Cvat

(Preusmjereno sa Cvast)
Cvat jednocvjetne kineske kamelije (Camellia sinensis)

Cvast, rjeđe cvat – u botanici – je skup cvijetova na zajedničkoj osovini. Biološki smisao i značaj cvati je u pojavi da grupiranje cvjetova povećava njihovu uočljivost i time olakšava oprašivanje. Cvasti sa mnogobrojnim sitnim cvetovima lakše se lelujaju na vazdušnim strujama (vjetrovima), što je odlučujuće važno za opstanak biljaka koje se oprašuju vjetrom (anemofilno oprašivanje).[1][2][3]

Opća obilježjaUredi

Cvasti su opisani mnogim različitim karakteristikama, uključujući kako su cvjetovi raspoređeni na stabljici, redoslijed cvjetanja i kako su u njemu grupirani različiti grozdovi cvjetova. Ovi su pojmovi općenita predstava, jer biljke u prirodi mogu imati kombinaciju različirih tioiva. .

BraktejeUredi

Cvasti obično imaju modificirane listuve izdanka različite od vegetativnog dijela biljke. Uzimajući u obzir najšire značenje pojma, svaki list povezan sa cvasti se naziva brakteja. Brakteje se obično nalazi+e na čvoru gdje se formira glavno stablo cvasti, spojeno s glavnim stabljikom biljke, ali mogu postojati u druge brakteje i u samoj cvasti. Oni služe različitim funkcijama koje uključuju privlačenje oprašivača i zaštitu mladuh cvjetova. Prema prisutnosti ili odsutnosti brakteja i njihovim karakteristikama možemo razlikovati:

  • Bezbraktejske cvasti: nemaju brakteja.
  • Brakteatne cvasti imaju vrlo specijalizirane brakteje, koje seponekad se svode na sitne ljuskice, podijeljeni ili secirane.
  • Listaste cvasti, iako su često smanjene veličine, brakteje su nespecijalizirane i izgledaju kao običnii listovi biljke, tako da se umjesto cvjetova obično primjenjuje termin cvjetna stabljika. Ova upotreba nije tehnički ispravna, jer se, unatoč njihovom 'normalnom' izgledu, ti "listovi" smatraju u stvari "braktejama", tako da je bolji termin "lisnata cvast".
  • Listasto-braktejske cvasti su na prelazu između bratekatne i lisnate cvasti.

Ako su prisutne mnoge brakteje i strogo su povezani sa stabljikom, kao u porodici Asteraceae, brateje se mogu zajednički nazvati involukre ili involokrum. Ako cvasti imaju drugu jedinicu bratkteja dalje na stabljici, one bi se mogle nazvati involucel.

Vršni cvjetoviUredi

Biljni organi mogu rasti po dvije različite sheme: monopodijski ili racemski i simpodijski ili cimasti. Ova dva različita obrasca rasta cvasti se nazivaju nedetrminirani i determinantni, odnosno označavaju da li je formiran terminalni cvijet i gdje cvjetanje započinje unutar cvasti.

  • Nedeterinantna cvast: monopodijski (cimozni) rast, terminalni pupoljak stalno raste i formira bočne cvjetove. Nikada se ne formira terminalni cvijet.
  • Determinantna cvast: simpodijski (cimozni) rast, erminalni pupoljak formira terminalni cvijet i zatim odumire. Ostali cvjetovi tada rastu iz bočnih pupova.

Nedeterminirana i determinirana cvast ponekad se nazivaju i otvorena i zatvorena cvast. Nedeterniburani primjeri cvasti izvedeni su iz determiniranih. Predlaže se da nedeterminirane cvasti imaju zajednički mehanizam koji sprečava terminalni rast cvjetova. Na osnovu filogenetskih analiza, ovaj mehanizam je nastao neovisno više puta kod različitih vrsta.[4]

Kod neterminantnih cvasti nema pravog terminalnog cvijeta i stabljika obično ima rudimentarni kraj. U mnogim slučajevima se posljednji pravi cvijet formira od terminalnog pupoljka (subterminalni cvijet) koji se ispravlja, izgledajući kao terminalni cvijet. Obilje tragova terminalnog pupolja često se može primjetiti više na stabljici.

Kod determinantnih cvasti, vršni cvijet obično prvi sazrijeva (prekurzijski razvoj), dok drugi imaju tendenciju sazrijevanja počevši od dna stabljike. Ovaj obrazac naziva se akropetalno sazrevanje. Kad cvjetovi počnu sazrijevati s vrha stabljike, sazrijevanje je bazipetslno, a kada središnji sazrijevaju prvi, to je divergentno.

FilotaksijaUredi

Kao i kod listova, cvjetovi se mogu rasporediti na stabljici prema mnogo različitih obrazaca. Pogledajte fillotaksija (fiklotaksis) za detaljne opise.

