Uprava državne bezbjednosti

Uprava državne bezbjednosti (srpski: Управа државне безбедности / Uprava državne bezbednosti; hrvatski: Uprava državne sigurnosti; slovenski: Uprava državne varnosti; makedonski: Управата за државна безбедност), skraćeno UDB, UDB-a ili UDBA, bila je jugoslovenska tajna policija za vrijeme SFRJ, nastala 1946. godine, podjelom OZNE na civilni dio (UDBA) i vojni dio (KOS JNA), a prestala je djelovati raspadom SFRJ 1990-ih godina. Funkcionisala je po sličnim principima kao i sovjetski KGB. UDBA je zapamćena među narodom kao straho-policija, a sama je bila dorasla i svjetskim tajnim službama kao što su američka CIA, sovjetski KGB.^[1]^[2]

Osnivanje

Kao početak UDB-e smatra se osnivanje Glavnog obavještajnog centra (GOC) JNA 1943. godine od strane Dalibora Jakaža, agenta Kominterne školovanog u Moskvi. 13. maja 1944. GOC se integrira u jugoslavensku tajnu službu Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA)-u, a Jakaž preuzima mjesto u odjelu za inostranstvo OZNA-e u Beogradu.^[3] Već 1946. godine OZNA se dijeli na UDB-u i na vojni odjel Kontraobavještajnu službu JNA (KOS).

Šef UDB-e je do prisilnog davanja ostavke bio ministar unutrašnjih poslova SFRJ Aleksandar Ranković, koji je na čelo OZNA-e postavljen 13. maja 1944. godine na Visu. Nakon njegove ostavke, UDBA je promijenila ime u Službu državne bezbjednosti (SDB).

Organizacija

Do reforme 1966. godine UDB-a je bila centralistički organizirana, sa organizacionim sjedištem u Beogradu. Nakon reforme, svaka od šest jugoslavenskih republika je dobila vlastitu sigurnosnu službu. Time je Služba državne bezbednosti (SDB), sa sjedištem u Beogradu, zapravo preuzela saveznu ulogu stručne izobrazbe i koordinaciju poslova između pojedinih službi. Republičke sigurnosne službe mogle su bez suglasnosti savezne služe, samostalno provoditi akcije, osim u slučajevima, koji su se ticali vanjske politike SFRJ, gdje bi odluke donosila SDB SFRJ.

Osnovni zadaci

UDBA je imala četiri glavna odjela koji su se bavili:

unutrašnjim neprijateljem (nacionalizam, Crkva,...) ^[2]
emigracijom (hrvatska, albanska, srpska, bošnjačka...) ^[2]
stranim obavještajnim službama ^[1]
tehnikom praćenja i prisluškivanja ^[1]

Struktura

Vrste saradnika

Postojale su tri vrste saradnika: informator, rezident, agent:^[4]

Informator - zadužen za otkrivanje neprijateljskih aktivnosti
Rezident - Drži na vezi nekoliko informatora
Agent - Ubačen u neprijateljske redove da bi razotkrio njihovo djelovanje

Svakom grupom saradnika predvodio je šef sektora.

Služba državne bezbjednosti

Od 1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbjednosti.^[1] SDB, odnosno SDB Srbije (kasnije RDB) je između ostalog skrivala Karadžića.^[5]

Rad i djelovanje

Atentati

UDBA je bila odgovorna za mnoge atentate i ubistva, njihov broj je oko 128 ^[6] :

