana juka
  Yucca schidigera Roezl ex Ortgies Mohavska juka
  Yucca × schottii Svjetlucava ili planinska juka
  Yucca sterilis (Neese & S.L.Welsh) S.L.Welsh & L.C.Higgins
Yucca tenuistyla Trel.
  Yucca thompsoniana Trel. Thompsonova juka
  Yucca treculeana Carrière Teksaški bajonet, Treculova juka
    Yucca utahensis McKelvey
  Yucca valida Brandegee Datililo

Mnoge druge vrste prethodno klasificirane u rod Yuccansada su klasificirane u rodove Dasylirion, Furcraea, Hesperaloe, Hesperoyucca i Nolina' '

Taksonomska podjela

uredi
  • Sekcija Yucca bivša Sarcocarpa Engelm.
    • Serija Faxonianae Hochstätter
      • Yucca carnerosana ([Trel.) McKelvey
      • Yucca faxoniana (Trel.) Sarg.
    • Serija Baccatae Hochstätter
      • Yucca baccata Torr.
        • Yucca baccata Torr. ssp. baccata
        • Yucca baccata Torr. ssp. vespertina (McKelvey) Hochstätter
        • Yucca baccata Torr. ssp. thornberi (McKelvey) Hochstätter
      • Yucca confinis McKelvey
      • Yucca endlichiana Trel.
      • Yucca arizonica McKelvey
    • Serija Treculianae Hochstätter
      • Yucca grandiflora Gentry
      • Yucca declinata Laferr.
      • Yucca treculiana Carriere
      • Yucca torreyi Shafer
      • Yucca schidgera Roezl ex Ortgies
      • Yucca schotti Engelm.
      • Yucca capensis Lenz
      • Yucca jaliscensis Trel.
      • Yucca periculosa Baker
      • Yucca mixtecana Garcia-Mend.
      • Yucca decipiens Trel.
      • Yucca valida Brandegee
      • Yucca potosina Rzed.
      • Yucca filifera Chabaud
    • Serija Gloriosae Hochstätter
      • Yucca gloriosa L.
      • Yucca recurvifolia Salisb.
    • Serija Yucca
      • Yucca madrensis Gentry
      • Yucca linearifolia Clary
      • Yucca elephantipes Regel
      • Yucca lacandonica Gomez-Pompa & Valdes
      • Yucca aloifolia L.
      • Yucca yucatana Engelm.
  • Sekcija Clistocarpa Engelm.
      • Yucca brevifolia Engelm.)
        • Yucca brevifolia Engelm. ssp. brevifolia
        • Yucca brevifolia Engelm. ssp. jaegeriana (McKelvey) Hochstätter
        • Yucca brevifolia Engelm. ssp. herbertii (Webber) Hochstätter
  • Sekcija Chaenocarpa Engelm.
    • Serija Filamentosae Hochstätter
      • Yucca filamentosa L.
        • Yucca filamentosa L. ssp. filamentosa
        • Yucca filamentosa L. ssp. smalliana (Fernald) Hochstätter
        • Yucca filamentosa L. ssp. concava (Haw.) Hochstätter
      • Yucca flaccida Haw.
    • Serija: Rupicolae Hochstätter
      • Yucca cernua Keith
      • Yucca pallida McKelvey
      • Yucca queretaroensis Pina Lujan
      • Yucca reverchonii Trel.
      • Yucca rigida (Engelm.) Trel.
      • Yucca rostrata Engelm. ex Trel.
      • Yucca rupicola Scheele
      • Yucca thompsoniana Trel.
    • Serija Harrimaniae Hochstätter
      • Yucca harrimaniae Trel.
        • Yucca harrimaniae Trel. ssp. harrimaniae
        • Yucca harrimaniae Trel. ssp. neomexicana (Wooton & Standl.) Hochstätter
        • Yucca harrimaniae Trel. ssp. sterilis (Neese & Welsh) Hochstätter
        • Yucca harrimaniae Trel. ssp. gilbertiana (Trel.) Hochstätter
      • Yucca nana Hochstätter
    • Serija Glaucae (McKelvey) Hochstätter
      • Yucca angustissima Engelm. ex Trel.
        • Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. angustissima
        • Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. toftiae (Welsh) Hochstätter
        • Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. kanabensis (McKelvey) Hochstätter
        • Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. avia (Reveal) Hochstätter
      • Yucca baileyi Wooton & Standl.
        • Yucca baileyi Wooton & Standl. ssp. baileyi
        • Yucca baileyi Wooton & Standl. ssp. intermedia (McKelvey) Hochstätter
      • Yucca coahuilensis Matuda & Pinja Lujan
      • Yucca elata Engelm.
        • Yucca elata Engelm. ssp. elata
        • Yucca elata Engelm. ssp. utahensis (McKelvey) Hochstätter
        • Yucca elata Engelm. ssp. verdiensis (McKelvey) Hochstätter
      • Yucca glauca Nutt.
        • Yucca glauca Nutt. ssp. glauca
        • Yucca glauca Nutt. ssp. stricta (Sims) Hochstätter
        • Yucca glauca Nutt. ssp. albertana Hochstätter
      • Yucca campestris McKelvey
      • Yucca constricta Buckley
      • Yucca arkansana Trel.
        • Yucca arkansana Trel. ssp. arkansana
        • Yucca arkansana Trel. ssp. louisianensis (Trel.) Hochstätter
        • Yucca arkansana Trel. ssp. freemanni (Shinners) Hochstätter
  • Sekcija Hesperoyucca Engelm.
    • Hesperoyucca
      • Yucca whipplei Torr.
        • Yucca whipplei Torr. ssp. whipplei
        • Yucca whipplei Torr. ssp. caespitosa (Jones) Haines
        • Yucca whipplei Torr. ssp. intermedia Haines
        • Yucca whipplei Torr. ssp. percursa Haines
        • Yucca whipplei Torr. ssp. newberryi (McKelvey) Hochstätter
        • Yucca whipplei Torr. ssp. eremica Epling & Haines

Kultivari

uredi

Od 1897. do 1907. Carl Ludwig Sprenger kreirao je i imenovao 122 hibrida u rodu "Yucca".

Galerija

uredi
  •  
    Nepoznata vrsta blizu Orosíja, Costa Rica
  •  
    Yucca u blizini Nacionalnog parka parka Carlsbad Caverns u Novom Meksiku]]
  •  
    Yucca harrimaniae, poznata i kao Harrimanova juka

Dopunska literetura

uredi
  • Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 1 Dehiscent-fruited species in the Southwest and Midwest of the USA, Canada and Baja California , Selbst Verlag, 2000. ISBN 3-00-005946-6
  • Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 2 Indehiscent-fruited species in the Southwest, Midwest and East of the USA, Selbst Verlag. 2002. ISBN 3-00-009008-8
  • Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 3 Mexico , Selbst Verlag, 2004. ISBN 3-00-013124-8

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Chase, M.W.; Reveal, J.L.; Fay, M.F. (2009), "A subfamilial classification for the expanded asparagalean families Amaryllidaceae, Asparagaceae and Xanthorrhoeaceae", Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 132–136, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00999.x Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  2. ^ Irish, Gary (2000). Agaves, Yuccas, and Related Plants: a Gardener's Guide. Timber Press. str. 18. ISBN 978-0-88192-442-8.
  3. ^ Quattrocchi, Umberto (2000). CRC World Dictionary of Plant Names. 4 R-Z. Taylor & Francis US. str. 2862. ISBN 978-0-8493-2678-3.
  4. ^ {{cite news|last1=Winslow|first1=Chris|title=Yuccas: 'Ghosts in the Graveyard'|url=http://hfp.stparchive.com/Archive/HFP/HFP01182012p09.php%7Caccess-date=5{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav[mrtav link] link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} February 2015|work=Hays Free Press (Hays County, Texas)|issue=Vol. 109, No. 41|publisher=Barton Publications, Inc|date=January 18, 2012|location=Hays County.
  5. ^ SEGRAVES, KARI A.; ALTHOFF, DAVID M.; PELLMYR, OLLE (1. 10. 2008). "The evolutionary ecology of cheating: does superficial oviposition facilitate the evolution of a cheater yucca moth?". Ecological Entomology. 33 (6): 765–770. doi:10.1111/j.1365-2311.2008.01031.x.
  6. ^ Daniels, Jaret C. "Yucca Giant-Skipper Butterfly, Megathymus yuccae (Boisduval & Leconte) (Insecta: Lepidoptera: Hesperiidae)". Electronic Data Information Source. University of Florida IFAS Extension. Pristupljeno 7. 6. 2010.
  7. ^ "Ursine Giant-Skipper Megathymus ursus Poling, 1902". Butterflies and Moths of North America. Arhivirano s originala, 15. 6. 2010. Pristupljeno 7. 6. 2010.
  8. ^ "Strecker's Giant-Skipper Megathymus streckeri (Skinner, 1895)". Butterflies and Moths of North America. Arhivirano s originala, 15. 6. 2010. Pristupljeno 7. 6. 2010.
  9. ^ Couplan, François (1998). The Encyclopedia of Edible Plants of North America. McGraw Hill Professional. ISBN 978-0-87983-821-8.
  10. ^ Baugh, Dick (1999). "the Miracle of Fire by Friction". u David Wescott (ured.). Primitive Technology: A Book of Earth Skills (10 izd.). str. 32–33. ISBN 978-0-87905-911-8.
  11. ^ a b RHS A-Z encyclopedia of garden plants. United Kingdom: Dorling Kindersley. 2008. str. 1136. ISBN 1405332964.
  12. ^ {{Citation |title=World Checklist of Selected Plant Families |publisher=The Board of Trustees of the [[Royal Botanic Gardens, Kew|url=http://apps.kew.org/wcsp/home.do |access-date=23. 2. 2012 }}, search for "Yucca"

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Juka
 
Logo Wikivrsta
Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Juka
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Juka&oldid=3509192"