Otvori glavni meni

GeografijaUredi

Stari Majdan se nalazi na rijeci Zdeni (Majdančici), lijevoj pritoci Sane, nedaleko od Sanskog Mosta, na nadmorskoj visini od 315 m. U ovom mjestu je čvorište više lokalnih izlaza sa regionalne ceste R-404.[4][5]

HistorijaUredi

U Starom Majdanu bio je u vrijeme Ilira predrimski rudnik, po čemu je imenovan.

U vrijeme Rimljana, vrlo značajno središte rudarstva i metalurgije nalazilo se u Starom Majdanu, potvrđeno arheološkim nalazima.

U centru mjesta, preko potoku Gračanica, poznat i kao Rimski most, u neposrednoj blizini porušene pravoslavne crkve i mjesne škole. Most se i naziva Gračani, Ćemer ili Ćemerlija. Most je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]

U Starom Majdanu je davno postojala i mala tvrđava Stari Majdan. Prema Hamdiji Kreševljakoviću, to je ustvari bio "malen gradić s jednom tabijom", sagrađen oko 1750., kada je ovamo preneseno sjedište kapetana i kadije iz Kamengrada. Kao i drugdje u onovremenoj Bosni, gradićem je zapovijedao kapetan, a i u u posadi su bili neferi Kapetanije.[7]Također je zabilježeno da je tvrđavica napuštena 1838, pa joj u današnjem Starom Majdanu nije bilo traga ni u Kreševljakoviča doba, oko polovine 20. stoljeća.

Zna se i to da su 1833. godine u ovdje bila četiri topa.

Kreševljaković pretpostavlja da su tvrđavica i današnje naselje, ime Stari Majdan dobili tek od 18. vijeka, a da su se u 16. i 17, prema turskim ispravama, zvali Madeni Ahen (Željezni Majdan), a u latiničnim spisima samo Majdan.

Naselje Stari Majdan se do 1963. nalazilo u sastavu općine Ljubija.[8][9]

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Stari Majdan
2013.[10]1991.[10]1981.[11]1971.[12]1961.[13]
Osoba1 163 (100,0%)1 212 (100,0%)1 340 (100,0%)1 560 (100,0%)1 445 (100,0%)
Bošnjaci1 1 022 (84,32%)1 1 103 (82,31%)1 1 234 (79,10%)1 1 026 (71,00%)
Hrvati98 (8,086%)103 (7,687%)143 (9,167%)108 (7,474%)
Srbi55 (4,538%)95 (7,090%)142 (9,103%)203 (14,05%)
Jugoslaveni23 (1,898%)28 (2,090%)6 (0,385%)95 (6,574%)
Ostali14 (1,155%)9 (0,672%)14 (0,897%)9 (0,623%)
Slovenci1 (0,075%)1 (0,064%)
Albanci1 (0,075%)3 (0,192%)
Romi12 (0,769%)1 (0,069%)
Crnogorci5 (0,321%)
Makedonci3 (0,208%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zabilježeno je da je Osnovnu školu "Petar Kočić" u Starom Majdanu, u periodu od 28. do 30. maja 1980., pohađalo oko 320 učenika, od 3. do 8. razreda.[14]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 31. 8. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Sanski Most". nasbih.com. Pristupljeno 31. 8. 2015. 
  3. ^ Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ Most u Starom Majdanu, poznat kao Rimski most, historijski spomenik – Članak Archived 5 March 2016[Date mismatch] at the Wayback Machine.. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. (28. novembar 2013.)
  7. ^ Kreševljaković, H. (1953): Stari bosanski gradovi . Naše starine I.: 7-44, Sarajevo.
  8. ^ "Historija Ljubije". promoturpd.org. Arhivirano s originala, 29 April 2016. Pristupljeno 24. 4. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)
  9. ^ "Prijedor kroz historiju". prijedorgrad.org. Arhivirano s originala, 18 April 2016. Pristupljeno 24. 4. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)
  10. ^ a b "Naselje Stari Majdan". nasbih.com. Pristupljeno 31. 8. 2015. 
  11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015. 
  12. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015. 
  13. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016. 
  14. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985): Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini. Elaborat istraživačkog projekta, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Vanjski linkoviUredi