Wikipedia

Terminator (1984)

film Jamesa Camerona iz 1984.

Terminator je naučnofantastični, akcioni film u režiji Jamesa Camerona snimljen 1984. godine. U njemu Arnold Schwarzenegger glumi Terminatora, kiborga atentatora poslatog u prošlost iz 2029. u 1984. godinu da ubije Sarah Connor (Linda Hamilton), čiji će nerođeni sin jednog dana spasiti čovječanstvo od izumiranja zbog neprijateljske umjetne inteligencije u postapokaliptičnoj budućnosti. Michael Biehn glumi Kylea Reesea, vojnika poslanog u prošlost da zaštiti Saru. Za Scenarij je zaslužan James Cameron i producentica Gale Anne Hurd, dok je ko-scenarist William Wisher Jr. zaslužan za dodatne dijaloge.

Terminator
Izvorni naslovThe Terminator
RežiserJames Cameron Izmijeni na Wikipodacima
Producent
  • Gale Anne Hurd Izmijeni na Wikipodacima
Scenarist(i)
Uloge
  • Arnold Schwarzenegger
  • Michael Biehn
  • Linda Hamilton
  • Paul Winfield
  • Earl Boen
  • Lance Henriksen
  • Rick Rossovich
  • Bill Paxton
  • Brian Thompson
  • Dick Miller
  • Shawn Schepps
  • Franco Columbu
  • Marianne Muellerleile
  • William Wisher Izmijeni na Wikipodacima
Muzika
  • Brad Fiedel Izmijeni na Wikipodacima
KinematografijaAdam Greenberg Izmijeni na Wikipodacima
Montaža
  • Mark Goldblatt Izmijeni na Wikipodacima
Produkcija
  • Hemdale films
  • Pacific Western Productions
  • Orion Pictures Izmijeni na Wikipodacima
Distributer
Premijera
  • 26 oktobar 1984
  • 8 februar 1985
  • 15 mart 1985
  • 24 april 1985
  • 1 mart 1987
  • 1984 Izmijeni na Wikipodacima
Trajanje108 minuta Izmijeni na Wikipodacima
Zemlja
Jezikengleski
NasljednikTerminator 2: Sudnji dan Izmijeni na Wikipodacima

Cameron je premisu filma osmislio nakon sna u groznici koju je doživio tokom snimanja svog prvog filma, Pirana 2: Mrijest (1982), u Rimu, i razvio je koncept u saradnji s Wisherom. Prodao je prava na projekat New World Pictures svojoj bivšoj studentici Hurd, pod uslovom da će ona producirati film samo ako bi on bio režiser; Hurd je na kraju osigurala ugovor o distribuciji sa Orion Pictures, dok su izvršni producenti John Daly i Derek Gibson iz Hemdale Film Corporation bili ključni za finansiranje i produkciju filma. Orion mu se prvobitno obratio za ulogu Reesea, Schwarzenegger je pristao igrati glavnu ulogu nakon što se sprijateljio s Cameronom. Snimanje filma, koje se odvijalo uglavnom noću na lokaciji u Los Angelesu, odgođeno je zbog Schwarzeneggerove obaveze na filmu Conan razarač (1984), tokom koje je Cameron pronašao vremena za rad na scenarijima za filmove Rambo 2 (1985) i Vanzemaljci (1986). Specijalne efekte filma, koji su uključivali minijature i stop-motion animaciju, uradio je tim umjetnika predvođenih Stanom Winstonom i Genom Warrenom Jr.

Uprkos skromnim očekivanjima tokom prikazivanja, Terminator je za dvije sedmice dostigao na vrh američkih kino-blagajni, na kraju zaradivši 78,3 miliona dolara u odnosu na skromnih 6,4 miliona dolara budžeta. Film je zaslužan za pokretanje Cameronove filmske karijere i učvršćivanje Schwarzeneggerovog statusa kao vodećeg glumca. Uspjeh filma postao je franšiza koja se kasnije sastojala od nekoliko nastavaka, televizijske serije, stripova, romana i video igara. Godine 2008. Kongresna biblioteka izabrala je Terminatora na čuvanje u Nacionalnom filmskom registru kao "kulturno, historijski ili estetski važan".

Radnja uredi

1984. godine u Los Angelesu, kiborg-atentator poznat kao Terminator stiže iz 2029. godine. U isto vrijeme Kyle Reese, ljudski vojnik poslat je iz iste godine i stiže nedugo nakon Terminatora. Terminator započinje sistematsko ubijanje žena po imenu Sarah Connor, čije adrese pronalazi u telefonskom imeniku. On prati posljednju Saru Connor do noćnog kluba, ali Kyle je spašava. Kyle i Sarah kradu automobil i bježe od Terminatora koji ih progoni u policijskom automobilu. Dok se skrivaju na parkiralištu, Kyle objašnjava Sari da će mreža odbrane od umjetne inteligencije, poznata kao Skynet i koju je stvorio Cyberdyne Systems, postati samosvjesna u bliskoj budućnosti i pokrenuti nuklearni holokaust. Sarin budući sin John okupit će preživjele i voditi pokret otpora protiv Skyneta i njegove vojske mašina. S Otporom na ivici pobjede, Skynet je poslao Terminatora nazad u prošlost da ubije Saru prije nego što se John rodi, kako bi spriječio stvaranje Otpora. Terminator, Cyberdyne Systems Model 101, efikasna je mašina za ubijanje s moćnim metalom endoskeletom i vanjskim slojem živog tkiva koji ga maskira kao čovjeka.

Kyle i Sarah bivaju privedeni od strane policije nakon još jednog susreta s Terminatorom. Terminator napada policijsku stanicu ubijajući policajce u pokušaju da pronađe Saru. Kyle i Sarah bježe, kradu još jedan automobil i sklanjaju se u motel, gdje sastavljaju bombu i planiraju sljedeći potez. Kyle priznaje da je zaljubljen u Saru otkako mu je John dao njenu fotografiju i da je putovao kroz vrijeme da je spasi; uzvraćajući mu na njevoge osjećaje, Sarah poljubi Kylea i oni vode ljubav. Terminator ubija Sarinu majku i predstavlja se kao Sarah; ona je nesvjesna Terminatorove sposobnosti oponašanja glasova, dok on pokušava komunicirati s njom putem telefona. Kad shvate da ih je Terminator razotkrio, oni bježe kamionetom dok ih on juri na motociklu. U potjeri koja slijedi, Kyle je ranjen iz vatrenog oružja dok baca cijevne bombe na Terminatora. Bijesna, Sarah ruši Terminatora s motocikla, ali gubi kontrolu nad kamionetom koji se prevrće. Terminator, koji je sada okrvavljen i teško oštećen, otima kamion-cisternu i pokušava pregaziti Saru, ali Kyle gurne cijevnu bombu u cijev crijeva cisterne, što uzrokuje eksploziju koja izgara meso endoskeleta Terminatora. On ih progoni do tvornice, gdje Kyle aktivira mašine da zbuni Terminatora. On zabija svoju posljednju cjevastu bombu u trbuh Terminatora, raznosi ga u dijelove, ranjava Saru i žrtvujući se ubija sebe. Torzo Terminatora ponovo se aktivira i zgrabi Saru. Ona se oslobađa i namamljuje ga do hidraulične prese, drobeći ga do kraja.

