Aliens (1986)
Aliens (eng. Aliens) je američkoi nf film iz 1986, koji je nastavak velikog kino hita Ridleya Scotta "Osmi putnik" iz 1979. Film je režirao James Cameron, a glavne uloge tumače Sigourney Weaver, Carrie Henn, Michael Biehn i Lance Henriksen. Film je sniman u Pinewood Studios u Londonu, a premijerno je prikazan 18. maja 1986. u SAD-u. Nominiran je za sedam Akademijinih nagrada uključujući i onu za Sigourney Weaver u kategoriji najbolja glumica. Dobitnik je dva Oskara: za zvučne i vizualne efekte.
| Aliens | |
|---|---|
 | |
| Režiser | James Cameron  |
| Producent |
|
| Scenarist(i) |
|
| Uloge |
|
| Muzika |
|
| Kinematografija | Adrian Biddle |
| Montaža |
|
| Produkcija |
|
| Distributer |
|
| Premijera |
|
| Trajanje | 137 minuta |
| Zemlja | SAD |
| Prethodnik | Osmi putnik |
Uloge
uredi- Sigourney Weaver kao Ellen Ripley; jedina preživjela s broda Nostromo. Pridružuje se marincima kao savjetnik u ekspediciji na LV-426.
- Carrie Henn kao Rebecca Jorden Newt; jedina preživjela kolonistkinja na planeti LV-426.
- Michael Biehn kao narednik Dwayne Hicks - marinac; koji gaji simpatije s Ripley.
- Lance Henriksen kao android Bishop od kojeg je Ripley na početku prezala, pokazat će se u toku radnje da su sumnje bile neosnovane
- Paul Reiser kao Carter Burke - predstavnik korporacije Weyland-Yutani; zadatak mu je prenijeti tijelo aliena na Zemlju kako bi kompanija razvila vojno-biološko oružje.
- Bill Paxton kao vojnik Hudson - neuravnoteženi i cinični član marinaca.
- William Hope kao poručnik Gorman - neiskusni komandant koji ne zadobija povjerenje i poštovanje marinaca.
- Jenette Goldstein kao vojnikinja Vazquez - arogantna i samopouzdana članica marinaca koja je jedva čekala da se sukobi s vanzemaljcima
- Colette Hiller kao poručnik i pilotkinja Ferro
- Daniel Kash kao vojnik Spunkmeyer
- Al Matthews kao narednik Apone - predvodnik marinaca koji energično inzistira na obavljanju zadatka
Radnja
urediEllen Ripley , posljednju preživjelu članicu posade teretnog svemirskog broda Nostromo, spašava i reanimira spasilačka ekipa svemirske stanice poslije 57 godina putovanja u hipersnu u svemirskom shuttleu.
Poslije oporavka, Ripley se neugodno iznenadi shvativši da nito ne vjeruje u njeno svjedočenje o postojanju bića poput aliena (jer su svi fizički dokazi uništeni u eksploziji broda) i da je čelnici korporacije "Weyland-Yutani", vlasnice Nostroma, drže odgovornom za njegovo uništenje, te joj zbog "upitne procjene situacije" oduzimaju svemirsku pilotsku licencu. Uskoro saznaje da je planeta LV-426, na kojem je posada Nostroma prvi put došla u kontakt sa čudovišnim jajima, već duže vrijeme kolonizirana ljudima koji rade na teraformiranju.
Kada se saznaje da je prekinuta svaka veza s kolonistima na LV-426, kompanija "Weyland-Yutani" poziva Ripley da se kao konzultant pridruži ekspediciji koja treba istražiti uzrok prekida veze. Uprkos početnom odbijanju, Ripley se pridružuje ekspediciji, vjerujući da će se tako riješiti svojih noćnih mora i psihičkih trauma, a usto dobija i garanciju od predstavnika kompanije Cartera Burkea da će vanzemaljci biti uništeni. Nakon što se je posada probudila iz hibernacije na brodu tokom zajedničke večere dolazi do sukoba između Burkea i Ripley koja je uznemirena jer joj nije rekao da je među članovima posade i android Bishop. Pozivajući se na iskustvo sa Nostroma gdje ju je dr. Ash pokušao ubiti Ripley prijeti Bishopu da joj ne prilazi, no on je uvjerava da se radilo o starom modelu koji se više ne koristi.
Na ekspediciju svemirskim brodom Sulaco, uz Ripley i Burkea, polazi i elitna teško naoružana jedinica svemirskih kolonijalnih marinaca pod komandom neiskusnog poručnika Gormana čiji je zadatak osigurati ljudsku koloniju na LV-426 i ukloniti eventualnu prijetnju. Po dolasku na planetu, članovi ekspedicije nailaze na napuštene objekte, oštećene u pucnjavi i napadu. Kada pronađu jedinu preživjelu kolonistkinju, djevojčicu Newt, njihova strahovanja o napadu vanzemaljaca se definitivno potvrđuju. Uz to saznaju da su kolonisti otkrili parazite i koristili iste za ekspermente, tokom kojih je jedan od kolonista pokušavanja operacije i umro. Dva parazita (en. facehugger; fon: fejshager) su bila još živa i zatvorena u vodenu komoru.
