Anacardiaceae
Anacardiaceae, uobičajeno zvane rujevi, rujevine, rujike,[1] su porodica cvjetnica, sa oko 83 rodova i oko 860 poznatih vrsta.[2]
Anacardiaceae (Porodica rujievinâ) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Tracheophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Sapindales |
Porodica | Anacardiaceae R.Br. |
Potporodice | |
Pripadnici Anacardiaceae imaju plodove drupe i u nekim slučajevima proizvode specifično ulje, nadražujuću supstancu. Obuhvataju brojne rodove, od kojih je nekoliko ekonomski važnih, posebno orahe (tipski rod roda Anacardium ), mango, otrovni bršljen, dimno drvo, marula, Spondias mombin i Amphipterygium adstringens. Rod Pistacia uključuje pistacije a sada i Pistacia lentiscus, koji je prethodno bio smješten u vlastitoj porodici, Pistaciaceae.[3]
Opis
urediDrveće ili grmovi, od kojih svako ima neprimjetne cvjetove i smolast ili mliječno sok koji mogu biti vrlo otrovni, kao kod Metopium brownei (crno otrovno drvo), a ponekad i jako neugodnog mirisa.[4] Smolni kanali nalaze se u unutrašnjoj fibroznoj kori fibrovaskularnog sistema u stabljikama, korijenu i listovima, što je obilježje svih pripadnika ove porodice; prisustvo smolnih kanala smješteni u srži karakteristični su za mnoge vrste gljiva, a nekoliko vrsta nalazi ih se u primarnom korteksu ili redovnoj kori. U porodici su također rasprostranjene i taninske vrećice.[5]
Drvo Anacardiaceae ima česte pojave jednostavnih malih rupa u žilama, povremeno kod nekih vrsta skupa sa skalariformnim rupama, u rodovima Campnosperma, Micronychia i vrsti Heeria argentea (Anaphrenium argenteum). Jednostavne jame smještene su duž zidova provodnih sudova i u kontaktu su s osnovnim parenhimom.[5] Listovi su opadajući ili zimzeleni, obično naizmjenični (rijetko nasuprotni),[6] estipulatni (bez stipula) i upareni (rijetko neupareni ili biperasti), obično s suprotnim listićima (rijetko naizmjeničnim), dok su drugi trifolijatni ili jednostavni ili jednostruki (vrlo rijetko su jednostavni listovi palmintni). Arhitektura listova je vrlo raznolika. Primarna venacija je perasta (rijetko prstasta). Sekundarna venacija je eukamptodromna, brohidodromna, kolapsodromna ili kladodromna (rijetko retikulodromna). Kladodromna (razgranata) venacija, ako postoji, smatra se dijagnostičkom za Anacardiaceae.[4] [7]
Cvjetovi rastu na kraju grana ili stabljike ili pod uglom odakle se list spaja sa stabljikom i ima braktejama.[4] Često se kod ove porodice pojavljuju biseksualni i muški cvjetovi na nekim biljkama, a biseksualni i ženski cvjetovi na drugima, ili cvjetovi imaju i prašnike i tučak. A čašice imaju po s tri do sedam listića i istim brojem latica, povremeno bez latica; preklapaju se jedna u drugu u pupoljku. Prašnici su dvostruko veći ili jednaki broju latica, umetnuti u podlogu mesnatog prstena ili diska u obliku čašice.[4][7] Prašnički filamentsu odvojene i prašinci se mogu pomjerati.
Cvjetovi ima slobodan jajnik, ali latice i lspovi su na čašici. U stanatnim cvjetovima jajnici su jednolokularni. Na cvjetovima pistilata jajnici su pojedinačni ili ponekad četvero- ili peterodijelni. U svakoj šupljini pojavljuju se jedan do tri tučka i jedna ovula. Plodovi se rijetko otvaraju u zrelosti, a najčešće su drupe.