Mjesecima kasnije, trudna Sarah putuje Meksikom snimajući audio kasete kako bi ih proslijedila svom nerođenom sinu Johnu. Na benzinskoj pumpi dječak je na trenutak fotografira i ona je kupuje - istu onu fotografiju koju će John jednog dana dati Kyleu.

Uloge uredi

 
 
 
Arnold Schwarzenegger, Linda Hamilton i Michael Biehn (slike iz 2019, 2019, and 2016, respektivno) glavni glumci u filmu.

Dodatni glumci su bili Shawn Schepps kao Nancy, Sarina saradnica u bistrou; Dick Miller kao prodavač oružja; profesionalni bilder Franco Columbu kao Terminator u budućnosti; Bill Paxton i Brian Thompson kao propalice s kojima se Terminator suočava i ubija ih; Marianne Muellerleile kao jedna od ostalih žena s imenom "Sarah Connor" na koje puca Terminator; i Bill Wisher kao policajac koji prijavljuje teško izvršeno krivično djelo protiv Reesa da bi ga Terminator ubrzo ubio.

Produkcija uredi

 
Gale Anne Hurd otkupila je prava za Terminatora od Jamesa Camerona za jedan dolar.[1]

U Rimu u Italiji, tokom premijere filma Piranha 2: Mrijest (1982), režiser Cameron se razbolio i sanjao je san o metalnom trupu koji drži kuhinjske noževe i koji se izvlači i bježi od eksplozije.[2] Inspiriran režiserom Johnom Carpenterom, koji je snimio horor film Noć vještica (1978) s malim budžetom, Cameron je san iskoristio kao "lansirnu rampu" za pisanje filma u horor stilu.[3] Cameronov agent nije volio rani koncept horor filma i zatražio je da radi na nečem drugom. Nakon toga, Cameron je otpustio svog agenta.[4] Cameron se vratio u Pomonu Kalifornija i ostao u kući pisca naučne fantastike Randalla Frakesa, gdje je napisao nacrt za Terminatora.[5] Filmovi koji su utjecali na Camerona uključivali su naučno-fantastične filmove iz 1950-ih, fantastičnu televizijsku seriju iz 1960-ih Na granici mogućeg i moderni filmovi poput Vozača (1978) i Ludog Maxa 2 (1981).[6][7] Da bi nacrt pretočio u scenarij, Cameron je angažirao svog prijatelja Billa Wishera, koji je imao sličan pristup u kreiranju priča. Cameron je Wisheru dao da napiše scenu koja uključuje Sarah Connor i policijsku upravu. Kako je Wisher živio daleko od Camerona, njih dvojica su komunicirali ideje snimajući kasete onoga što su napisali putem telefona. Frakes i Wisher kasnije će napisati novelizaciju filma objavljenu u SAD-u.

Početni izgled scenarija uključivao je dva Terminatora koja su poslana u prošlost. Prvi je bio sličan Terminatoru u filmu, dok je drugi bio napravljen od tečnog metala i nije se mogao uništiti uobičajenim oružjem.[8] Cameron je smatrao da tadašnja tehnologija nije bila u stanju stvoriti tečni Terminatora,[8][9] i vratio se ideji sa likom T-1000 u nastavku Terminator 2: Sudnji dan (1991).[10] Gale Anne Hurd, koja je radila za New World Pictures kao asistent Rogera Cormana, pokazala je interes za projekat.[4] Cameron je prodala prava za Terminatora Hurdovoj za jedan dolar uz obećanje da će ga producirati samo ako će ga Cameron režirati. Hurd je predložila uređivanje scenarija i u filmu zaslužila scenaristički doprinos, iako je Cameron izjavio da "stvarno uopće nije ništa napisala".[1] Cameron i Hurd imali su prijatelje koji su ranije radili s Cormanom i koji su radili u Orion Picturesu (sada dio MGM-a). Orion se složio s distribucijom filma ako Cameron može dobiti finansijsku pomoć negdje drugdje. Scenarij je preuzeo John Daly, predsjednik Hemdale Film Corporationa.[11] Daly i njegov izvršni potpredsjednik i šef produkcije Derek Gibson postali su izvršni producenti projekta.[12]

Cameron je želio da njegov angažman za Daly-a finalizira tako što će se njegov prijatelj Lance Henriksen pojaviti ranije na sastanku odjeven i ponašajući se kao Terminator.[11] Henriksen je u kožnoj jakni, sa lažnim posjekotinama na licu i zlatnom folijom na zubima otvorio vrata ureda i sjeo na stolicu.[11] Cameron je ubrzo stigao i potom objasnio osoblju Henriksenov čin i namjeru. Daly je bio impresioniran scenarijem i Cameronovim skicama i strašću za film.[11] Krajem 1982. godine, Daly je pristao podržati film uz pomoć HBO-a i Oriona.[11][13] Za Terminatora je prvobitno predviđeno 4 miliona dolara, a kasnije budžet je povećan na 6,5 miliona dolara.[14] Osim Hemdalea, Pacific Western Productions, Euro Film Funding i Cinema '84 priznati su kao produkcijske kuće nakon objavljivanja filma.[15][16][17]

Odabir glumaca uredi

Za ulogu Kylea Reesea, Orion je želio zvijezdu čija popularnost raste u Sjedinjenim Državama, ali koja bi također privukla svjetsku pažnju. Saosnivač Oriona Mike Medavoy upoznao je Arnolda Schwarzeneggera i poslao je njegovom agentu scenarij za Terminatora.[13] Cameron nije bio siguran da će Schwarzenegger glumiti Reesea jer je smatrao da će mu trebati neki još poznatiji glumac koji bi glumio Terminatora. Sylvester Stallone i Mel Gibson obojica su odbili ulogu Terminatora.[18] Studio je predložio O. J. Simpsona, ali Cameron nije osjećao da bi Simpson u to vrijeme bio vjerodostojan kao ubica.[19][20] Cameron se složio da se sastane sa Schwarzeneggerom i smislio je plan kako ga izbjeći; on bi se potukao s njim i vratio se u Hemdale i našao ga neprikladnim za ulogu.[21] Međutim, Camerona je zabavljao Schwarzenegger, koji je pričao o tome kako treba igrati negativca. Cameron je počeo crtati njegovo lice na bloku i zamolio Schwarzeneggera da prestane razgovarati i da ostane miran.[20]Nakon sastanka, Cameron se vratio Dalyju rekavši da Schwarzenegger neće glumiti Reesea, ali da će "od njega napraviti vražjeg Terminatora".[22]

Uvođenje Arnolda Schwarzeneggera za našeg Terminatora, s druge strane, ne bi trebalo omogućiti. On bi trebao biti u jedinici za infiltraciju i nema šanse da Terminatora ne biste odmah uočili u gomili ukoliko svi izgledaju kao Arnold. To uopće nije imalo smisla. Ali ljepota filmova je u tome što ne moraju biti logični. Oni jednostavno moraju imati vjerodostojnost. Ako se dogodi ta duboka, kinematografska stvar koja se publici sviđa, nije ih briga hoće li to ići protiv onoga što je vjerovatno.[23]

—James Cameron on casting Schwarzenegger.

