Kladanj
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu Orašje-Tuzla-Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.
Kladanj | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kladanj | |
 Kladanj | |
 Grb | |
 Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini | |
  Kladanj | |
| Koordinate: 44°13′32.9″N 18°41′25.5″E / 44.225806°N 18.690417°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jusuf Čavkunović[1] (PDA) |
| Površina | |
| • Općina | 335,64 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 17,69 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 12.348 |
| • Općina (gustoća) | 36,79 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.026 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 227,59 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 280 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 125644[2] |
| Matični broj općine | 10499 |
| Veb-sajt | www |
Geografija
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja - Tuzla - Sarajevo. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici:
- ″Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija″ (graditeljska cjelina),
- ″Nekropola Olovci″ (historijsko područje),
- "Stara drvena džamija sa haremom u Tuholju" (graditeljska cjelina).[3]
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.
Općina Kladanj
| Sastav stanovništva – općina Kladanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 12 348 (100,0%) | 16 070 (100,0%) | 15 641 (100,0%) | 14 015 (100,0%) | 11 469 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 11 997 (97,16%) | 11 621 (72,31%)1 | 10 578 (67,63%)1 | 9 300 (66,36%)1 | 816 (7,115%)1 | ||
| Srbi | 107 (0,867%) | 3 952 (24,59%) | 4 323 (27,64%) | 4 487 (32,02%) | 4 482 (39,08%) | ||
| Bosanci | 60 (0,486%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 40 (0,324%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 35 (0,283%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 33 (0,267%) | 36 (0,224%) | 40 (0,256%) | 66 (0,471%) | 207 (1,805%) | ||
| Romi | 33 (0,267%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 13 (0,105%) | 184 (1,145%) | 39 (0,249%) | 41 (0,293%) | 15 (0,131%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 12 (0,097%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 9 (0,073%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 7 (0,057%) | – | 8 (0,051%) | 5 (0,036%) | 6 (0,052%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,008%) | 277 (1,724%) | 600 (3,836%) | 63 (0,450%) | 5 888 (51,34%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,008%) | – | 43 (0,275%) | 49 (0,350%) | 39 (0,340%) | ||
| Makedonci | – | – | 8 (0,051%) | 2 (0,014%) | 9 (0,078%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,006%) | 1 (0,007%) | 5 (0,044%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,006%) | 1 (0,007%) | 2 (0,017%) | ||
Naseljeno mjesto Kladanj
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kladanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 4 026 (100,0%) | 4 873 (100,0%) | 4 091 (100,0%) | 3 379 (100,0%) | 2 825 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 3 798 (94,34%) | 3 655 (75,01%)1 | 2 925 (71,50%)1 | 2 719 (80,47%)1 | 216 (7,646%)1 | ||
| Srbi | 61 (1,515%) | 870 (17,85%) | 615 (15,03%) | 528 (15,63%) | 851 (30,12%) | ||
| Bosanci | 46 (1,143%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 33 (0,820%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 29 (0,720%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 24 (0,596%) | 21 (0,431%) | 29 (0,709%) | 53 (1,569%) | 132 (4,673%) | ||
| Muslimani | 10 (0,248%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 9 (0,224%) | 99 (2,032%) | 33 (0,807%) | 15 (0,444%) | 4 (0,142%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 7 (0,174%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 5 (0,124%) | – | 8 (0,196%) | 4 (0,118%) | 3 (0,106%) | ||
| Nepoznato | 4 (0,099%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 228 (4,679%) | 455 (11,12%) | 39 (1,154%) | 1 576 (55,79%) | ||
| Crnogorci | – | – | 20 (0,489%) | 18 (0,533%) | 30 (1,062%) | ||
| Makedonci | – | – | 5 (0,122%) | 2 (0,059%) | 6 (0,212%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,024%) | 1 (0,030%) | 5 (0,177%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,071%) | ||
Historija
Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine. Kuršumlija džamija u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena. Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju osmanske vladavine, Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru Sarajevskog kadiluka (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s Olovom kao njegovim dijelom.
Privreda
Nosioc razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i ribolov. Kladanj je poznat i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačka svojstva i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
Poznate ličnosti
- Sulejman Kupusović - Pozorišni i filmski režiser
- Mirko Pejanović - Član predsjedništva RBiH, profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo
- Akif Šeremet - Osnivač i sekretar SKJ-a[8]
- Avdaga Hasić - Vođa lokalne milicije "Avdagina legija"
- Senahid Halilović - Profesor dijalektologije, autor "Pravopisa bosanskoga jezika"
- Vahid Kljajić - Profesor emeritus i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo[9]
Također pogledajte
Reference
- ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kladanj)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 61/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ Graovac, Dušan: "Crveni profesor Akif Šeremet", Samobor, 1982
- ^ https://mon.ks.gov.ba/node/455
