Rimski novac u upotrebi tokom većeg dijela trajanja Rimske Republike i kasnije, u zapadnom dijelu Rimskog Carstva bio je izrađen od metala i imao nekoliko denominacija.

Denari: gornji red, s lijeva na desno: oko 157. godine p. n. e. - Rimska Republika, oko 73. godine - Vespazijan, oko 161. godine - Marko Aurelije, oko 194. godine - Septimius Severus;
Donji red, s lijeva na desno: oko 199. godine - Karakala, oko 200. godine - Julija Domna, oko 219. godine - Elagabalus, oko 236. godine - Maksiminus Traks

Vrijednost denominacije vezivala se uglavnom za vrijednost metala od kojeg je bila izrađena:

Ovaj novac bio je u upotrebi od 3. stoljeća p. n. e. pa sve do 3. stoljeća. Kasnije, iako su ovi i dalje bili prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, u kolonijama pod grčkim uticajem kovao se poseban novac od “običnog” metala i srebra u različitim denominacijama pod nazivom grčki imperijalni novac ili rimski provincijski novac.

U 3. stoljeću, denarius je zamijenio dvostruki denarius, danas poznat i kao “antoninianus” ili “radiate”. Dioklecijan je sproveo monetarnu reformu nakon koje su bili u potrebi “argenteus” (srebro) i “follis” (pozlaćena bronza). Kasnije su upotrebi uglavnom bili zlatnici i novčići od bronze u manjim denominacijama i važili su sve do pada Zapadnog rimskog carstva.

Zanimljivo je kako je latinski naziv denarius preživio vijekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Slovenaca denar, a kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd. Naravno, naslijeđe koje danas baštinimo od Starog Rima mnogo je šire i bogatije nego što su neke riječi; tu su još i pismo, arhitektura, umjetnost, historija, književnost, pravo, politika...

Hadrijanov sestercij, Antoninus Piusov dupondius i as Marka Aurelija

Evo nekoliko primjera sa vjerovatnim iznosima plata i cijena oko 3. stoljeća:[nedostaje referenca]

- Plata radnika na farmi, oko 400 asa
- Plata učitelja, po učeniku, oko 800 asa
- Usluga brijača/frizera, oko 32 asa
- 1 kg svinjetine, oko 380 asa
- 1 kg grožđa, oko 32 asa

Odnos vrijednosti različitih denominacija:

1 zlatni aureus = 2 zlatna kvinarija (quinarii) = 25 srebrnih denariusa = 50 srebrnih kvinarija = 100 bronzanih sestercija = 200 bronzanih dupondija (dupondii) = 400 bakarnih asa = 800 bakarnih semiza (semisses) = 1600 bakarnih kvadrana (quadrans).

Ovdje treba obratiti pažnju na činjenicu da su u okviru nekoliko monetarnih reformi mijenjani težina kovanica i samim tim i njihova vrijednost u odnosu na druge. Također su bili različiti i prikazi utisnuti na novčićima. Evo relativnog pregleda:

Vrijednosti u ranoj Republici (nakon 211. godine p. n. e.)
Denarius Sestertius Dupondius As Semis Triens Quadrans Quincunx
Denarius 1 4 5 10 20 30 40 24
Sestertius 14 1 1 14 2 12 5 7 12 10 6
Dupondius 15 45 1 2 4 6 8 4 45
As 110 25 12 1 2 3 4 2 25
Semis 120 15 14 12 1 1 12 2 1 15
Triens 130 215 16 13 23 1 1 13 45
Quadrans 140 110 18 14 12 34 1 35
Quincunx 124 16 524 512 56 1 14 1 23 1
Vrijednosti u vrijeme Avgusta (27. godine p. n. e. – 301. godine)
Aureus Quinarius Aureus Denarius Quinarius Sestertius Dupondius As Quadrans
Aureus 1 2 25 50 100 200 400 1600
Quinarius Aureus 12 1 12 12 25 50 100 200 800
Denarius 125 225 1 2 4 8 16 64
Quinarius Argenteus 150 125 12 1 2 4 8 32
Sestertius 1100 150 14 12 1 2 4 16
Dupondius 1200 1100 18 14 12 1 2 8
As 1400 1200 116 18 14 12 1 4
Quadrans 11600 1800 164 132 116 18 14 1
Diolecijanove vrijednosti (301 – 305. godina)
Solidus Argenteus Nummus Radiate Laureate Denarius
Solidus 1 10 40 200 500 1000
Argenteus 110 1 4 20 50 100
Nummus 140 14 1 5 12 12 25
Radiate 1200 120 15 1 2 12 5
Laureate 1500 150 225 25 1 2
Denarius 11000 1100 125 15 12 1
Vrijednosti u kasnoj Imperiji (337 – 476. godine )
Solidus Miliarense Siliqua Follis Nummus
Solidus 1 12 24 180 7200
Miliarense 112 1 2 15 600
Siliqua 124 12 1 7 12 300
Follis 1180 115 215 1 40
Nummus 17200 1600 1300 140 1

Vanjski linkovi

uredi