Schwarzenegger nije bio toliko uzbuđen zbog filma; tokom intervjua na snimanju filma Konan Razarač, novinar ga je pitao za par cipela koje je imao, a koje su pripadale garderobi za "Terminatora". Schwarzenegger je odgovorio, "Oh, neki nebitni film koji radim, trebaće nekoliko sedmica."[24] U svojim memoarima, Totalni opoziv, ispričao je da je u početku oklijevao, ali smatrao je da bi igranje robota u savremenom filmu bila izazovna promjena ritma u odnosu na Conana Barbarina i da je film bio dovoljno nižerangiran da bi mogao oštetiti njegovu karijeru u slučaju neuspjeha. U kasnijem intervjuu za GQ Magazine, priznao je da su on i studio to smatrali samo još jednim B akcionim filmom, budući da je "godinu dana ranije bio prikazivan Exterminator, sada je to trebao biti Terminator i šta će još biti sljedeće, slična stvar". Tek kad je vidio 20 minuta prve montaže, shvatio je da je "ovo zaista intenzivno, ovo je divlje, mislim da nikada nisam vidio nešto slično" i shvatio je da "ovo može biti veće nego što i zamišljamo".[25] Kako bi se pripremio za ulogu, Schwarzenegger je proveo tri mjeseca trenirajući s oružjem kako bi ga mogao koristiti i osjećati se naviknut na njih.[22]Schwarzenegger u filmu izgovara samo 17 rečenica i manje od 100 riječi. Cameron je rekao da "nekako je čak i njegov naglasak doprinio efektu; ... Imao je neobičan sintetizirani kvalitet, kao da nimo baš uspjeli postići kvalitet glasa."[26]

Za ulogu Reesea predloženi su razni drugi glumci, uključujući i rock muzičara Stinga.[27] Cameron je izabrao Michaela Biehna. Biehn, koji se nedavno pojavio u filmu Taksist i imao je težnje da glumi zajedno s glumcima kao što su Al Pacino, Robert De Niro i Robert Redford, prvobitno je bio sumnjičav, osjećajući kako je film glup.[28] Nakon sastanka s Cameronom, Biehn se predomislio.[27] Hurd je izjavio da su "gotovo svi ostali koji su došli na audiciju bili toliko čvrsti da jednostavno nikada niste vjerovali da će postojati ta ljudska veza između Sare Connor i Kylea Reesea. Oni imaju vrlo malo vremena da se zaljube. Mnogo ljudi ušlo i jednostavno nije moglo izvesti uloge."[29] Da bi ušao u Reeseov lik, Biehn je proučavao poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu.[30] Na prvim stranicama scenarija, Sarah Connor opisana je kao "19-godišnjakinja, omalena rastom i nježnih karakteristika. Lijepa na prilično manjkav, pristupačan način. Ona ne zaustavlja feštu kad uđe, ali voljeli biste upoznati njen ranjivi kvalitet koji prikriva snagu za koju ni ona ne zna da postoji."[31] Lisa Langlois je dobila ponudu za ulogu, ali je odbila zbog svog angažmana na filmu Slugger's Wife.[32] Cameron je dodijelio ulogu Lindi Hamilton, koja je upravo završila snimanje filma Djeca kukuruza.[33] Rosanna Arquette i Lea Thompson također su bile na audiciji za tu ulogu.[34][35] Cameron je dodijelio ulogu Lanceu Henriksenu kao Vukovicha, jer je Henriksen bio presudan za pronalaženje finansija za film.[36]Za snimke specijalnih efekata, Cameron je želio Dicka Smitha, koji je radio na filmovima Kum i Taksist. Smith nije prihvatio Cameronovu ponudu i predložio je svog prijatelja Stana Winstona.[37]

Snimanje uredi

Snimanje filma Terminator trebalo je započeti početkom 1983. godine u Torontu, ali je zaustavljeno kada je producent Dino De Laurentiis u Schwarzeneggerovom ugovoru primijenio opciju koja bi ga učinila nedostupnim devet mjeseci dok je bio na snimanju filma Conan razarač. Tokom perioda čekanja, Cameron je dobio ugovor za pisanje scenarija za Rambo 2, 'doradivši scenarij' za Terminatora i sastao se s producentima Davidom Gilerom i Walterom Hillom kako bi razgovarali o nastavku filma Alien, koji je postao Aliens (1986), snimljenog 1986. godine.[36][38] Postojalo je izvjesno ometanje od strane kompanije Orion Pictures ali je bilo ograničeno. Dva prijedloga koje je Orion iznio uključuju dodavanje psećeg androida za Reesea, što je Cameron odbio, te jačanje ljubavnog interesa između Sare i Reesea, što je Cameron prihvatio.[39] Da bi stvorili izgled Terminatora, Winston i Cameron prosljeđivali su razne skice, na kraju odlučujući se za dizajn skoro identičan Cameronovom originalnom crtežu iz Rima.[37][40] Winston je imao tim od sedam umjetnika koji su šest mjeseci radili na stvaranju lutke Terminatora; prvo je oblikovana u glini, a zatim od gipsa ojačana čeličnim rebrastim pločicama. Ovi dijelovi su zatim izbrušeni, obojeni, a zatim kromirani. Winston je izvajao reprodukciju Schwarzeneggerovog lica u nekoliko poza od silikona, gline i gipsa.[40] Sekvence postavljene u 2029. godinu i stop-motion scene razvila je Fantasy II, kompanija za specijalne efekte na čijem je čelu bio Gene Warren Jr.[41] Stop-motion model koristio se u nekoliko scena u filmu koji uključuje skeletni okvir Terminatora. Cameron je želio uvjeriti publiku da je model skeleta sposoban učiniti ono što radi i Schwarzenegger. Da bi se to omogućilo, snimljena je scena Schwarzeneggera ranjenog i koji šepa što je olakšalo modelu oponašanje Schwarzeneggera.[42] Jedno od pištolja viđen u filmu i na posteru filma bio je pištolj AMT Longslide koji je Ed Reynolds od SureFire svjetla izmijenio tako da uključuje laserski nišan. Stvorene su i nefunkcionalne i funkcionalne verzije rekvizita. U vrijeme snimanja filma diodni laseri nisu bili dostupni; zbog velike potrebe za električnom energijom, helijum-neonski laser u nišanu koristio je vanjsko napajanje koje je Schwarzenegger morao ručno aktivirati. Reynolds navodi da mu je jedina naknada za projekat bio promotivni materijal za film.[43]

U martu 1984. godine film je počeo sa snimanjem u Los Angelesu.[40][44] Cameron je osjetio da se sa Schwarzeneggerom na setu stil filma promijenio, objasnivši da je "film poprimio sjaj veći od života. Našao sam se na setu kako radim stvari za koje nisam mislio da ću ih raditi - scene koje su bile stravične, ali jednostavno nisu ni trebale biti, jer sada izgledaju previše raskošne."[45] Većina akcijskih scena filma Terminator snimane su noću, što je dovelo do tijesnog rasporeda snimanja prije izlaska sunca. Sedmicu dana prije početka snimanja, Linda Hamilton je uganula zglob, što je dovelo do promjene rasporeda snimanja u kojem su se scene u kojima je Hamilton trebala trčati dogodile čim je raspored snimanja to omogućavao. Njen zglob je svaki dan bio pod oblogama i većinu filmske produkcije provela je u bolovima.[46] Schwarzenegger je pokušao promijeniti čuveni dijalog "Vratit ću se" (I'll be back) jer je imao poteškoća s izgovaranjem riječi "Ja ću" (I'll). Također je smatrao da njegov robotski lik ne bi trebao govoriti u kontrakcijama i da bi Terminator tako bio deklarativniji. Cameron je odbio promijeniti redak u "Vratit ću se" (I will be back), pa je Schwarzenegger vježao kako bi izgovorio napisani redak najbolje što je mogao. Kasnije će izgovarati taj isti dijalog u brojnim filmovima tokom svoje karijere.[47] Nakon završetka produkcije na Terminatoru, bilo je potrebno nekoliko postprodukcijskih snimaka.[48] To su bile scene na kojima se vidi Terminator ispred stana Sare Connor, Reesea u vreći za tijelo, a glava Terminatora je zgnječena na presi.[19][44][48] Posljednja scena u kojoj Sarah vozi autoputem snimljena je bez dozvole. Cameron i Hurd uvjerili su policajca koji je bio u patroli i suočio se s njima da snimaju studentski film za univerzitet UCLA.[49]

Muzika uredi

Muziku za film Terminator komponirao je i izveo na sintisajzeru Brad Fiedel.[50] Fiedel je radio za agenciju Gorfaine / Schwartz, gdje je nova agentica, Beth Donahue, otkrila da Cameron radi na Terminatoru i poslala mu kasetu s Fiedelovom muzikom.[51] Fiedel je pozvan na projekciju filma s Cameronom i Hurdom. Hurd nije bila sigurna da je Fiedel komponirao muziku, jer je radio samo na televiziji, a ne na kino-filmovima. Fiedel ih je uvjerio pokazavši im eksperimentalni komad na kojem je radio, misleći da: "Znate, odsvirat ću mu ovo jer je stvarno mračno i mislim da će mu biti zanimljivo." Pjesma je uvjerila Hurd i Camerona da ga angažiraju.[51] Fiedel je rekao da njegova muzika odražava "mehaničkog čovjeka i otkucaje srca".[52] Gotovo sva muzika je izvedena uživo.[4][52] Tema Terminatora koristi se u uvodnim tekstovima i pojavljuje se u raznim tačkama, poput usporene verzije kada Reese umire i klavirske verzije tokom ljubavne scene.[53] Opisana je kao "muzika proganjanja", s "varljivo jednostavnom" melodijom.[54] Nalazi se u promjeni taktova 13/16, što je nastalo kada je Fiedel eksperimentirao sa ritam snimkom na svom Prophet-10 sintisajzeru; u početku je to sve bilo slučajno, ali Fiedel je otkrio da mu se na kraju svidio zvuk.[55] Fiedel je uradio muziku za vrijeme kada Reese i Connor bježe iz policijske stanice, što bi bilo primjereno "herojskom trenutku". Cameron je odbio ovu temu, jer je vjerovao da će se tako izgubiti uzbuđenje publike.[52]

Kritike uredi

 
Schwarzenegger s predsjednikom Ronaldom Reaganom dva mjeseca prije premijere filma "Terminator" 1984. godine

Orion Pictures nije imao pouzdanja u Terminatora da će se dobro pokazati na blagajnama i bojao se negativnog prijema kod kritičara.[56] Na ranoj projekciji filma, agenti glumaca tražili su od producenata da film treba prikazati za kritičare.[19] Orion je održao samo jednu projekciju za film.[57] Film je premijerno prikazan 26. oktobra 1984. U svojoj prvoj sedmici, prikazivao se u 1.005 bioskopa i zaradio 4 miliona dolara, što ga učinilo prvim na blagajnama. Film je ostao na prvom mjestu tokom i druge sedmice. Izgubio je prvo mjesto u trećoj sedmici od filma O, Bože! Ti vraže.[58][59] Cameronn je primijetio da je Terminator postao hit "u odnosu na njegovo tržište, u rangu između ljetnih i božićnih uspješnica. Ali bolje je biti velika riba u malom ribnjaku nego obrnuto."[60] Terminator je u Sjedinjenim Državama i Kanadi zaradio 38,3 miliona dolara, a na ostalim teritorijama 40 miliona dolara, što je ukupno 78,3 miliona dolara širom svijeta.[61]

Savremeni kritički odgovori na Terminatora bili su različiti.[15] Variety je pohvalio film, nazvavši ga "blistavim, kinematografskim stripom, prepunim virtuoznih filmskih produkcija, sjajnog zamaha, solidnih performansi i uvjerljive priče; ... Schwarzenegger je savršeno uklopljen u mašinski lik koji zahtijeva samo nekoliko redaka dijaloga."[62] Richard Corliss iz magazina Time rekao je da film posjeduje "obilje tehnološke pameti kako bi skeptici i ljubitelji akcije bili zadovoljni."[63] Time je stavio Terminatora na listu "10 najboljih" za 1984. godinu.[57] Los Angeles Times nazvao je film "pucketavim trilerom punim svih vrsta krvavih poslastica; ... prepunim dinamičnim scenama potjere, pametnih specijalnih efekata i lukavog humora."[57] Milwaukee Journal dao je filmu tri zvjezdice, nazvavši ga "najhladnijim naučno-fantastičnim trilerom još od Aliena".[64] U kritici u magazinu Orange Coast navedeno je da je "prepoznatljiva vrlina Terminatora njegova neumoljiva napetost. Od samog početka sve je to akcija i nasilje bez imalo vremena koje je potrebno za odvijanje priče; ... To je poput pojednostavljenog filma Prljavi Harry; - uopće nema nepotrebnih scena; samo puške, puške i još više pušaka."[65] U izdanju magazina Cinefantastique iz maja 1985. godine nazvan je filmom koji "istovremeno uspijeva biti i oponašatelj i originalan ... još od filma Pobješnjeli Max 2: Cestovni ratnik nije u žanru bilo toliko snažnog krvoprolića što predstavlja primjer naučne fantastike/horora u najboljem svjetlu; ... Cameronov nimalo besmislen pristup učinit će ga traženom robom".[66] U Ujedinjenom Kraljevstvu, Mjesečni filmski bilten pohvalio je scenarij filma, specijalne efekte, dizajn i Schwarzeneggerove izvedbe.[66][67] Druge kritike kritizirale su nasilje filma i kvalitet pripovijedanja priče. The New York Times smatrao je da je film "B-film sa ukusom. Većina toga ...; posjeduje neizvjesnost i individualizam, a samo obavezni haos postaje dosadan. Film obiluje s previše dosadnih motiva, u vidu automobilskih jurnjava, rušilačkih pucnjava i slično. Schwarzeneggera koji brutalno uništava sve što mu se nađe na putu."[68] Pittsburgh Press napisao je negativnu kritiku, nazvavši film "samo još jednim od filmova natopljenih umjetničkom ružnoćom poput filmova Vatrene ulice i Istrebljivač".[69] Chicago Tribune dao je filmu dvije zvijezde, dodajući da "ponekad je zastrašujuće nasilan i nekima je uzbudljiv, ustvari se kikoće samom sebi. Ovaj šizoidni stil zapravo pomaže, pružajući malo humora baš kad radnja naučne fantastike postaje previše spora ili je dijalog previše neprirodan."[70] Newhouse News Service nazvao je film "zastrašujućim, nasilnim, pretencioznim komadom apsurda".[71] Britanski pisac Gilbert Adair nazvao je film "odbojnim do posljednjeg stepena", optužujući ga za "podmuklu nacifikaciju" i tvrdeći da ima "privlačnost ukorijenjenu u mračnom spoju fašizma, mode i fascinacije".[72]