Pretragom područja marinci otkrivaju veliko gnijezdo vanzemaljaca i začahurena tijela kolonista. Nakon što ih je Ripley preklinjala počinju da bacačima plamenima ubijati zaražene koloniste, napada ih veliki broj vanzemaljaca. Od cijele jedinice spašava se tek nekolicina vojnika, uz pomoć Ripley koja je preuzela inicijativu jer se Gorman pokazao kao nesposoban i preforsiran. Donosi se odluka da se vrate na matični brod kojim će iz orbite s termonuklerkama biti uništeni vanzemaljci. Burke se protivi da nemaju pravo uništiti cijelu populaciju koja je tek otkrivena koja pruža nove mogućnosti iz medicine itd. Kada se sruši letjelica, na kojoj se u međuvremenu nalazio jedan od vanzemaljaca koji je ubio posadu, koja im je jedina veza s matičnim brodom u orbiti preživjeli se zabarikadiraju unutar kompleksa kolonije i počinju tešku borbu za život.
Ripley otkriva da je upravo Burke u ime kompanije dao nalog kolonistima da istraže one iste ostatke broda u kojem se posada Nostroma susrela sa vanzemljskim jajima. On se nada da će uspjeti dopremiti primjerke u korporacijske laboratorije, gdje bi ih upotrijebili kao biološko oružje i iz tog izvukli profit. Uskoro ih android Bishop informiše da je teško oštećena nuklearna elektrana postala nestabilna i da će uskoro detonirati snagom termonuklearne eksplozije. Bishop se javlja kao dobrovoljac koji će se pokušati probiti do odašiljača kolonije te daljinskim upravljanjem spustiti sa matičnog broda preostali šatl za spašavanje. Burke je pokušao ućutkati Ripley i Newt zatvorivši ih s preživjelim fejshagerima. Ripley nakon što ih je likvidirala optužuje Burkea za pokušaj krijumčarenja implantiranih embriona unutar nje i Newt kako bi zavarao zemaljsku karantenu. Iznenada uslijedi napad mnogobrojnih vanzemaljaca kroz spušteni strop u kojem svi ginu osim Ripley, poručnik Hicks je teško ranjen, a Newt zarobljavaju vanzemaljci.
Bishop uspijeva spustiti šatl i zbrinuti ranjenog Hicksa, a Ripley se teško naoružana vraća u stanicu po Newt, spašava je iz čahure, no u povratku se njih dvije susreću s kraljicom vanzemaljaca gdje u komori gdje leže jaja. Ripley uništava većinu jaja izazvavši bijes kraljice koja se otrgne od svoje lijegalice i krene u potjeru za njima. Susreću se s Bishopom i uzlijeću prema matičnom brodu u posljednji čas prije no što cijelu koloniju proguta nuklearna eksplozija. Po povratku na Sulaco kraljica (do tada sakrivena u stajnom trapu šatla) se iznenada pojavljuje, probija Bishopa svojim repom i raspolovljuje ga, ali njegova gornja polovica tijela ostane u funkciji. Ripley se bori protiv nje koristeći egzoskeleton za utovaranje tereta. U žaru borbe upadaju u veliku zračnu komoru, Ripley je otvara i izbacuje kraljicu u Svemir, zatim se penje na sigurno, te zatvara komoru. Svi preživjeli spavaju u hibernacijskim komorama na putu prema Zemlji. Pri kraju filma se čuje (prije odjavne špice) zvuk fejshagera šta znači da su se paraziti, koje je vjerovatno izlegla kraljica, nalazili u spasilačkom šatlu.
Pozadina
uredi- Svemirski brod Sulaco je ime grada iz knjige Josepha Conrada Nostromo (naziv broda iz prvog dijela). Luka pripada O.S.N. kompaniji koja se u filmu zove samo Kompanija. Naziv preduzeća Weyland Yutani izmislio je Ron Cobb već u prvom dijelu (vidi se kratko na monitoru). Cobb je zamišljao svjetsku korporaciju pa je sastavio ime od britanskog preduzeća Leyland Motors, gdje je kod prve riječi slovo L zamijenjeno sa W i time Weyland, i prezimena svog japanskog komšije Yutani.[1]
- U susretima franžiza Alien i Predator pojavljuje se Weyland u prvom dijelu (Alien vs. Predator) dok se Yutani pojavljuje u drugom (Alien vs. Predator 2) čime su obe kompanije fuzionirale u budućnost. Također se u Alien vs. Predator pojavljuje Lars Henriksen kao osnivač kompanije Charles Weyland, a njegovo pojavljivanje u Aliens kao android Bishop bi se moglo tumačiti kao da je dizajniran po uzoru na osnivača kompanije. Tokom razgovora za trpezom gdje Ripley izražava nepovjerenju prema androidu Bishopu on citira prvi Asimov zakon robotike da robot ljudsko biće ne smije povrijediti niti dozvoliti da ljudsko biće bude povrijeđeno.[2] Obrazloženje Bishopa da se radi o starijim modelima Hyperdyne Systems Modell 120 aludira se na Cameronov film Terminator gdje se pojavljuje android model 101 proizveden od Cyberdyne Systems. Uz to su Lance Henriksen (kao detektiv Vukovich), Michael Biehn (Kyle Reese koji štiti Sarahu Connor) i Bill Paxton (panker od kojeg Terminator traži odjeću)[3] igrali u prvom dijelu Terminatora a dok je Jennete Goldstein glumila starateljku Johna Connora u Terminator 2 [4].
- Naziv ksenomorf, kako su marinci zvali vanzemaljca, nije zvanični naziv vanzemaljca već opisuje strani oblik (griech. xénos: stran; morphé: oblik).
Reference
uredi- ^ Kaveney, S. 150.
- ^ "Roboter:Isaac Asimov". planet-wissen.de (jezik: njemački). Allgemeiner Deutscher Rundfunk. 2. 5. 2018. Pristupljeno 1. 8. 2019.
- ^ "Terminator (1984)". IMDB (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 7. 2019.
- ^ "Jenette Goldstein". IMDB (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 7. 2019.