Vlasenica
Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
| Vlasenica | ||
| Općina i naselje | ||
 Panorama Vlasenice
| ||
|
||
| Službeni naziv: Općina Vlasenica | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina
| |
|---|---|---|
| Entitet | Republika Srpska | |
| Koordinate | 44°11′02″N 18°56′45″E / 44.183885°N 18.945943°E | |
| Površina | ||
| - Naselje | 13.5 km2 | |
| - Općina | 225.32 km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Naselje | 7.228 (2013) | |
| - Općina | 12.349 (2013) | |
| Gustoća | ||
| - Naselje | 535.41 /km2 | |
| - Općina | 54.81 /km2 | |
| Gradonačelnik | Dragoslav Todorović[1] (SDS) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 75440 | |
| Pozivni broj | (+387) 56 | |
| Matični broj | 205176[2] | |
| Matični broj općine | 20095 | |
  Vlasenica u Bosni i Hercegovini
| ||
| Veb-sajt: Općina Vlasenica | ||
Historija
Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U poznatom pogonu i iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmera.
Posljednji ratni događaji, genocid 1992-1995 i agresija na BiH ostavio je dubok trag na ovaj grad. U Vlasenici je protjerano 98 % Bošnjaka, dok je 10 % poubijano, i 6 % pritvoreno u koncentracioni logor "Sušica", nestali su odvedeni na Debelo brdo, i Batkoviće odakle se nikad nisu vratili.[potreban citat] Od tada se ekonomija grada nikad nije popravila, mada se kultura kao i stari građani Vlasenice polahko vraćaju.
Geografija
Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje sa ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.
Geografski položaj
| Šekovići | Šekovići | Zvornik |
| Kakanj | 
|
Zvornik Bratunac Milići |
| Han-Pijesak | Han-Pijesak, Milići | Milići |
Mjesna zajednica
Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.[3]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica
| Sastav stanovništva – općina Vlasenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 11 467 (100,0%) | 17 761 (100,0%) | 30 498 (100,0%) | 26 623 (100,0%) | |||
| Srbi | 7 589 (66,18%) | 6 311 (35,53%) | 13 531 (44,37%) | 13 431 (50,45%) | |||
| Bošnjaci | 3 763 (32,82%) | 1 10 897 (61,35%) | 1 15 337 (50,29%) | 1 12 881 (48,38%) | |||
| Ostali | 84 (0,733%) | 249 (1,402%) | 131 (0,430%) | 151 (0,567%) | |||
| Hrvati | 31 (0,270%) | 32 (0,180%) | 44 (0,144%) | 42 (0,158%) | |||
| Jugoslaveni | – | 272 (1,531%) | 978 (3,207%) | 17 (0,064%) | |||
| Romi | – | – | 352 (1,154%) | 53 (0,199%) | |||
| Crnogorci | – | – | 81 (0,266%) | 28 (0,105%) | |||
| Albanci | – | – | 33 (0,108%) | 14 (0,053%) | |||
| Mađari | – | – | 5 (0,016%) | 1 (0,004%) | |||
| Slovenci | – | – | 4 (0,013%) | 3 (0,011%) | |||
| Makedonci | – | – | 2 (0,007%) | 2 (0,008%) | |||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Vlasenica
| Sastav stanovništva – naselje Vlasenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 7 228 (100,0%) | 7 909 (100,0%) | 6 000 (100,0%) | 3 976 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | – | 1 4 800 (60,69%) | 1 3 435 (57,25%) | 1 2 774 (69,77%) | |||
| Srbi | – | 2 743 (34,68%) | 1 793 (29,88%) | 1 124 (28,27%) | |||
| Jugoslaveni | – | 242 (3,060%) | 578 (9,633%) | 5 (0,126%) | |||
| Ostali | – | 98 (1,239%) | 22 (0,367%) | 25 (0,629%) | |||
| Hrvati | – | 26 (0,329%) | 18 (0,300%) | 12 (0,302%) | |||
| Romi | – | – | 98 (1,633%) | 25 (0,629%) | |||
| Crnogorci | – | – | 28 (0,467%) | 7 (0,176%) | |||
| Albanci | – | – | 22 (0,367%) | 3 (0,075%) | |||
| Mađari | – | – | 3 (0,050%) | – | |||
| Slovenci | – | – | 2 (0,033%) | – | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,017%) | 1 (0,025%) | |||
Sport
U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.
Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo „Jadar“. Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD „Lipljen“ sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.
Poznate ličnosti
Također pogledajte
Reference
- ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Vlasenica)". izbori.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ "Mjesne zajednice općine Vlasenica". opstina-vlasenica.org. Pristupljeno 6. 1. 2016.
- ^ "Općina Vlasenica". nasbih.com. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122/3/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ "Naselje Vlasenica". nasbih.com. Pristupljeno 4. 1. 2016.
Vanjski linkovi
| Commons ima datoteke na temu: Vlasenica |