Colin Greenland za časopis Imagine je ocijenio Terminatora kao "zapanjujući sf horor film, a Linda Hamilton je vrijedna divljenja kao žena u opasnosti koja otkriva vlastite snage za preživljavanje, a Arnold Schwarzenegger je jezivo divan kao nezaustavljivi kiborg."[73] Godine 1991. Richard Schickel iz magazina Entertainment Weekly dao je filmu ocjenu "A", napisavši da "ono što se u početku činilo pomalo napuhanim, ali velikodušnim i energičnim, velikim filmom, sada se čini prilično dobrim malim filmom "i nazvao ga je" jednim od najoriginalnijih filmova 1980-ih i čini se da će vjerovatno ostati jedan od najboljih naučnofantastičnih filmova ikada snimljenih."[74] Film4 je filmu dodijelio pet zvjezdica, nazvavši ga "naučnofantastičnim akcijskim trilerom koji je lansirao karijeru Jamesa Camerona i Arnolda Schwarzeneggera u stratosferu. Još uvijek je beskrajno zabavan."[75] TV Guide dao je filmu četiri zvjezdice nazivajući ga "nevjerovatno efektnim filmom koji postaje dvostruko impresivan kada se uzme u obzir njegov mali budžet; ... Što se tiče novca, ovaj film je daleko superiorniji od svog mega-profitnog i megabudžetnog nastavka."[76] Empire je filmu dodijelio pet zvjezdica nazivajući ga "podjednako zastrašujuće efikasnim u izazivanju uzbuđenja kod publike, kao što je i njegov naslovni lik u izvršavanju svojih ciljeva."[77] Baza podataka o filmovima Allmovie dao je filmu pet zvjezdica, rekavši da je "ustoličio Jamesa Camerona kao majstora akcije, specijalnh efekata i kvazi-mitske narativne intrige, dok je Arnolda Schwarzeneggera pretvorio u zvijezdu snagatora 1980-ih ."[78]

Odabrana kritika uredi

Filmska kritika američkog scenariste i filmskog kritičara Paula Attanasia objavljena 24. oktobra 1984. godine u Washington Postu.

"Terminator" dovodi filmsko nasilje u područje nadrealnog. Uglađeno napravljena, razarajuća naučnofantastična fantazija, zalaže se za tvrdnju da, unutar najobičnijeg lokalnog kina, postoji želja da se postane slobodan. Negdje u budućnosti, kompjuter Strategic Air Command odlučuje potpuno ukloniti ljudski život (što im sigurno olakšava posao); ali preživjeli holokausta koji je uslijedio, predvođeni misterioznim Johnom Connorom, udružuju se protiv mašina. Tako lukavi kompjuter vremenski prebacuje Terminatora (Arnold Schwarzenegger) u savremeni Los Angeles da ubije Connorovu majku Sarah (Linda Hamilton), prije nego što ga ona zatrudni. Njena jedina nada leži u Kyle Reese-u (privlačno ozbiljan Michael Biehn), jednom od Connorovih odabranih ljudi koji se vraća u prošlost kako bi je zaštitio. Terminator (ukoliko niste znali) je mašina za ubijanje napravljena od TV kamera, mikroprocesora i neuništivog metala, na koju je živo ljudsko tkivo nakalemljeno kako bi dalo ljudski izgled - to je neka vrsta tamne strane filma "Čovjek od šest miliona dolara." Režiser i scenarist James Cameron daje nam fascinantne poglede Terminatora iz oka-televizijskog ekrana u infracrvenoj boji, s gomilama besmislenih podataka kompjuterski ispisanih duž ivice ekrana. Šminker nagrađen Emmyjem Alan Winston ("Autobiografija gospođice Jane Pittman") postiže neke zapanjujuće groteskne efekte, posebno kada Terminator, zaustavivši se kako bi popravio štetu nastalu usljed nekoliko pucnjeva iz sačmarice, isječe svoje meso oštricom noža Exacto.

Kao robot, Arnold Schwarzenegger je konačno pronašao ulogu primjerenu njegovom talentu. Schwarzenegger nikada nije pronašao pravi stil za film "Conan" - bio je previše zauzet nastojanjem da postigne glumačke efekte i tako nas zabavio. Ali ovdje, snimljen pod niskim uglovima kako bi se učinio još većim, gledajući njegove uvećane čeljusti, lica zapečaćenog u trajnu grimasu, svako pojavljivanje Schwarzeneggera je urlik. Kako ga je Cameron i ko-autorica Gale Anne Hurd duhovito stvorila, on nije samo bespoštedni ubica - on je stvar koja neće nestati. Nikada nije objašnjeno zašto bi iko izmislio robota s naglaskom debelim poput torte od Schwarzwalda, ali to je upravo vrsta šašave neskladnosti kojoj se radujete u filmovima poput "Terminatora". A film dobija veliku kilometražu iz ljubavi prema oružju - ovo neće imati udjela u onome što Mickey Spillane naziva "sissy .38". Umjesto toga, on luta "Gradom anđela" s devet milimetarskim Uzijem u jednoj ruci i 12-milimetarskim automatskim pištoljem u drugoj, dodajući pri tome .45 pištolj s laserskim nišanom kako bi pružio izvjesnu notu delikatnosti. Cameron je započeo svoju karijeru kao stručnjak za specijalne efekte sa burno eksploatirajućim New World Pictures-om; Hurd je započela s Rogerom Cormanom. Ova pozadina objašnjava visoki smećarski stil "Terminatora", način na koji veselo pljačka sve od "Forbinovog projekta" do "Bijega s planete majmuna", od Johna Carpentera do Luisa Bunuela. Cameron ubacuje svaki efekt u režiserski priručnik, a film je bučan sa automobilskim potjerama, razbijanjem stakla, pucnjevima sačmarica i eksplozijama, sve snimljeno u sjajnom, nišanski osvijetljenom bluzu. Put pretjerivanja možda ne vodi u palatu mudrosti, ali je svakako zabavan. Kao poručnik Traxler, policajac koji istražuje sve ove egzekucije, Paul Winfield ("Sounder") daje sjajnu kameo pojavu. Žvačući žvakaće gume i pušeći u isto vrijeme, mlitavo se krećući kroz hodnike policijske stanice sa svojim velikim, njišućim trbuhom, Winfield uzima ustajalu šoljicu kafe i, znajući da je neko u nju ispustio cigaretu, otpije gutljaj bez preskakanja - on je pravi-pravcati nesputani birokrata. I on se također zabavlja.[79]

Plagijarizam uredi

Pisac Harlan Ellison izjavio je da je "volio film, samo ga je šokirao",[80] ali je vjerovao da je scenarij zasnovan na kratkoj priči i epizodi TV-serije Na granici mogućeg koju je napisao, pod naslovom Vojnik, i prijetio je tužbom zbog kršenja autorskih prava.[81][82] Orion je postigao nagodbu 1986. godine i dao Ellisonu određenu svotu novca i priznanje u kasnijim izdanjima filma.[81] Neki dijelovi nagodbe navode da je Demon sa staklenom rukom, još jedna epizoda Na granici mogućeg koju je napisao Ellison, također je tvrdio da ju je film iskoristio,[83][84][85][86] ali Ellison je izričito rekao da je Terminator više "kopija" Vojnika nego Demona sa staklenom rukom.[81] Cameron se protivio Orionovoj odluci i rečeno mu je da će, ako se ne složi s nagodbom, morati platiti odštetu ako Orion izgubi protiv Ellisonove tužbe. Cameron je odgovorio da "nije imao drugog izbora nego da se složi s nagodbom. Naravno da je postojao i nalog za ćutanjem, pa nisam mogao ispričati ovu priču, ali sada me iskreno nije briga. To je istina."[87]

Tematska analiza uredi

Psihoanalitičar Darian Leader vidi Terminatora kao primjer kako se kino suočilo s konceptom muškosti; on piše da: "Uvijek nam se pokazuje da je za biti čovjek potrebno više od biološkog tijela muškarca: mora se dodati još nešto ... Biti muškarac znači imati tijelo plus nešto simbolično, nešto što na kraju nije ljudsko. Otuda i učestali motiv čovjeka-mašine, još od TV-serije Čovjek od šest miliona dolara pa sve do Terminatora ili Robocopa."[88] Film također istražuje potencijalne opasnosti od dominacije umjetne inteligencije i pobune. Roboti u budućnosti postaju samosvjesni, odbacuju ljudski autoritet i odlučuju da ljudsku rasu treba uništiti. Utjecaj ove teme je toliko važan da je "prevladavajući vizualni prikaz rizika od umjetne inteligencije postao utjelovljen u terminatorski robot".[89]

Kućni mediji uredi

 
Michael Biehn potpisujući kopiju filma tokom posjete u Midtown Comics 2012

Terminator je objavljen na VHS-u i Betamax-u 1985. godine.[90] Film je bio finansijski uspješan pri prvom objavljivanju. Sa prvim izdanjima Terminator je zauzeo 35. mjesto najboljih iznajmljivanja video kaseta i 20. na top ljestvici prodaje video kaseta. U svojoj drugoj sedmici, Terminator je dostigao 4. mjesto na vrhu iznajmljivanja video kaseta i 12. na top ljestvici prodaje video kaseta.[91][92] U martu 1995. Terminator je objavljen kao poštansko izdanje na Laserdisc-u.[93] Film je premijerno prikazao Image Entertainment na DVD-u, 3. septembra 1997.[58][94] IGN je ovaj DVD nazvao "prilično ogoljelim do kostiju; ... objavljenim samo sa mono zvučnim zapisom i nekom vrstom lošeg prijenosa."[95] Kupovinom kompanije PolyGram Filmed Entertainment i kataloga biblioteke filmova prije 1996. godine, MGM Home Entertainment objavio posebno izdanje filma 2. oktobra 2001. godine, koje je uključivalo dokumentarne filmove, scenarij i oglase za film.[96][97] 23. januara 2001, na internetu je objavljeno VCD izdanje iz Hong Konga.[98] 20. juna 2006. Sony Pictures Home Entertainment je objavio film u Sjedinjenim Državama na Blu-ray disku, postavši prvi film iz 1980-ih u tom formatu.[99] Godine 2013. film je ponovo izdao 20th Century Fox Home Entertainment na Blu-ray-u, s novim digitalnim prijenosom na 4K rezoluciju i restauracijom koju je uradio Lowry Digital pod nadzorom Jamesa Camerona.[100]

Priznanja uredi

1998. godine Halliwell's Film Guide opisao je film kao "uglađen, prilično gadan, ali nepobitno uvjerljiva strip-avantura".[101] Web stranica, agregator recenzija, Rotten Tomatoes dao je filmu ocjenu "Certified Fresh" sa prosječnom ocjenom 8,8/10 na osnovu 64 recenzije. Konsenzus web stranice glasi: "Sa svojim impresivnim akcijskim scenama, napetom štedljivom režijom i neumoljivo brzim tempom, jasno je zašto "Terminator" i dalje utječe na naučnofantastične i akcijske filmove."[102] Film također ima ocjenu 84/100 ("univerzalno priznanje") na web stranici agregatora recenzija Metacritic, na osnovu 21 recenzije.[103]Terminator je dobio priznanje Američkog filmskog instituta. Film je na 42. mjestu AFI-jeve 100 godina ... 100 uzbuđenja , liste američkih filmova koji najviše uzbuđenje i lupanje srca.[104] Lik Terminatora izabran je za 22. najvećeg filmskog negativca na AFI-jevoj listi 100 godina ... 100 heroja i zlikovaca.[105] Schwarzeneggerova ključna uzrečica I'll be back "Vratiću se" nalazi se na AFI-jevoj listi kao 37. najveći filmski citat.[106] Godine 2005. Total Film je proglasio Terminatora 72. najboljim filmom ikada snimljenim.[107]

Godine 2008. časopis Empire odabrao je Terminatora kao jednog od 500 najvećih filmova svih vremena.[108]Empire je također stavio lik Terminatora T-800 na 14. mjesto na svojoj listi 100 najvećih filmskih likova.[109] Godine 2008. Kongresna biblioteka je proglasila film "kulturno, historijski ili estetski značajnim" i izabran za čuvanje u Nacionalni filmski registar u Sjedinjenim Državama.[110] 2010. Independent Film & Television Alliance odabrao je film kao jedan od 30 najznačajnijih nezavisnih filmova u posljednjih 30 godina.[111] 2015. godine Terminator je bio među filmovima uključenim u knjigu 1001 film koji morate pogledati prije nego što umrete.[112]

Ostala izdanja uredi

Muzika iz filma je objavljena 1984. godine, što je uključivalo muziku Breda Fiedela i pop-rock pjesme korištene u klupskim scenama.[113]Shaun Hutson je napisao novelizaciju filma koja je objavljena 21. februara 1985. u izdanju Star Booksa sa sjedištem u Londonu.(ISBN 0-352-31645-4);[114] Randal Frakes i William Wisher napisali su drugačiju novelizaciju za Bantam/Spectra, objavljenu u oktobru 1985.(ISBN 0-553-25317-4)U septembru 1988. NOW Comics objavio je strip baziran na filmu. Dark Horse Comics objavio je strip 1990. koji se odigrao 39 godina nakon filma.[115] Nekoliko video igara zasnovanih na Terminatoru objavljene su između 1991. i 1993. za različite Nintendo i Sega sisteme.[116]

