Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kirgistan (kirgiški: Кыргызстан), službeno Republika Kirgistan je država Srednje Azije. Kontinentalna je i pretežno planinska država s oko 80% površine na nadmorskoj visini iznad 1500 m. Većinu od preko 6 miliona stanovnika čine Kirgizi sa značajnom manjinom Uzbeka i Rusa.

Republika Kirgistan
Kirgistan
Zastava Kirgistana Grb Kirgistana
Zastava Grb
Himna"Nacionalna himna Kirgistanske Republike"

Položaj Kirgistana
Glavni grad Biškek
Službeni jezik kirgiški i ruski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Sooronbay Jeenbekov
 -  Predsjednik vlade Muhammetkaliy Abulgaziyev
Nezavisnost 1991 
Površina
 -  Ukupno 198.500 km2 (86.)
 -  Vode (%) 3,6%
Stanovništvo
 -  Ukupno 6.019.480 (110.)
 -  Gustoća stanovništva 27/km2 
Valuta Som
Vremenska zona +5, ljeti +6
Internetska domena .kg
Pozivni broj 996

Glavni i najveći grad države je Biškek.

HistorijaUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

GeografijaUredi

Glavni članak: Geografija Kirgistana

Kirgistan je kontinentalna država u Srednjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom.

Reljef države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tien Šan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj.

Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).

Klima je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina

VladaUredi

Kirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma.

Političke podjeleUredi

Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).

PrivredaUredi

Privreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada Sovjetskog saveza kada je propao veći dio industrijskih preduzeća.

Danas glavni dio privrede čini poljoprivreda (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način.

Kirgistan je bogat rudama (ugalj, zlato, srebro). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija.

StanovništvoUredi

Kirgistan ima 6 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. 80% stanovništva su muslimani. Još ima oko 17% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.

KulturaUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajteUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Kirgistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.