Dinka Domačinović 1960 u Buenos Airesu poginula kao trogodišnja djevojčica od podmetnute bombe.^[7]
Geza Pašti 1965 u Nizzi ^[7]
Pero Čović 1968 u Sydneyu ^[7]
Vjekoslav Luburić, zvani Maks, komandant koncentracionog logora Jasenovac, 20. aprila 1969. u Španiji ^[8]
Ivo Bogdan 1971 u Buenos Airesu,^[7]
Stjepan Crnogorac 3. jula 1972. u Salzburgu kidnapovan, kasnije u Sloveniji ubijen.^[7]
Jozo Oreč 1977 u Johannesburgu ^[7]
Bruno Bušić 16. oktobra, 1978. u Parizu.
Jovan Barović 1979 ^[8]
Nikola Miličević 1980 u Frankfurtu ^[9]
Stjepan Đureković 1983 u Wohlfahrtshausenu. Đureković je kao direktor INE, odao tajne rezerve goriva u SFRJ.^[6] Njemačka kancelarka Angela Merkel je tražila izručenje njegovog ubice Josipa Perkovića prije ulaska Hrvatske u EZ.^[8]
Dragiša Kašiković u Čikagu.^[8]
Ivana Milošević u Čikagu, poćerka Dragiše Kašikovića. Imala je devet godina kad je ubijena.^[8]
Enver Hadri 25. februara 1990 u Briselu. Albanski aktivista je navodno nosio kod sebe dokumenat koji je opterećivao srpski politički vrh s ubistvima Albanaca na Kosovu.^[8]
Momir Gavrilović, 3. oktobar 2001 bivši saradnik SDB-a i član kabineta Vojislava Koštunice ^[5]

Operacija "Zvijezda"

Pod kodnim imenom "Zvijezda" obavljano je prisluškivanje sveštenika rimokatoličke crkve, kako u Hrvatskoj tako i u inostranstvu.^[10]

Dokumentacija

Svaka praćena odnosno prisluškivana osoba imala je dosje kod UDBE. Dosje je bio kategorisan:^[4]

O - Sumnjiva lica, po uzoru na sovjetske službe
A – Lica s aktivnim neprijateljskim djelovanjem
B – Lica koja su u vezi sa neprijateljskim aktivistima
C – Lica koje su za vrijeme rata bila pasivna prema neprijatelju
D – Lica koja su već ranije hapšena ili osuđivana
E – Lica sa sumnjivom političkom prošlosti

Članovi UDBE i SDB-a

Slobodan Penezić ^[6]
Mitja Ribičič ^[6]
Milka Planinc ^[6]
Eugen Freund, austrijski političar iz stranke SPÖ.^[11]^[12]
Željko Ražnatović, osnivač paravojne jedinice Tigrovi.
Stanko Karadeglija ^[13]
Ilija Stanišić ^[13]
Stanko Čolak ^[13]
Salim Šabić, jedan od osnivača SDA ^[14]
Munir Alibabić
Nedžad Ugljen^[15]

Otvaranje dosjea

Po uzoru na Njemačku, gdje su objavljeni arhivi Istočno-njemačke tajne policije STASI (njem. die Staatssicherheit, Stasi, bs. "Državna sigurnost") u Sloveniji je februara 2014. počela objava arhiva slovenskog SDB-a. Dosada je na internetu pristupno oko 10.000 dokumenata (5 miliona stranica).^[16] Historičar Husnija Kamberović smatra da je otvaranje dosijea u Sloveniji i Hrvatskoj povezano uglavnom s prikazivenjem UDBE (i KOS-a) kao svemoćnog socijalističkog represivnog aparata koji je kontrolisao sve sfere društva.^[17]

