Sulejman Kupusović

Sulejman Kupusović, (7. april 1951 – 15. august 2014) bio je bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser.

Sulejman Kupusović
Rođenje (1951-04-07) 7. april 1951.
Smrt15. august 2014(2014-08-15) (63 godine)
ZanimanjeRežiser
Značajna djela
Memoari porodice Milić
Viza za budućnost

Biografija

uredi

Rođen je 7. aprila 1951. u Kladnju. Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radio režiju na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974, a filozofiju i komparativnu književnost na zagrebačkom Univerzitetu. Specijalizirao teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986. Režirao je u pozorištima širom bivše Jugoslavije, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Njegove predstave su izvođene u Meksiku, Gvatemali, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Turskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji.

Značajne režiserske postavke u Narodnom pozorištu Sarajevo: Kralj Lear, Propercije, Bjesnilo, Braća Karamazovi, Veliki vezir, Hrvatski faust, Jugoslovenska antiteza, Duplo dno, Gamllet, Roman o Londonu, Prosjačka opera, Majka, Kidaj od svoje žene, Derviš i smrt, Hanka, Tvrđava, Legenda o Ali-paši, Balada o Omeru i Merimi, Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna, Balkanski špijun u Sarajevu. Režirao je i prvu bosanskohercegovačku operu, "Hasanaginicu", koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. marta 2000. U naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere Amila Bakšić. Autor je i pozorišnog hita "Ženski turbofolk bend" kojeg izvodi ansambl Kamernog teatra 55. Režirao je predstavu "Krokodil Lacoste" po nagrađivanom tekstu Zlatka Topčića, također u Kamernom teatru 55, 2011. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima.

Bio je žestok kritičar vlasti, ali i stanja svijesti, bolje rečeno zapuštenosti vlastitog naroda i njegove spremnosti da beskrajno trpi pljačku i nepravdu, bio je sjajan govornik.

Intrigantne izjave Sulejmana Kupusovića[nedostaje referenca]

  • Ja samo radim svoj posao. Smiješne su tvrdnje da sad ja režiram skandale u javnosti. To što ljude neke iritira što ja radim, nije moj problem.
  • Ako se može Derviš i smrt nazvati narodnjačkom predstavom, onda je Meša Selimović žuta štampa.
  • To je moje iskustvo – čim čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega.
  • Sramotno da velikan kakav je Berber, a i Safet Zec, nisu članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH.
  • Prvo i osnovno je da mrzim dosadu…
  • Mene niko ne može hvatati na šovinizam, jer se moja supruga zove Svjetlana…
  • Smiješno mi je kad vidim da je neko danas ministar kulture, sutra poljoprivrede, a prekosutra direktor doma zdravlja.
  •   Mislim da smo mi narod koji je rođen s genetskom greškom.
  • Mi nismo narod od drame. Mi smo više narod od poezije i epike.

Pored pozorišnih predstava, režirao je i nekoliko TV-drama, TV-serija, dokumentarnih i muzičkih programa.

Umro je 15. augusta 2014. u Sarajevu.[1]

Filmografija

uredi
Godina Film Napomena
1973. Otac i neki važni ljudi TV film
1974. Oj, živote TV film
Mula Mustafa Bašeskija TV film
1975. Događaj na drugom peronu TV film
1976. Teversenove bajke TV serija
1978. Priča o kmetu Simanu TV film
1979. Tale TV serija; 8 episoda
1981. Zajedno TV film
Veselin Masleša TV film
1990. Memoari porodice Milić TV serija
2002–03. Viza za budućnost TV serija
2002. Viza za budućnost: Novogodišnji special Novogodišnji specijal
2009. Žene s broja 13 TV serija

Reference

uredi
  1. ^ Preminuo je Sulejman Kupusović, radiosarajevo.ba Arhivirano 19. 8. 2014. na Wayback Machine; pristupljeno: 16. august 2014.

Vanjski linkovi

uredi