Umjetna inteligencija
Umjetna ili vještačka inteligencija (engleski: Artificial intelligence) se definiše na različite načine. U literaturi su najčešće slijedeće tri definicije:[1]
- Umjetna inteligencija je naučna oblast u kojoj se izučavaju hardversko softverska rješenja koja treba da omoguće sposobnosti i ponašanja slična ljudskom (percepcija, reagovanje, ponašanje, rezonovanje, zaključivanje i činjenje).
- Umjetna inteligecija je naučna oblast u kojoj se izučavaju izračunavanja da bi se izračunavanjem omogućila percepcija, rezonovanje i činjenje.
- Umjetna inteligencija je naučna oblast u kojoj se istražuje kako da se naprave računari koji bi uspješno radili stvari koje u ovom momentu bolje rade ljudi.
Termin umjetna inteligencija (artificial inteligence - AI) potiče od Johna McCartyja i označava pojavu inteligencije koja je ostvarena na umjetni način, tj. putem programiranja računara.[2] Međutim, mnogi autori i stručnjaci iz ove oblasti se ne slažu s tim da termin umjetna inteligencija u potpunosti i najbolje opisuje ovu oblast nauke jer mnoge oblasti informatike u osnovi imaju inteligentno ponašanje, ali ne spadaju u oblast umjetne inteligencije tj. ne pripadaju toj oblasti u užem smislu.
Ovo se polje definiše kao "proučavanje i dizajn inteligentnih sredstava", gdje je inteligentno sredstvo (agent)[3] sistem koji opaža svoje okruženje i poduzima akcije koje će maksimizirati njegove šanse za uspjeh.
Glavni pravci u razvoju umjetne inteligencijeUredi
- proučavanje prirodne inteligencije (spoznavanje funkcija mozga, modeliranje rada mozga, simuliranje čovjekovog ponašanja, reagovanja i rezonovanja)
- postizanje inteligentnog ponašanja primjenom drugačijih pristupa, kakvi se ne mogu sresti u prirodnim sredinama.
Klasifikacija umjetne inteligencije prema vrsti rješavanja problemaUredi
1. sistemi za rješavanje čovjekovih uobičajenih zadataka:
- prepoznavanje slika i govora,
- razumijevanje, generisanje i prevođenje prirodnih jezika,
- snalaženje u svakodnevnim situacijama,
- primjena u robotici.
2. sistemi za rješavanje formalnih zadataka:
- logičke igre,
- matematička logika, geometrija, integralni račun,
- osobine programa.
3. sistemi za rješavanje ekspertnih zadataka:
Klasifikacija sistema umjetne inteligencije (Rauch-Hindin, 1986)Uredi
- ekspertni sistemi,
- prirodni jezici,
- robotika (prepoznavanje likova, govora i dodira, ...).
Kratak pregled razvoja umjetne inteligencijeUredi
- 1943 McCulloch & Pitts: Model mozga zasnovan na Bulovim funkcijama
- 1950 Turingov rad "Computing Machinery and Intelligence"
- 1950s Rani VI programi, npr. Samuelov checkers program
- Newell & Simon: Logic Theorist, Gelernter’s Geometry Engine
- 1956 Dartmouth konferencija: usvojen naziv oblasti "Artificial Intelligence" (predloženi alternativni nazivi: Kompleksno procesiranje informacija, Mašinska inteligencija, Heurističko programiranje, Kognologija)
- 1966–74 Istraživanje neuronskih mreža gotovo prestaje
- 1980–88 Procvat industrije ekspertnih sistema
- 1988–93 Opadanje indusrije ekspertnih sistema: "VI zima"
- 1985–95 Povratak na tehnologiju neuralnih mreža
- 1988– Povratak na vjerovatnosne metode i metode proistekle iz teorije odlučivanja
- Nagli razvoj tehnološke osnove klasične VI,
- "Nova VI": Umjetni život (Artificial Life), Genetski algoritmi, Mehki račun (Soft Computing)
Kategorije i podvrste VIUredi
- AI i proizvodnja (AI and Manufacturing)
- AI i medicina (AI and Medicine)
- AI i opće rezonovanje (AI and Legal Reasoning)
- Umjetni život (Artificial Life)
- Automatsko zaključivanje / dokazivanje teorema (Automated Deduction/Theorem Proving)
- Zaključivane na osnovu slučaja (Case-Based Reasoning/Analogical Reasoning)
- Kognitivno modelovanje (Cognitive Modelling)
- Kognitivne nauke (Cognitive Science)
- Biološki pristup u AI (Computational Biology)
- Konekcionizam i neuronske mreže (Connectionism/Neural Networks)
- Teorija odlučivanja (Decision Theory and AI)
- Distribuirana AI (Distributed AI)
- Emocije (Emotion)
- Fuzzy logika (Fuzzy Logic)
- Genetski algoritmi (Genetic Algorithms)
- Inteligentni tutorski sitemi, AI i edukacija (Intelligent Tutoring, AI & Education)
- Predstavljanje znanja (Knowledge Representation)
- Logičko programiranje i logički bazirana AI (Logic Programming and Logic-based AI)
- Mašinsko otkriće (Machine Discovery)
- Mašinsko učenje (Machine Learning)
- Mašinska vizija (Machine Vision)
- Obrada prirodnog jezika, govor (Natural Language Processing)
- Nemonotono rezonovanje (Nonmonotonic Reasoning)
- Filozofija umjetne inteligencije (Philosophy of AI)
- Planiranje (Planning)
- Ekspertni sistemi - Production Systems/Expert Systems:
- Rezonovanje bazirano na modelima (Model Based Reasoning)
- Zaključivanje pod uslovima dvojbe (Reasoning Under Uncertainty (Probabilistic Reasoning, Approximate Reasoning, etc.)):
- Robotika (Robotics)
- Pretraživanje (Search)
- Softverski Agenti (Software Agents)
- Vremenski određeno rezonovanje (Temporal Reasoning:)
- Virtualna realnost (Virtual Reality)
Također pogledajteUredi
ReferenceUredi
- ^ Andreas Kaplan; Artificial Intelligence, Business and Civilization - Our Fate Made in Machines, 2022, Routledge
- ^ "Andreas Kaplan; Michael Haenlein (2019) Siri, Siri in my Hand, who's the Fairest in the Land? On the Interpretations, Illustrations and Implications of Artificial Intelligence, Business Horizons, 62(1), 15-25". Arhivirano s originala, 21. 11. 2018. Pristupljeno 17. 11. 2018.
- ^ http://people.cs.ubc.ca/~poole/ci/ch1.pdf
Vanjski linkoviUredi
Commons ima datoteke na temu: Umjetna inteligencija |