Sjemenski omotači su vrlo tanki ili su poput kore. Imaju malo ili nimalo endosperma. Kotiledoni su mesnati. Sjemenke su solitarne bez albumina oko embrionskog zametka.[4]
Filogenija
urediRod Pistacia ponekad je bio odvojen u sopstvenu porodicu, Pistaciaceae, na osnovu reducirane strukture cjetova, razlika u polenu i periantnog cvjetnog omotača.[3] Međutim, priroda jajnika sugerira da pripada u Anacardiaceae, položaju koji je podržan morfološkim i molekularnim studijama, a nedavne klasifikacije uključuju pistaciju u Anacardiaceae.[3][8][9] Rod Abrahamia izdvojen je rods Protorhus, 2004.
Potpodjela
urediPorodicu je Engler tretirao kao niz od pet plemena, a kasnije Takhtajan kao Anacardioideae (uključujući plemena Anacardieae, Dobineae, Rhoideae i Semecarpeae) i Spondiadoideae (u potporodice. uključujući pleme Spondiadeae). Molekularna analiza Pell-a (2008) ponovo je uspostavila dvije ptporodice bez daljnje podjele na plemena. (Pell 2004) Kasnije Min i Barfod su u Flori Kine (2008) ponovno uspostavili pet plemena (četiri u Anacardioideae) i jedno pleme Spondiadeae kao Spondiadoideae.
- Odabrani rodovi
- Abrahamia
- Actinocheita
- Amphipterygium
- Anacardium
- Androtium
- Antrocaryon
- Apterokarpos
- Baronia
- Blepharocarya
- Bonetiella
- Bouea
- Buchanania
- Campnosperma
- Campylopetalum
- Cardenasiodendron
- Choerospondias
- Comocladia
- Cotinus
- Cyrtocarpa
- Dobinea
- Dracontomelon
- Drimycarpus
- Ebandoua
- Euleria
- Euroschinus
- Faguetia
- Fegimanra
- Gluta
- Haematostaphis
- Haplorhus
- Harpephyllum
- Heeria
- Holigarna
- Koordersiodendron
- Lannea
- Laurophyllus
- Lithraea
- Loxopterygium
- Loxostylis
- Malosma
- Mangifera
- Mauria
- Melanochyla
- Melanococca
- Melanorrhoea
- Metopium
- Micronychia
- Montagueia
- Mosquitoxylum
- Nothopegia
- Ochoterenaea
- Operculicarya
- Orthopterygium
- Ozoroa
- Pachycormus
- Parishia
- Pegia
- Pentaspadon
- Pistacia
- Pleiogynium
- Poupartia
- Poupartiopsis
- Protorhus
- Pseudoprotorhus
- Pseudosmodingium
- Pseudospondias
- Rhodosphaera
- Rhus
- Schinopsis
- Schinus (peppertree)
- Sclerocarya
- Searsia
- Semecarpus
- Smodingium
- Solenocarpus
- Sorindeia
- Spondias
- Swintonia
- Tapirira
- Thyrsodium
- Toxicodendron
- Trichoscypha
Ekologija
urediOva porodica rasprostranjenija je u toplim ili tropskim predjelima, a samo nekoliko vrsta živi u umjerenim zonama. Uglavnom su porijeklom iz tropskih Amerika, Afrike i Indije. Pistacia i neke vrste roda Rhus mogu se naći na jugu Evrope, a neke i u većem dijelu Sjeverne Amerike, a vrste roda Schinusnastanjuju isključivo Južnu Ameriku.[4]
Upotreba
urediČlanovi ove porodice proizvode orahe i pistacije, orašaste plodove, mango i marule[4] Neki članovi proizvode viskoznu ili ljepljivu tekućinu koja se pretvara u crnu i koristi se kao lak ili za štavljenje pa čak i kao mordant za crvene boje.[4] Sok od Toxicodendron vernicifluum koristi se za izradu laka za lakirersku opremu i slične proizvode. Ljekoviti orašasti plodovi ove porodice, nsvodno, imaju reputaciju da dobro deluju na mozak.
Etimologija
urediNaziv Anacardium, izvorno s grčkog, odnosi se na orah, jezgru ili srce ploda, koje je spolja smješteno: ana = gore, prema gore + "-kardium"=i "srce".
Reference
uredi- ^ English Names for Korean Native Plants (PDF). Pocheon: Korea National Arboretum. 2015. str. 351. ISBN 978-89-97450-98-5. Arhivirano s originala (PDF), 25. 5. 2017. Pristupljeno 25. 1. 2016 – preko Korea Forest Service.
- ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć) - ^ a b c Tingshuang Yi; Jun Wen; Avi Golan-Goldhirsh; Dan E. Parfitt (2008). "Phylogenetics and reticulate evolution in Pistacia (Anacardiaceae)". American Journal of Botany. 95 (2): 241–251. doi:10.3732/ajb.95.2.241. PMID 21632348.
- ^ a b c d e f g h Natural System of Botany (1831), pages 125-127
- ^ a b [[#SAD|Systematic Anatomy, (1908), page 244-248
- ^ Northern United States (1897), page 25
- ^ a b Pell et al 2011.
- ^ Pistaciaceae Martinov Arhivirano 29. 5. 2010. na Wayback Machine, GRIN Taxonomy for Plants, accessed 28 March 2010
- ^ James L. Reveal, USDA - APHIS -- Concordance of Family Names, last revised 25 October 2006
Bibliografija
uredi- Aguilar-Ortigoza, Carlos; Sosa, Victoria; Angeles, Guillermo (april 2004). "Phylogenetic relationships of three genera in Anacardiaceae: Bonetiella, Pseudosmodingium, and Smodingium". Brittonia. 56 (2): 169–184. doi:10.1663/0007-196X(2004)056[0169:PROTGI]2.0.CO;2.
- Andrés-Hernández, A. R.; Terrazas, Teresa (oktobar 2009). "Leaf architecture of Rhus s.str. (Anacardiaceae)" (PDF). Feddes Repertorium. 120 (5–6): 293–306. doi:10.1002/fedr.200911109.
- Britton, Nathaniel Lord; Brown, Hon. Addison (1897). An Illustrated Flora of the Northern United States, Canada and the British Possessions From Newfoundland to the Parallel of the Southern Boundary of Virginia, and from the Atlantic Ocean Westward to the 102D Meridian. Volume II, Portulacaceae to Menyanthaceae. Charles Scribner's Sons. Pristupljeno 11. 4. 2009.
|volume=
sadrži dodatni tekst (pomoć) - Brown, F.R.S., Robert; Tuckey, James Hingston; Christen, Smith (1818). "Observations, Systematical and Geographical, on Professor Christian Smith's Collection of Plants from the Vicinity of the River Congo". Narrative of an Expedition to Explore the River Zaire Usually Called the Congo, in South Africa, in 1816, Under the Direction of Captain J.H. Tuckey, R.N., to Which is Added, the Journals of Professor Smith; Some General Observations on the Country and its Inhabitants; and an Appendix: Containing the Natural History of that Part of the Kingdom Congo Through Which the Zaire Flows. London: John Murray. Pristupljeno 9. 4. 2009.
- Candolle, Augustin Pyramus de; Candolle, Alphonse de (1825). Prodromus systematis naturalis regni vegetabilis: sive enumeratio contracta ordinum generum specierumque plantarum huc usque cognitarum, juxta methodi naturalis normas digesta. Pars Secunda (jezik: Latin). Paris: Sumptibus Victoris Masson. Pristupljeno 3. 4. 2009.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- Jussieu, Bernard de (1789). Genera plantarum :secundum ordines naturales disposita, juxta methodum in Horto regio parisiensi exaratam, anno M.DCC.LXXIV (jezik: Latin). Paris: Apud Viduam Herissant et Theophilum Barrois. Pristupljeno 10. 4. 2009.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- Kubitzki, Klaus Kubitzki, ured. (2011). The Families and Genera of Vascular Plants vol. x. Flowering Plants. Eudicots: Sapindales, Cucurbitales, Myrtaceae. Springer Science & Business Media. ISBN 978-3-642-14397-7.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Kunth, C. S. (1824). "Terebintacearum Genera: denuo ad examen revocare, characteribus magis accuratis distinguere, inque spetem familias, distribuere conatus est". Annales des Sciences Naturelles (jezik: French). Paris: Chez Bechet Jeune. Tome Second. Pristupljeno 11. 4. 2009.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- Lindley, F.R.S., John; Torrey, M.D., John (1831). An Introduction to the Natural System of Botany: or A Systematic View of the Organization, Natural Affinities, and Geographical Distribution of the Whole Vegetable Kingdom; Together with the Uses of the Most Important Species in Medicine, the Arts and Rural or Domestic Economy (First American izd.). New York City: G. & C. & H. Carvill. Pristupljeno 10. 4. 2009.
