Geografija Madagaskara

Sa 587.041 km² Madagaskar je 45. zemlja po površini u svijetu, a ujedno i 4. otok po veličini. Malo je veći od Francuske i čini jednu od 11 južnoafričkih regija. Granice zemlje leže u okviru 12° i 26° južne geografske širine i 43° i 51° istočne geografske dužine.

Sastav tla (lijevo i topografska mapa (desno).

Topografija

Idući prema istoku, zemljište se spušta od Centralnih visoravni preko kišnih šuma do uske morske obale. Canal des Pangalanes je lanac prirodnih i vještačkih jezera povezanih kanalima koji prate istočnu obalu u dužini od 460 km (što predstavlja oko dvije trećine dužine otoka). Spuštanje s Centralnih visoravni ka zapadu zemlje je postepenije i na tom potezu se nalaze ostaci listopadnih šuma, te ravnica koje podsjećaju na savane. Te su ravnice dosta sušne na jugu i jugozapadu. Na zapadu se nalaze mnogi zaštićeni zalivi, a glavni problem ovih dijelova zemlje je dosta velika erozija.

Tlo

Madagaskar zovu i "Veliki crveni otok" zbog toga što obiluje crvenim lateritnim tlom. Ovo tlo dominira u Centralnom gorju, iako u nekad aktivnim vulkanskim područjima ima i dosta bogatije zemlje. Takva su područja Itasy i Ankaratra, kao i Tsaratanana na sjeveru. Deforestacija i drugi utjecaji čovjeka doveli su do erozije velikih površina zemlje.

Centralne visoravni su područje nadmorske visine između 747 i 1.341 m. Ovu regiju karakteriziraju terasaste, plodne doline koje leže između jalovih brda. Ovdje je crveno, lateritno tlo (koje pokriva većinu otoka) zbog djelovanja erozije jasno izloženo, pokazujući zašto se za ovu zemlju često kaže da je "Crveni otok".

Planine

Selo u Centralnom gorju - uočljiva je crvena boja tla.

Najviši vrh ostrva, visine 2.876 m, nalazi se u masivu Tsaratanana i smješten je na samom sjeveru zemlje. Drugi masiv, Ankaratra, smješten je u centralnom dijelu ostrva, južno od Antananariva i u njemu se nalazi treći najviši vrh na Madagaskaru (Tsiafajavona - 2.642 m). Dalje na jugu nalazi se masiv Andringitra s nekoliko vrhova iznad 2.400 m, uključujući drugi i četvrti najviši vrh Madagaskara (Imarivolantira - poznatiji kao vrh Boby s 2.658 m i vrh Bory - 2.630 m). U ostale vrhove masiva spadaju još i Soaindra (2.620 m) i Ivangomena (2.556 m). U veoma rijetkim prilikama na velikim visinama javlja se i snijeg.

Klima

Klima je tropska na obalama, umjerena u unutrašnjosti i Aridna na jugu.

Postoje dva godišnja doba: od novembra do aprila je toplo i kišovito, a od maja do oktobra je hladnije i suho. Dominiraju jugoistočni vjetrovi, sa povremenim ciklonima.

Rijeke i jezera

Rijeke Mananara i Mangoro spuštaju se od centralnih visoravni prema istočnoj obali, kao i Maningory, koja teče od jezera Alaotra. Druge rijeke koje se ulijevaju u Indijski okean jesu Bemarivo, Ivondro i Mananjary. Ove rijeke imaju kratak tok, s obzirom da je njihovo razvođe blizu istočne obale. Zbog stepenastog terena niz koji teku, tokovi su im brzi s obiljem vodopada i kaskada.

Rijeke koje teku prema zapadu i ulijevaju se u Mozambički kanal duže su i sporijeg toka zbog blažeg nagiba tla. Najveće rijeke zapadnog razvođa su Sambirano, Mahajamba, Betsiboka (Luka Mahajanga je smještena na ušću), Mania, Sjeverni i Južni Mahavavy, Mangoky i Onilahy. Ikopa, čiji tok prolazi kroz Antananarivo, pritoka je Betsiboke. Mangoky ima površinu sliva od oko 50.000 km², Ikopa i Bestiboka od 18.550 km² i 11.800km², ali im je nivo vode jako mali tokom određenih mjeseci, s obzirom na sušne krajeve kojima protječu.

Važnija jezera, osim Alaotre, jesu Kinkony na sjeveru i Ihtory na jugozapadu.