Također pogledajte

Reference

^ ^a ^b ^c ^d UDBA – Tajna policija bivše Jugoslavije Arhivirano 11. 7. 2014. na Wayback Machinespecijalac.net,objavljeno 9. 6.2012;pristupljeno: 30.11.2014 (hr)
^ ^a ^b ^c Siniša Bogdanić 17. januar 2014 UDBA je preživljavala izmišljajući neprijatelje sa stranice Deutsche Welle učitano 15.5.2014 (bs)
^ Interview der Journalistin Darka Stuparić mit Dalibor Jakaž für den „Vjesnik“, anläßlich des 30. Gründungstags der OZNA am 13. Mai 1974. Zitiert nach: Hans-Peter Rullmann: Mordauftrag aus Belgrad : Dokumentation über die Belgrader Mordmaschine. Ost-Dienst, Hamburg 1980, S. 3 f.
^ ^a ^b METODE I OBLICI RADA OZNE I UDBE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJIangusyoung111.wordpress.com,pristupljeno: 30.11.2014
^ ^a ^b Deset godina od ubistva Momira Gavrilovića - Kako je likvidiran svedok zločina Državne bezbednosti Arhivirano 8. 3. 2016. na Wayback Machinee-novine.com,objavljeno 3. 8.2011;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)
^ ^a ^b ^c ^d ^e Marko Lopušina Saradnici DB likvidirali čak 130 političaranovosti.rs,objavljeno; 13. 8.2014;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)
^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Adelheid Wölfl, 24. januar 2014 Nasljedstvo UDBE sa stranice austrijskih novina Standard učitano 15.5.2014 (de)
^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f 2 juli 2013 Najpoznatija UDBI-na ubistva ^{[mrtav link]} sa stranice Radio Sarajevo učitano 15.5.2014 (bs)
^ 21. januar 1980 Majstorski izbrisano - Da li je hrvatski iseljenik ubijen od jugoslavenskih ubica.To bi bio udarac za sporazum o diskreciji između Bonna i Beograda sa stranice Spiegel učitano 15.5.2014 (de)
^ UDBA: SVEĆENICI SU BILI NESKLONIJI SURADNJI^{[mrtav link]}Rijaset Islamske Zajednice,objavljeno 10. 1.2007;pristupljeno: 21.10.2014 (bs)
^ Jasmina Rose 13. maj 2014 Svojevremeno u Jugoslaviji sa stranice Deutsche Welle učitano 15.5.2014 (bs)
^ 12. maj 2014 Optužba za saradnju glavnog kandidata SPÖ s tajnom službom Arhivirano 15. 5. 2014. na Wayback Machine sa stranice austrijskih novina Krone učitano 15.5.2014 (de)
^ ^a ^b ^c ZLOČINAČKI «KOS JNA» I ŠEF VOJNO-OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE RH U RATU PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE 1991.hsp1861.hr,objavljeno 26. 9.2006;pristupljeno: 21.10.2014 (bs)
^ Medina Delalić, Suzana Šačić; Muslimanski intelektualci u stranci (1) Arhivirano 9. 1. 2020. na Wayback Machinee-novine.com,objavljeno 6.11.2009;pristupljeno: 30.11.2014 (bs)
^ "Politička ubistva". Federalna televizija (FTV). 2011.
^ Slovenija objavila deo arhive obaveštajne službe UDBApravda.rs,objavljeno 24. 2.2014;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)
^ Ć, M. (4. 11. 2017). "Otvaranje arhiva iz vremena socijalističke Jugoslavije: Šta zaista kriju neobjavljeni spisi?". klix.ba. Intersoft d.o.o. Pristupljeno 7. 11. 2017. Ovdje kod nas u BiH o tome se ne govori toliko glasno kao što se govorilo u Hrvatskoj ili Sloveniji, na primjer, a i tamo se tome pristupalo ne s namjerama da se stekne uvid u svu građu kako bi se moglo razumjeti cjelinu društvenih i političkih promjena u razdoblju socijalizma, nego, uglavnom, kako bi se pokazala represivna strana socijalizma. Akcenat se, uglavnom, stavlja na dokumente tajnih službi, jer se želi stvoriti slika o svemoćnoj tajnoj policiji koja je kontrolirala sve sfere društva

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Uprava državne bezbjednosti

Nedovršeni članak Uprava državne bezbjednosti koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal SFRJ

[specijalac-1] UDBA – Tajna policija bivše Jugoslavije Arhivirano 11. 7. 2014. na Wayback Machinespecijalac.net,objavljeno 9. 6.2012;pristupljeno: 30.11.2014 (hr)

[DW-2] Siniša Bogdanić 17. januar 2014 UDBA je preživljavala izmišljajući neprijatelje sa stranice Deutsche Welle učitano 15.5.2014 (bs)

[3] Interview der Journalistin Darka Stuparić mit Dalibor Jakaž für den „Vjesnik“, anläßlich des 30. Gründungstags der OZNA am 13. Mai 1974. Zitiert nach: Hans-Peter Rullmann: Mordauftrag aus Belgrad : Dokumentation über die Belgrader Mordmaschine. Ost-Dienst, Hamburg 1980, S. 3 f.