- Mitchell, John D.; Daly, Douglas C. (5. 8. 2015). "A revision of Spondias L. (Anacardiaceae) in the Neotropics". PhytoKeys. 55: 1–92. doi:10.3897/phytokeys.55.8489. PMC 4547026. PMID 26312044.
- Moffett, R.O. (2007). "Name changes in the Old World Rhus and recognition of Searsia (Anacardiaceae". Bothalia. 37 (2): 165–175. doi:10.4102/abc.v37i2.311.
- Müller, Hermann; Knuth, Dr. Paul; Davis, James Richard Ainsworth (1908). "XXXII. Order Anacardiaceae". Handbook of Flower Pollination Based Upon Hermann Müller's Work ‘The Fertilisation of Flowers by Insects’. Volume II, Ranunculaceae to Stylidieae. Oxford: Oxford University Press - Clarendon Press. str. 258–259. Pristupljeno 11. 4. 2009. Upotreblja se zastarjeli parametar
|chapterurl=
(pomoć);|volume=
sadrži dodatni tekst (pomoć) - Pell, Susan Katherine (maj 2004). Molecular systematics of the cashew family (Anacardiaceae) (PDF). Department of Biological Sciences, Louisiana State University. Arhivirano s originala (PhD thesis), 21. 8. 2008. Pristupljeno 20. 2. 2017.
- Pell, Susan K.; Mitchell, John D.; Lowry, Porter P.; Randrianasolo, Armand; Urbatsch, Lowell E. (1. 4. 2008). "Phylogenetic Split of Malagasy and African Taxa of Protorhus and Rhus (Anacardiaceae) Based on cpDNA trnL–trnF and nrDNA ETS and ITS Sequence Data". Systematic Botany. 33 (2): 375–383. doi:10.1600/036364408784571545.
- Pell, SK; Mitchell, JD; Miller, AJ; Lobova, TA. Anacardiaceae R.Br. (1818). str. 7–50.
- Solereder, Hans; Scott, D. H. (1908). Systematic Anatomy of the Dicotyledons, A Handbook for Laboratories of Pure and Applied Botany. Volume I, Introduction, Polypetalae, Gamopetalae. trans. Leonard A. Boodle, Felix Eugene Fritsch. Oxford: Oxford University Press - Clarendon Press. Pristupljeno 11. 4. 2009.
|volume=
sadrži dodatni tekst (pomoć) - Turpin, Pierre Jean François; Jussieu, Antoine-Laurent de (1828). "Térébintacées". Dictionnaire des Sciences Naturelles, Dans Lequel on Traite Méthodiquement des Différens Êtres de la Nature, Considérés Soit en Eux-Mêmes, d’Aprés l’État Actuel de nos Connoissances, soit Relativement à l’Utilité Qu’en Peuvent Retirer la Médecine, l’Agriculture, le Commerce et les Arts (jezik: French). Volume 53. Strasbourg: G. Levrault. str. 120–126. Pristupljeno 11. 4. 2009. Upotreblja se zastarjeli parametar
|chapterurl=
(pomoć);|volume=
sadrži dodatni tekst (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Vanjski linkovi
uredi- Tree of Life: Anacardiaceae Arhivirano 15. 4. 2022. na Wayback Machine
- Anacardiaceae and Burseraceae research Arhivirano 11. 1. 2019. na Wayback Machine
- Anacardiaceae in Topwalks Arhivirano 27. 1. 2021. na Wayback Machine
- Anacardiaceae in L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants.
- Family Anacardiaceae Arhivirano 23. 3. 2016. na Wayback Machine - Flowers in Israel
- Anacardiaceae of Chile, by Chileflora
- Anacardiaceae in BoDD – Botanical Dermatology Database
- Anacardiaceae at Flickr
- Tianlu Min & Anders Barfod. Anacardiaceae at Flora of China, 2008