Slično aranžiranni listovi u pupoljku, zovu se ptiksis.

Kada se pojedinačno ili klasterskii cvjetovi nalaze na osovini brakteje, mjesto uzgona u odnosu na stabljiku koja drži cvijet (cvjetove) označava se upotrebom različitih termina i može biti koristan dijagnostčki indikator.

Uobičajeno postavljanje brakateja uključuje:

  • Neke biljke imaju brakteje koji podupiru cvast, gdje su cvjetovi na razgranatim peteljkama; brakteje nisu povezane sa peteljkamaa cvjetova, već su adnatne ili pričvršćene na glavnu stabljiku (adnatno opisuje spajanje različitih nepovezanih dijelova. Kad su dijelovi spojeni zajedno,oni su isti, oni su konakiono pridruženi.

Metatopsko postavljanje brakateja uključuje

  • Kad su brakteje pričvršćene za peteljku koja drži cvijet (peteljku ili peteljčicu), kaže se da je rekaulescentna; ponekad su te brakteje ili brakteole vrlo modificirane i izgledaju kao dodaci cvjetne čašice. Rekaulescencija je fuzija lista koji podupire peteljku koja drži pupoljak ili sam pupoljak,[5] pa su list ili brakteja pridodani cvijetnoj peteljci.
  • Kada se formiranje pupoljka pomakne prema stabljici, posebno iznad lista, on se opisuje kao konkalescentni'.
  • Ostale biljke imaju naspramne potporne brakteje, peteljke cvasti ili peteljčice pojedinačnih cvjetova.

Zajednička osovina je vreteno cvati, koje može da se grana:

Na osnovu obrasca grananja vretena, razlikuju se dva osnovna tipa cvati:

Grozdasti ili racemozni cvatoviUredi

Vreteno grozdastih, rastresitih cvatova se grana monopodijski, tako što osovina dugo raste, a od nje se postepeno obrazuju bočne grane sa cvjetovima, a tek na kraju, i na njenom vrhu, se razvija cvijet. Najmlađi je redovno onaj na vrhu vretena.

Oblici racemoznih cvati su:

  1. grozd – na dugom vretenu, na drškama iste dužine, nalaze se cvjetovi;
  2. klas – na dugom vretenu se nalaze naredni cvijetovi;
  3. gronja – je forma grozda, sa cvjetnim drškama različitih dužina; donji, stariji cvjetovi imaju duže drške;
  4. štit – ima kratko vreteno sa kojeg polaze zrakasto raspoređene cvjetne drške iste dužine;
  5. glavica – ima prošireno, kratko i zadebljalo vreteno, na kojem se nalaze sjedeći cvjetovi;
  6. klip – je forma klasa sa valjkastim i zadebljalim vretenom;
  7. resa – je oblik klasa tankog, vitkog i visećeg vretena;
  8. složeni klas – umjesto cvjetova na vretenu ima klasove;
  9. složeni štit – cvat kratkog vretena sa kojeg izbijaju štitovi;
  10. metlica – je složena od većeg broja grozdova ili klasova.

Račvaste ili cimaste cvatiUredi

Kod račvasti cvati vreteno se grana simpodijski, tako što vrlo rano završava rastenje; kraj rasta je obilježen cvjetanjem, a ispod tog prvog cvijeta se razvijaju jedna ili veći broj bočnih grana. Zato je cvijet prve osovine, u ovakvoj cvati, redovno najstariji.

Na osnovu broja bočnih osovina (jedna, dvije ili više) koje se izrastaju nakon prve, razlikuju se tri tipa račvastih cvati:

  1. monohazij, među kojima su najpoznatije krivudarka i uvojak;
  2. dihazij i
  3. polihazij

Odnosi vretena, račvi, cvijeta i braktejaUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/taxonomyhome.html/index.cgi?chapter=resources APWebsite iNational Center for Biotechnology Information]]
  2. ^ http://www.kew.org/msbp/faq/useful_links.html Archived 2009-02-14 na Wayback Machine, Royal Botanic Gardens.
  3. ^ http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/meet.14504201249/pdf, Peter F.. Davis S., Davis H. (2005): The angiosperm phylogeny website.
  4. ^ Bradley, Desmond; Ratcliffe, Oliver; Vincent, Coral; Carpenter, Rosemary; Coen, Enrico (1997-01-03). "Inflorescence Commitment and Architecture in Arabidopsis". Science (jezik: engleski). 275 (5296): 80–83. doi:10.1126/science.275.5296.80. ISSN 0036-8075. PMID 8974397.
  5. ^ Kubitzki, Klaus, and Clemens Bayer. 2002. Flowering plants, Dicotyledons: Malvales, Capparales, and non-betalain Caryophyllales. The Families and genera of vascular plants, 5. Berlin: Springer. p. 77