Južna Azija

subregija Azije

Južna Azija je južni region Azijskog kontinenta koji obuhvata subhimalajske države. Topografski, njime dominira Indijska ploča koja se uzdiže iznad razine mora i sjeverni dio Indije smješten južno od Himalaja i Hindukuša. Južna Azija graniči sa Istočnom Azijom na sjeveroistoku, Srednjom Azijom na sjeverozapadu i Jugoistočnom Azijom na istoku. Topografski, dominira Indijski potkontinent i omeđen je Indijskim okeanom na jugu, te Himalajima, Karakorumom i Pamirom na sjeveru.[4] Današnje teritorije Afganistana,[5] Bangladeša, Butana, Maldiva, Nepala, Indije, Pakistana i Šri Lanke[6] čine Južnu Aziju. Južnoazijska asocijacija za regionalnu saradnju (SAARC) je organizacija za ekonomsku saradnju u regiji koja je osnovana 1985. i uključuje svih osam država Južne Azije.

Južna Azija
Površina5.134.641 km2
Br. stanovnika1,94 milijarde (2022)[1]
Gustoća
stanovništva
362,3/km2
Nominalni BDP$4,47 biliona (2022)[2]
BDP (PPP)$15,1 bilion (2022)[3]
Države
Nepriznate države

Južnoazijsko udruženje za regionalnu saradnju (SAARC) je organizacija za ekonomsku saradnju u regionu koja je osnovana 1985. i uključuje svih osam zemalja koje čine Južnu Aziju.[7] Zemlje jezgra Južne Azije imaju ukupnu površinu od 5,1 miliona km2, što je 11,7% azijskog kontinenta[6] ili 3,5 % svjetske kopnene površine. Stanovništvo regije, prema široj definiciji, iznosi oko 1,9 milijardi[1] ili oko jedne četvrtine svjetske populacije, što ga čini i najnaseljenijim i najgušće naseljenim geografskim regionom na svijetu.[8]

Južna Azija je 2022. imala najveću svjetsku populaciju hindusa, muslimana, sikha, džainai zoroastrijanaca.[9] Samo južna Azija čini 90,47% Hindusa, 95,5% Sika i 31% muslimana širom svijeta, kao i 35 miliona kršćana i 25 miliona budista.[10][11][12][13]

Satelitska slika Južne Azije.
Karta Južne Azije.

Nomenklatura

uredi

Geografija

uredi

Druge podoblasti Azije

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ Administrirano od Ujedinjenog Kraljevstva, pravo polaže Mauricijus koje ga priznaje kao Chagos.

Reference

uredi
  1. ^ a b "Overall total population" (xlsx). United Nations. Pristupljeno 16. 7. 2019.
  2. ^ "GDP, current prices, Purchasing power parity; billions of international dollars, Billions of U.S. dollars". International Monetary Fund.
  3. ^ "GDP, current prices". International Monetary Fund.
  4. ^ Baker, Kathleen M.; Chapman, Graham P. (11. 3. 2002), The Changing Geography of Asia, Routledge, str. 10–, ISBN 978-1-134-93384-6, This greater India is well defined in terms of topography; it is the Indian sub-continent, hemmed in by the Himalayas on the north, the Hindu Khush in the west and the Arakanese in the east.
  5. ^ "South Asia". Encyclopædia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 4. 2023.
  6. ^ a b "Indian Subcontinent Arhivirano 21. 1. 2012. na Wayback Machine". Encyclopedia of Modern Asia. Macmillan Reference USA (Gale Group), 2006: "The area is divided between five major nation-states, Bangladesh, India, Nepal, Pakistan, and Sri Lanka, and includes as well the two small nations of Bhutan and the Maldives Republic... The total area can be estimated at 4.4 million square kilometres or exactly 10 percent of the land surface of Asia."
  7. ^ SAARC Summit. "SAARC". SAARC Summit. Arhivirano s originala, 16. 12. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2013.
  8. ^ "South Asia Regional Overview". South Asian Regional Development Gateway. Arhivirano s originala, 21. 11. 2008.
  9. ^ Pillalamarri, Akhilesh (8. 1. 2016). "How South Asia Will Save Global Islam". The Diplomat (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 2. 2017. Pristupljeno 7. 2. 2017.
  10. ^ "Religion population totals in 2010 by Country". Pew Research Center. 2012. Arhivirano s originala, 9. 12. 2016.
  11. ^ Ruffle 2013, str. 193.
  12. ^ "Region: Asia-Pacific". Pew Research Center. 27. 1. 2011. Arhivirano s originala, 10. 10. 2017. Pristupljeno 13. 3. 2016.
  13. ^ "10 Countries With the Largest Muslim Populations, 2010 and 2050". Pew Research Center's Religion & Public Life Project. 2. 4. 2015. Arhivirano s originala, 7. 2. 2017. Pristupljeno 7. 2. 2017.

Vanjski linkovi

uredi