Reference uredi

  1. ^ a b Keegan 2009, str. 37.
  2. ^ Keegan 2009, str. 34.
  3. ^ Lambie, Ryan. "Why The Terminator is a horror classic". Den of Geek. Arhivirano s originala, 7. 1. 2020. Pristupljeno 23. 7. 2014.
  4. ^ a b c Keegan 2009, str. 36.
  5. ^ Keegan 2009, str. 35.
  6. ^ French 1996, str. 15.
  7. ^ French 1996, str. 20.
  8. ^ a b Keegan 2009, str. 110.
  9. ^ Keegan 2009, str. 111.
  10. ^ Ebert, Roger (3. 7. 1991). "Terminator 2: Judgment Day". Chicago Sun Times. Arhivirano s originala, 22. 1. 2012. Pristupljeno 22. 9. 2010.
  11. ^ a b c d e Keegan 2009, str. 38.
  12. ^ "High-risk Movie Mogul". Arhivirano s originala, 16. 8. 2017. Pristupljeno 16. 8. 2017.
  13. ^ a b Keegan 2009, str. 39.
  14. ^ French 1996, str. 6.
  15. ^ a b "The Terminator". American Film Institute. Arhivirano s originala, 29. 10. 2015. Pristupljeno 15. 11. 2016.
  16. ^ Petley, Julian (1984). "The Terminator". Monthly Film Bulletin. British Film Institute. 52 (612): 54–55. ISSN 0027-0407. p.c—Cinema '84. A Pacific Western Production. For Orion
  17. ^ "The Terminator (1984)". British Film Institute. Arhivirano s originala, 12. 2. 2019. Pristupljeno 11. 2. 2019.
  18. ^ "A History of Iconic Roles That Famous Actors Turned Down - Sylvester Stallone as T-800 (The Terminator, 1984)". Complex. Arhivirano s originala, 13. 8. 2017. Pristupljeno 16. 8. 2017.
  19. ^ a b c Hurd, Gale Anne (producer) (2001). Other Voices documentary (The Terminator [Special Edition] DVD). MGM.
  20. ^ a b Keegan 2009, str. 40.
  21. ^ Cameron, James (2001). Other Voices documentary (The Terminator [Special Edition] DVD). MGM.
  22. ^ a b Keegan 2009, str. 41.
  23. ^ Daly, Steve (23. 3. 2009). "Creator James Cameron on Terminator's Origins, Arnold as Robot, Machine Wars". Wired. Arhivirano s originala, 27. 7. 2010. Pristupljeno 18. 9. 2010.
  24. ^ Andrews 2003, str. 120–121.
  25. ^ "Arnold Schwarzenegger Breaks Down His Most Iconic Characters GQ". GQ Magazine. 29. 10. 2019. Pristupljeno 1. 2. 2021.
  26. ^ Chase, Donald; Meyers, Kate (12. 7. 1991). "65 Words...And Arnold Was a Star". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 7. 10. 2015. Pristupljeno 20. 9. 2010.
  27. ^ a b Keegan 2009, str. 42.
  28. ^ "Archived copy". Arhivirano s originala, 22. 7. 2020. Pristupljeno 22. 7. 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  29. ^ Keegan 2009, str. 43.
  30. ^ Lombardi, Ken (26. 10. 2014). ""The Terminator" 30 years later". CBS News. Arhivirano s originala, 22. 11. 2016. Pristupljeno 21. 11. 2016.
  31. ^ Keegan 2009, str. 44.
  32. ^ https://www.retrojunk.com/article/show/3163/a-talk-with-lisa-langlois
  33. ^ Keegan 2009, str. 45.
  34. ^ Vespe, Eric (17. 8. 2011). "Quint chats with Michael Biehn, Part 1! Aliens, Terminator, Abyss and working with James Cameron!". Ain't It Cool News. Arhivirano s originala, 27. 11. 2018. Pristupljeno 19. 8. 2011.
  35. ^ https://m.youtube.com/watch?v=Omzt6HVjKY8
  36. ^ a b Keegan 2009, str. 46.
  37. ^ a b Keegan 2009, str. 50.
  38. ^ Keegan 2009, str. 47-49.
  39. ^ French 1996, str. 23.
  40. ^ a b c Keegan 2009, str. 51.
  41. ^ French1996, str. 26.
  42. ^ French1996, str. 25-26.
  43. ^ Kuchera, Ben (10. 3. 2010). "True story: the making of the Terminator's laser-sighted .45 pistol". Ars Technica. Arhivirano s originala, 12. 3. 2010. Pristupljeno 11. 3. 2010.
  44. ^ a b Wisher, William (screenwriter) (2001). Other Voices documentary (The Terminator [Special Edition] DVD). MGM.
  45. ^ French 1996, str. 30-31.
  46. ^ Keegan 2009, str. 52.
  47. ^ "Arnold Schwarzenegger: 'I'll Be Back' Quote Was Almost Ruined" Arhivirano 9. 3. 2017. na Wayback Machine. The Huffington Post. October 1, 2012.
  48. ^ a b Goldblatt, Mark (editor) (2001). Other Voices documentary (The Terminator [Special Edition] DVD). MGM.
  49. ^ McGovern, Joe (17. 7. 2014). "'The Terminator' at 30: An oral history". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 30. 11. 2018. Pristupljeno 29. 11. 2018.
  50. ^ Adams, Bret. "The Terminator: Overview". Allmusic. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  51. ^ a b Roffman, Michael (5. 4. 2016). "Stream + Interview: Brad Fiedel's The Terminator Original Motion Picture Soundtrack". Consequence of Sound. Arhivirano s originala, 17. 4. 2016. Pristupljeno 18. 4. 2016.
  52. ^ a b c Fiedel, Brad (composer) (2001). Other Voices documentary (The Terminator [Special Edition] DVD). MGM.
  53. ^ Hayward 2004, str. 168.
  54. ^ Adams, Brett. "The Terminator – Brad Fiedel". AllMusic. Rovi Corporation. Arhivirano s originala, 17. 5. 2014. Pristupljeno 24. 1. 2014.
  55. ^ Seth Stevenson, "What Is the Time Signature of the Ominous Electronic Score of The Terminator?" Arhivirano 26. 2. 2014. na Wayback Machine, Slate, Published 26 February 2014, Accessed 27 February 2014.
  56. ^ Keegan 2009, str. 57.
  57. ^ a b c Keegan 2009, str. 53.
  58. ^ a b "The Terminator – Box Office Data". The Numbers. Arhivirano s originala, 11. 6. 2011. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  59. ^ "The Top Movies, Weekend of November 9, 1984". The Numbers. Arhivirano s originala, 27. 9. 2010. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  60. ^ "'The Terminator' surprises the critics; is a top grosser". Tri City Herald. 30. 11. 1984. Pristupljeno 19. 9. 2010.[mrtav link]
  61. ^ "The Terminator (1984)". Box Office Mojo. Arhivirano s originala, 6. 10. 2014. Pristupljeno 3. 10. 2014.
  62. ^ "The Terminator Review". Variety. 31. 12. 1983. Arhivirano s originala, 29. 8. 2010. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  63. ^ Corliss, Richard (26. 11. 1984). "Time review": 105. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  64. ^ Armstrong, Douglas D. (26. 10. 1984). "Schwarzenegger shows acting muscle in thriller". Milwaukee Journal. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  65. ^ Weinberg, Marc (novembar 1984). "Brian DePalma's Sleaze Factor". Orange Coast Magazine. Emmis Communications. 10 (11): 141. Arhivirano s originala, 14. 11. 2020. Pristupljeno 20. 9. 2010.
  66. ^ a b French 1996, str. 62.
  67. ^ French 1996, str. 63.