[angusyoung-4] METODE I OBLICI RADA OZNE I UDBE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJIangusyoung111.wordpress.com,pristupljeno: 30.11.2014

[Karadzic-5] Deset godina od ubistva Momira Gavrilovića - Kako je likvidiran svedok zločina Državne bezbednosti Arhivirano 8. 3. 2016. na Wayback Machinee-novine.com,objavljeno 3. 8.2011;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)

[130likvidacija-6] Marko Lopušina Saradnici DB likvidirali čak 130 političaranovosti.rs,objavljeno; 13. 8.2014;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)

[Standard-7] ^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Adelheid Wölfl, 24. januar 2014 Nasljedstvo UDBE sa stranice austrijskih novina Standard učitano 15.5.2014 (de)

[rs-8] ^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f 2 juli 2013 Najpoznatija UDBI-na ubistva ^{[mrtav link]} sa stranice Radio Sarajevo učitano 15.5.2014 (bs)

[9] 21. januar 1980 Majstorski izbrisano - Da li je hrvatski iseljenik ubijen od jugoslavenskih ubica.To bi bio udarac za sporazum o diskreciji između Bonna i Beograda sa stranice Spiegel učitano 15.5.2014 (de)

[10] UDBA: SVEĆENICI SU BILI NESKLONIJI SURADNJI^{[mrtav link]}Rijaset Islamske Zajednice,objavljeno 10. 1.2007;pristupljeno: 21.10.2014 (bs)

[11] Jasmina Rose 13. maj 2014 Svojevremeno u Jugoslaviji sa stranice Deutsche Welle učitano 15.5.2014 (bs)

[krone-12] 12. maj 2014 Optužba za saradnju glavnog kandidata SPÖ s tajnom službom Arhivirano 15. 5. 2014. na Wayback Machine sa stranice austrijskih novina Krone učitano 15.5.2014 (de)

[hsp1816-13] ZLOČINAČKI «KOS JNA» I ŠEF VOJNO-OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE RH U RATU PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE 1991.hsp1861.hr,objavljeno 26. 9.2006;pristupljeno: 21.10.2014 (bs)

[14] Medina Delalić, Suzana Šačić; Muslimanski intelektualci u stranci (1) Arhivirano 9. 1. 2020. na Wayback Machinee-novine.com,objavljeno 6.11.2009;pristupljeno: 30.11.2014 (bs)

[15] "Politička ubistva". Federalna televizija (FTV). 2011.

[16] Slovenija objavila deo arhive obaveštajne službe UDBApravda.rs,objavljeno 24. 2.2014;pristupljeno: 30.11.2014 (sr)

[17] Ć, M. (4. 11. 2017). "Otvaranje arhiva iz vremena socijalističke Jugoslavije: Šta zaista kriju neobjavljeni spisi?". klix.ba. Intersoft d.o.o. Pristupljeno 7. 11. 2017. Ovdje kod nas u BiH o tome se ne govori toliko glasno kao što se govorilo u Hrvatskoj ili Sloveniji, na primjer, a i tamo se tome pristupalo ne s namjerama da se stekne uvid u svu građu kako bi se moglo razumjeti cjelinu društvenih i političkih promjena u razdoblju socijalizma, nego, uglavnom, kako bi se pokazala represivna strana socijalizma. Akcenat se, uglavnom, stavlja na dokumente tajnih službi, jer se želi stvoriti slika o svemoćnoj tajnoj policiji koja je kontrolirala sve sfere društva

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]