Aladža džamija
Aladža džamija (Šarena džamija, džamija Hasana Nezira) izgrađena je 1549. u Foči. Prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu od strane bliskih saradnika Mimara Sinana. Spada u kategoriju većih džamija, a njen največi značaj je u tome što su sve kasnije džamije građene po uzoru na nju.
| Aladža džamija | |
|---|---|
 Vanjski izgled Aladža džamije | |
  Položaj Aladža džamije u Bosni i Hercegovini | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Foča (RS) |
| Geografske koordinate | 43°30′20″N 18°46′47″E / 43.505556°N 18.779722°E |
| Religija | Islam |
| Općina | Foča (Republika Srpska) |
| Entitet | Republika Srpska |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski stil | Osmanski stil |
| Dovršeno | 1549. |
| Specifikacije | |
| Kapacitet | 250 |
| Dužina | 13,70 m |
| Širina | 13,82 m |
| Visina (maks) | 11,90 m |
| Munare | 1 |
Aladža džamija predstavlja jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja u BiH. To je jedan od najproporcioniranijih objekata, sa izvorno sačuvanom unutarnjom dekoracije sve do njenog rušenja 1992.[1] U sastavu kompleksa nalazili su se džamija, turbe, šadrvan, grobni sarkofazi i nišani. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2004. proglasila je mjesto i ostatke građevinske cjeline Aladža (Hasan Nezirove) džamije u Foči nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]
Rušenje i obnova
urediAladža džamiju su do temelja srušile srpske vlasti u augustu 1992. godine.[1][3]Rekonstruisana i svečano otvorena 3. maja 2019.[4]
Rekonstrukcija
uredi
Na osnovi dosadašnjih istraživanja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, ostaci Aladža džamije nađeni su na dvije lokacije.
Jedna se nalazi 200 m južno od željeznog mosta preko rijeke Drine. Prekrivena je debelim nanosima zemlje, šuta i otpada i zauzima površinu od oko 800 m2. Na tom prostoru, ispod šuta, otpada i ostataka nacionalnog spomenika, nađena su tijela ubijenih Fočaka. Na tom prostoru su nađeni profilirani ulomci za koje je utvrđeno da se radi o dijelovima trijema i dijelovima kamenih stubova koji su pripadali sofama Aladža džamije. Ostali fragmenti se naziru ispod površine zemlje, na kosini prema rijeci Drini i trenutno ih nije moguće u potpunosti istražiti.
Druga lokacija se nalazi 300 metara sjeverno od željeznog mosta preko rijeke Drine, udaljena oko 500 metara od prve lokacije, i prema procjenama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i Federalne komisije za traženje nestalih, njena površina je oko 1000 m2. U nekoliko sondi koje su otvorene nađen je veliki broj fragmenata za koje je utvrđeno da pripadaju munari i mihrabu Aladža džamije. Svaki od ovih ulomaka predstavlja nacionalni spomenik prema odluci Komisije, odnosno spomenik od najvišeg značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Zapanjujuća je ljepota i preciznost ulomaka i stiče se dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana. Radi se o materijalu izuzetne čvrstoće i izuzetno obrađenog koji je, i pored toga što je srušen eksplozivom i što je teškim mašinama prevežen na lokaciju, još uvijek sačuvao preciznost, ljepotu i izuzetnu vrijednost. Na drvenim fragmentima koji se mogu uočiti na toj lokaciji vidljivi su tragovi gorenja i oni nisu upotrebljivi, ali predstavljaju dragocjen dokumentacioni materijal.
Aladža džamija predstavlja jednu od najbolje istraženih džamija u Bosni i Hercegovini. Još uvijek su sačuvani snimci dekoracija koje su također činile izuzetnu vrijednost ovog objekta, izuzetnu vrijednost kaligrafskih ispisa koji su se u trijemu pojavljivali kroz cijelu trajnost njenog postojanja. Oni su sačuvani u zapisima, u mjeri 1:1.
Andrej Andrejević, stručnjak iz Beograda, profesor historije umjetnosti, napisao je knjigu u kojoj su sačuvani svi podaci i snimci Aladža džamije, uključujući i detaljne crteže svakog od detalja. Ovo je jedan od objekata za koji rekonstrukcija, ni na koji način, nije dovedena u pitanje. Radi se o objektu izuzetne vrijednosti prema svim međunarodnim poveljama, objektu koji je potpuno dokumentiran i koji je u fragmentima pronađen.
