Zimzelene biljke
Zimzelene biljke predstavljaju dominantno šumski biom rasprostranjen po cijeloj Zemlji uglavnom u primorskim i priobalnim pojasevima, ali i u kontinentalnim dijelovima u uslovima umjerene klime sa hladnim zimskim periodom i toplim ljetom.
Zimzeleno lišće ovih biljaka traje dvije, četiri (lovor) ili šest do deset godina (tisa). U ovu vrstu spada i najveći broj četinara, s tim da postoje izuzeci kao što je npr. ariš; ali također i određeni broj drugih biljaka.[1][2]
Zimzelene šume uredi
Geografski, biom četinarskih šuma umjerenih predjela ograničen je na sjevernu Zemljinu poluloptu — na priobalne predjele sa blagom klimom i na planinske oblasti. Najzastupljenije vrste drveća su borovi, jele, smrče, kedrovi, čempresi, duglazije, tisa.
Većina šumskih (klimazonalnih) ekosistema u ovom biomu sačinjena je od zimzelenog četinarskog drveća, ponekad pomiješanog sa širokolisnim zimzelenim vrstama. Spratovnost šume je nedovoljno izražena. Gustina krošnje kod četinara, kao i kod zimzelenih lišćara, uglavnom je srazmjerna trajnosti lista. Zato je krošnja sjenovite tise daleko gušća i bogatija lišćem.
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)