  68. ^ Maslin, Janet (26. 10. 1984). "The Terminator (1984) The Screen:'Terminator,' suspense tale". The New York Times. Arhivirano s originala, 14. 11. 2020. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  69. ^ Blank, Ed (26. 10. 1984). "Beefcake Violence begets 'Terminator'". Pittsburgh Press. Arhivirano s originala, 8. 9. 2015. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  70. ^ Smith, Sid (Oct 30, 1984). "The Terminator Just a Bit Schizoid". The Chicago Tribune. Arhivirano s originala, 7. 9. 2015. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  71. ^ Freeman, Richard (Oct 26, 1984). "'Conan muscleman takes on new role in 'Terminator'". Spokane Chronicle. Arhivirano s originala, 31. 10. 2020. Pristupljeno 7. 11. 2010.
  72. ^ Andrews, Nigel (1995). True Myths: The Life and Times of Arnold Schwarzenegger. London: Bloomsbury. str. 137. ISBN 0-7475-2450-5.
  73. ^ Greenland, Colin (april 1985). "Fantasy Media". Imagine (review). TSR Hobbies (UK), Ltd. (25): 47.
  74. ^ Schickel, Richard (13. 12. 1991). "The Terminator Review". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 25. 4. 2009. Pristupljeno 20. 9. 2010.
  75. ^ "The Terminator – Film Review from Film4". Film4. Arhivirano s originala, 25. 3. 2010. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  76. ^ "The Terminator: Review". TV Guide. Arhivirano s originala, 2. 2. 2014. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  77. ^ "Review of The Terminator". Empire. Arhivirano s originala, 27. 9. 2007. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  78. ^ Bozzola, Lucia. "The Terminator: Review". Allmovie. Arhivirano s originala, 28. 4. 2010. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  79. ^ "Rampaging Robots". The Washington Post. Pristupljeno 5. 8. 2021.
  80. ^ Heard 1997, str. 41.
  81. ^ a b c Ellison, Harlan. "The Ellison Bulletin Board". HarlanEllison.com. Arhivirano s originala, 9. 2. 2018. Pristupljeno 18. 1. 2011.
  82. ^ Marx, Andy (7. 7. 1991). "IT'S MINE All Very Well and Good, but Don't Hassle the T-1000". Los Angeles Times. Arhivirano s originala, 20. 3. 2014.
  83. ^ Heard 1997, str. 77.
  84. ^ French 1996, str. 16.
  85. ^ Evans, Greg (15. 7. 2007). "It Came From the '60s, Cheesy but Influential". The New York Times. Arhivirano s originala, 11. 9. 2018. Pristupljeno 13. 2. 2017.
  86. ^ Axmaker, Sean. "The Terminator". Turner Classic Movies. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  87. ^ Keegan 2009, str. 54–55.
  88. ^ Leader, Darian (1996). Why do women write more letters than they post?. London: Faber & Faber. str. 27. ISBN 978-0-571-17619-9.
  89. ^ Chita-Tegmark, Meia (3. 3. 2015). "Terminator Robots and AI Risk". Arhivirano s originala, 3. 2. 2017. Pristupljeno 16. 8. 2017.
  90. ^ Moleski, Linda (27. 4. 1985). "New on the Charts". Billboard. 97 (17).
  91. ^ "The Top Video Cassette Rentals". Billboard. Nielsen Business Media, Inc. 97 (19): 35. 4. 5. 1985. Arhivirano s originala, 5. 1. 2017. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  92. ^ "The Top Video Cassette Sales". Billboard. Nielsen Business Media, Inc. 97 (19): 30. 4. 5. 1985. Arhivirano s originala, 5. 1. 2017. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  93. ^ "This Week..." Billboard. Nielsen Business Media, Inc. 107 (10): 67. 11. 3. 1995. Arhivirano s originala, 5. 1. 2017. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  94. ^ Chalquist, Craig. "The Terminator: Overview". Allmovie. Arhivirano s originala, 7. 7. 2012. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  95. ^ Conrad, Jeremy (15. 9. 2001). "The Terminator: Special Edition". IGN. Arhivirano s originala, 5. 4. 2012. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  96. ^ Fordham, Trent. "The Terminator (Special Edition): Overview". Allmovie. Arhivirano s originala, 8. 7. 2012. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  97. ^ Conrad, Jeremy (22. 9. 2001). "Terminator: Special Edition, The". IGN. Arhivirano s originala, 27. 6. 2010. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  98. ^ "The Terminator VCD". yesasia.com. Arhivirano s originala, 31. 5. 2013. Pristupljeno 3. 7. 2012.
  99. ^ "The Terminator (Blu-Ray): Overview". Allmovie. Arhivirano s originala, 1. 7. 2012. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  100. ^ "The Terminator (1984) | Festival of the Archives". Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 8. 6. 2018.
  101. ^ Halliwell, Leslie (1997). Halliwell's Film and Video Guide (paperback) (jezik: engleski) (13 izd.). HarperCollins. str. 1072. ISBN 978-0-00-638868-5.
  102. ^ "The Terminator (1984)". Rotten Tomatoes. Arhivirano s originala, 21. 10. 2020. Pristupljeno 16. 10. 2020.
  103. ^ "The Terminator Movie Reviews". Metacritic. Arhivirano s originala, 31. 12. 2018. Pristupljeno 8. 11. 2018.
  104. ^ "AFI's 100 Years... 100 Thrills" (PDF). AFI.com. Arhivirano (PDF) s originala, 29. 6. 2016. Pristupljeno 6. 6. 2010.
  105. ^ "AFI's 100 Years... 100 Heroes and Villains" (PDF). AFI.com. Arhivirano s originala (PDF), 7. 8. 2011. Pristupljeno 6. 6. 2010.
  106. ^ "AFI's 100 Years... 100 Movie Quotes" (PDF). AFI.com. Arhivirano s originala (PDF), 16. 7. 2011. Pristupljeno 6. 6. 2010.
  107. ^ "Film news Who is the greatest?". Total Film. 24. 10. 2005. Arhivirano s originala, 23. 1. 2014. Pristupljeno 1. 5. 2009.
  108. ^ "Empire's The 500 Greatest Movies of All Time". Empire. Arhivirano s originala, 27. 1. 2012. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  109. ^ "Empire's The 100 Greatest Movie Characters". Empire. Arhivirano s originala, 7. 11. 2011. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  110. ^ "Terminator joins movie archive". BBC. 30. 12. 2008. Arhivirano s originala, 28. 2. 2009. Pristupljeno 30. 12. 2008.
  111. ^ "UPDATE: How "Toxic" Is IFTA's Best Indies?". Deadline. Arhivirano s originala, 2. 2. 2017. Pristupljeno 23. 1. 2017.
  112. ^ Schneider, Steven Jay, ured. (2015). 1001 Movies You Must See Before You Die. Quintessence Editions (9th izd.). Hauppauge, New York: Barron's Educational Series. str. 697. ISBN 978-0-7641-6790-4. OCLC 796279948. Arhivirano s originala, 14. 11. 2020. Pristupljeno 10> 9. 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  113. ^ "AllMusic Review by Bret Adams". Allmusic. Rovi Corporation. Arhivirano s originala, 12. 6. 2014. Pristupljeno 24. 1. 2014.
  114. ^ "Hutson's History – The Film Tie-ins". Shaun Hutson: Official Site. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 24. 1. 2014.
  115. ^ Overstreet, 2010. str.252
  116. ^ Marriott, Scott Alan. "The Terminator – Overview". AllGame. Arhivirano s originala, 11. 12. 2014. Pristupljeno 24. 7. 2015.

Literatura uredi

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Terminator_(1984)&oldid=3562713"