Problem s kojim je Komisija sad suočena, ilustrira na određen način stanje koje zahtjeva poduzimanje narednog koraka, u davanju dodatnih ovlasti Komisiji da bi mogla implementirati Aneks 8 Dejtonskog sporazuma kao dio Civilnog dijela mirovnog sporazuma. Ove fragmente je prvo potrebno izvaditi, i za to je potrebna radna snaga, mehanizacija i prisutnost stručnjaka koji će izvršiti rekognosciranje, obilježavanje i evidentiranje. Nakon toga ih je potrebno odložiti na mjesto na kome će biti čuvani, na kome neće biti izloženi bilo kakvim uticajima koji će proizvesti njihovo daljnje uništavanje do ponovne ugradnje u dobro koje će biti rekonstruirano. Komisija ne raspolaže sredstvima za djelovanje u ovakvim slučajevima, ni mehanizacijom, ni radnom snagom, jedino raspolaže stručnjacima.
Federalna komisija za traženje nestalih je u ovom času spriječena da nastavi svoj rad i očekuju da ostaci džamije budu uklonjeni na odgovarajući način sa tijela kako bi oni nastavili dalje svoje istraživanje.[1][5]
Aktivnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
urediKomisija je uputila zahtjeve i Vijeću ministara, Predsjedništvu, OHR-u i entitetskim vladama za preduzimanje mjera zaštite fragmenata. Vlada Republike Srpske je izravno odgovorna za poduzimanje finansijskih, tehničkih, znanstvenih i svih drugih mjera za zaštitu ovog nacionalnog spomenika. S obzirom na nedostatak sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetu Vlade Republike Srpske, Komisija smatra da je neophodno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara i entitetske vlade osiguraju potrebne finansijske i tehničke uvjete da se ovi fragmenti smjeste na odgovarajuće mjesto.
Komisija je predlažila da se širi prostor Aladža džamije ogradi metalnom ogradom koja će spriječiti ulazak neovlaštenih lica na taj prostor, da taj prostor bude pod policijskim nadzorom i da se podignu odgovarajuće nadstrešnice gdje bi se složili fragmenti munare zidova. Najvrijedniji fragmenti mihraba, trijema, portala i minbera se trebaju prebaciti u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nakon toga treba osigurati mjere da se svaki pojedinačni fragment snimi, da se identificira njegovo mjesto, da se izvrši prebrojavanje i numerisanje fragmenata i da se oni zaštite od bilo kakve vrste uništenja ili otuđenja.[1]
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Risto Jeremić, Has Hoča, Glasnik Geografskog društva, tom 11, Beograd, 1925.
- Alija Bejtić, Bosanski namjesnik Mehmed paša Kukavica i njegove zadužbine u Bosni (1752-1756 i 1757-1760), Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo, 1956-1957, broj VI-VII.
- Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, IV, Sarajevo, 1957.
- Mehmed Mujezinović, Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, IV, Sarajevo, 1957.
- Zdravko Kajmaković, Konzervatorsko-restauratorski radovi na ornamentima Aladža džamije u Foči, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, VII, Sarajevo, 1960.
- Pavao Anđelić, Trgovište, varoš i grad u srednjevjekovnoj Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja, arheologija, Sarajevo, 1963.
- Andrej Andrejević, Aladža džamija u Foči, Beograd, 1972.
- Desanka Kovačević - Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1978.
- MArko Vego, Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1982.
- Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, biblioteka "Kulturno naslijeđe", Sarajevo, 1983.
- Faruk Muftić, Foča: 1470-1996, Sarajevo, 1997.
- Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, Istočna i centralna Bosna, 3. izdanje, Sarajevo, 1998.
- Šemso Tucaković, Aladža džamija-ubijeni monument, Sarajevo, 1998.
- Alma Simić, Aladža džamija u Foči, Zaštita i obnova u kontekstu urbane jezgre, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Poslijediplomski znanstveni studij Graditeljsko naslijeđe, Zagreb, 2003.
- Behija Zlatar, Utjecaj primorskih majstora na izgradnju nekih objekata u BiH u osmansko doba, Znakovi vremena - broj 20, ljeto 2003.
Reference
uredi- ^ a b c d "Aladža džamija". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 15. 2. 2019. Pristupljeno 25. 11. 2017.
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 15. 2. 2019. Pristupljeno 15. 4. 2023.
- ^ "Počela izgradnja Aladža džamije u Foči". Al Jazeera. Pristupljeno 25. 11. 2017.
- ^ "Svečano otvorena Aladža džamija u Foči". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 2024-10-05.
- ^ "Reis Kavazović ozvaničio početak zidanja Aladža džamije u Foči". KLIX.ba. Pristupljeno 25. 11. 2017.
Vanjski linkovi
uredi
- Službeni sajt Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
- Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine