Vlasenica

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Vlasenica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Vlasenica
Panorama Vlasenice
Panorama Vlasenice
Službeni grb Vlasenica
Grb
Općina Vlasenica u Bosni i Hercegovini
Općina Vlasenica u Bosni i Hercegovini
Vlasenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vlasenica
Vlasenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°11′02″N 18°56′45″E / 44.183885°N 18.945943°E / 44.183885; 18.945943Koordinate: 44°11′02″N 18°56′45″E / 44.183885°N 18.945943°E / 44.183885; 18.945943
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikDragoslav Todorović[1] (SDS)
Površina
 • Općina229,22 km2
 • Naseljeno mjesto18,92 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina11.467
 • Općina (gustoća)50,03 /km2
 • Naseljeno mjesto6.715
 • Naseljeno mjesto (gustoća)354,92 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75 440
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj205176[2]
Matični broj općine20095
Veb-sajtwww.opstina-vlasenica.org

Historija

Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.

Geografija

Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume. Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.

Geografski položaj

Šekovići Šekovići Zvornik
Kakanj   Zvornik
Bratunac
Milići
Han-Pijesak Han-Pijesak, Milići Milići

Mjesna zajednica

Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.[3]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica

Sastav stanovništva – općina Vlasenica
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]
Osoba11 467 (100,0%)17 761 (100,0%)30 498 (100,0%)26 623 (100,0%)
Srbi7 589 (66,18%)6 311 (35,53%)13 531 (44,37%)13 431 (50,45%)
Bošnjaci3 763 (32,82%)10 897 (61,35%)115 337 (50,29%)112 881 (48,38%)1
Nepoznato32 (0,279%)
Hrvati31 (0,270%)32 (0,180%)44 (0,144%)42 (0,158%)
Nisu se izjasnili22 (0,192%)
Ostali16 (0,140%)249 (1,402%)131 (0,430%)151 (0,567%)
Jugoslaveni4 (0,035%)272 (1,531%)978 (3,207%)17 (0,064%)
Romi3 (0,026%)352 (1,154%)53 (0,199%)
Muslimani3 (0,026%)
Pravoslavci2 (0,017%)
Crnogorci1 (0,009%)81 (0,266%)28 (0,105%)
Ukrajinci1 (0,009%)
Albanci33 (0,108%)14 (0,053%)
Mađari5 (0,016%)1 (0,004%)
Slovenci4 (0,013%)3 (0,011%)
Makedonci2 (0,007%)2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vlasenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vlasenica
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]
Osoba6 715 (100,0%)7 909 (100,0%)6 000 (100,0%)3 976 (100,0%)
Srbi5 679 (84,57%)2 743 (34,68%)1 793 (29,88%)1 124 (28,27%)
Bošnjaci967 (14,40%)4 800 (60,69%)13 435 (57,25%)12 774 (69,77%)1
Hrvati23 (0,343%)26 (0,329%)18 (0,300%)12 (0,302%)
Nisu se izjasnili17 (0,253%)
Nepoznato14 (0,208%)
Ostali10 (0,149%)98 (1,239%)22 (0,367%)25 (0,629%)
Jugoslaveni3 (0,045%)242 (3,060%)578 (9,633%)5 (0,126%)
Crnogorci1 (0,015%)28 (0,467%)7 (0,176%)
Muslimani1 (0,015%)
Romi98 (1,633%)25 (0,629%)
Albanci22 (0,367%)3 (0,075%)
Mađari3 (0,050%)
Slovenci2 (0,033%)
Makedonci1 (0,017%)1 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.

Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo „Jadar“. Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD „Lipljen“ sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Vlasenica)". izbori.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Mjesne zajednice općine Vlasenica". opstina-vlasenica.org. Pristupljeno 6. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122/3/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi