Azija-Pacifik jest dio svijeta u zapadnom Tihom okeanu ili blizu njega. Veličina regije varira u zavisnosti od konteksta, ali tipično uključuje veći dio istočne Azije, južnu i jugoistočnu Aziju, Centralna Azija, Zapadna Azija i Okeaniju.

Karta koja pokazuje općenitu definiciju regije Azija-Pacifik. Tamnozelenom bojom označene su države koje čine jezgro regije, dok su svijetlozelenom označena područja koja mogu biti uključena.

Ovaj naziv također može uključivati Rusiju (na sjevernom Tihom okeanu) i države u Americi koje su na obali istočnog Tihog okeana; Azijsko-pacifička ekonomska saradnja, npr., uključuje Čile, Kanadu, Meksiko, Peru, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.

Alternativno, naziv ponekad obuhvata cijelu Aziju i Australaziju, kao i male / srednje / velike pacifičke ostrvske države (Azija-Pacifik i australazijski kontinent) – naprimjer, kada se svijet dijeli na velike regije u komercijalne svrhe (Amerika, EMEA i Azija-Pacifik).

Svekupno gledano, čini se da nema jasne definicije pojma "Azija-Pacifik" i regije koje se uključuju mijenjaju se kako se mijenja kontekst.

Iako neprecizan, ovaj naziv postao je popularan od kraja 1980-ih u trgovini, finansijama i politici. Zapravo, uprkos heterogenosti privredâ regijâ, većina država u okviru ove zone postaju tržišta u razvoju i doživljavaju brz rast.[1])

Sastavna područja uredi

Regija Azija-Pacifik općenito uključuje sljedeće (pod)regije:

Australija uredi

Centralna Azija uredi

Istočna Azija uredi

Jugoistočna Azija uredi

Južna Azija uredi

Melanezija uredi

Mikronezija uredi

Polinezija uredi

Zapadna Azija uredi

Zelandija uredi

Države i teritorije uredi

Država / teritorija Površina
(km²)
Stanovništvo Gust. naseljenosti
(/km²)
BDP
milioni USD (2014)
BDP po stanovniku
USD (2009-2011)
Glavni grad
  Australija 7.692.024 23.731.000 2,8 1.482.539 41.500 Canberra
  Bangladeš 147.570 156.594.962 1.033,5 205.715 1.096 Dhaka
  Britanske indijskookeanske teritorije 54.400 3.000 58,3 - - Diego Garcia
  Brunej 5.765 415.717 67,3 17.426 36.700 Bandar Seri Begawan
  Butan 38.394 742.737 18 6.384 8.196 Thimphu
  Fidži 18.274 909.389 46,4 8.330 9.314 Suva
  Filipini 300.000 104.942.000 307 289.686 1.700 Manila
  Hong Kong 1.104 7.234.800 6.544 292.677 30.000 Hong Kong
  Indija 3.287.590 1.210.193.422 381,3 2.047.811 1.692 New Delhi
  Indonezija 1.904.569 252.164.800 124,66 856.066 3.500 Jakarta
  Istočni Timor 14.874 1.171.000 76 4.510 500 Dili
  Japan 377.944 126.434.964 337 4.769.804 39.700 Tokio
  Južna Koreja 100.210 51.302.044 500 1.449.494 20.000 Seoul
  Kambodža 181.035 15.205.539 81,8 16.899 800 Phnom Penh
  Kina 9.596.961 1.357.380.000 145 10.355.350 6.076 Peking
  Laos 236.800 6.320.000 27 11.707 900 Vientiane
  Makao 29 541.200 18.662 36.428 39.800 Makao
  Maldivi 298 341.356 1.102,5 4.920 14.383 Malé
  Malezija 329.847 30.185.787 90 336.913 7.525 Kuala Lumpur
  Mjanmar 676.578 50.496.000 74 65.291 500 Naypyidaw
  Mongolija 1.564.116 2.736.800 2 11.725 1.500 Ulan Bator
  Nepal 147.181 26.494.504 180 62.384 2.310 Katmandu
  Novi Zeland 268.021 4.357.437 16 201.028 25.500 Wellington
  Pakistan 803.940 196.174.380 234,4 269.971 1.238 Islamabad
  Papua Nova Gvineja 462.840 6.732.000 15 16.096 1.200 Port Moresby
  Singapur 710 5.183.700 7.023 307.085 35.500 Singapur
  Sjeverna Koreja 120.540 24.895.000 198 27.820 1.200 Pjongjang
  Šri Lanka 65.610 20.277.597 323 233.637 11.069 Colombo
  Tajland 513.120 67.764.000 132 380.491 3.900 Bangkok
  Tajvan 36.191 23.119.772 639 505.452 20.328 Taipei
  Vijetnam 331.210 88.069.000 265 187.848 1.100 Hanoi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Pogledajte, npr., Pan, Hui, ured. (oktobar 2004). "Vonage and Cisco to sell phone equipment". VoIP Monthly Newsletter. Information Gatekeepers Inc. 2 (10): 3. Pristupljeno 15. 12. 2011.

Vanjski linkovi uredi