Arheološko nalazište Stari Majdan
Arheološko nalazište Stari Majdan nalazi se u općini Sanski Most, Bosna i Hercegovina.
Historija
urediU željeznom dobu, u 5. i 4. st. pr. n. e. postojalo je u Sanskom Mostu naselje, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom željeza i izradom željeznih predmeta (oružje i oruđe).
U doba Rimljana evidentirana su brojna naselja uz rimsku komunikaciju, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.[1]
Talionica (officina ferraria) u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st., dakle nešto kasnije od pogonâ u dolini Japre. Ο dugotrajnosti i intenzitetu njenog rada najrječitije govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.
Rudnici na Sani, kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni, ne samo u vrijeme velikih osvajačkih ratova nego i kasnije zbog opskrbe željeznim livom brojnih manufaktura za izradu oružja u Panoniji i u susjednim pokrajinama. Velike su bile potrebe i privatnih proizvođača metalnog alata, oružja i oruđa, i pribora svake vrste.
Važan nalaz iz rimskog perioda su žrtvenici iz 3. stoljeća nove ere. Sve su to žrtvenici u počast božice Terra Mater, personifikacije plodnosti tla, a za zdravlje i dobro (pro salute) raznih vladara 3. st.
Rad željeznih rudnika u Ljubiji može se po epigrafskim potvrdama pratiti od najstarije potvrde 201. g. koja govori o zakupu ferarije na Sani. Već sa žrtvenika iz 209. g.zna se da se na čelu revira nalazi carski prokurator.[2]
Status rudnika u zapadnoj Bosni nije bio identičan sa statusom rudnika na Drini, što je dovelo i do različitog administrativno-političkog položaja ovih dviju regija. Na Sani su to državna (carska) imanja, a na Drini razvijeni municipaliteti. Vjerovatno je do te razlike došlo i zbog toga što je na istoku romanizacija bila efikasnija pa su mun. Malvesiatium (Skelani) i kasnije Domavia (Srebrenica) dosta rano postali samoupravni gradovi.
Za obe regije nema podataka ο domaćem življu u rudarstvu. Očito je isti ili sličan razlog: dominantan položaj stranaca u rudarstvu i metalurgiji, a zapostavljanje ili bolje rečeno podređen položaj domaćih.
Literatura
uredi- Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
- Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine
Reference
uredi- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.