Evropski put E73

(Preusmjereno sa Koridor 5c)

Deset Panevropskih transportnih koridora su definirani na drugoj Panevropskoj transportnoj Konferenciji, održanoj na Kreti u martu 1994. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno od njihove geografske lokacije.

Evropski put E73
Osnovni podaci
Dužina702 km
Dionica
Početak Budimpešta
Kraj Opuzen
Lokacija
Države Mađarska
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Koridor 5c u Bosni i Hercegovini

Koridor prolazi kroz:

Značaj

uredi

Autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče[1], jedan je od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela, ali intenzivan početak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač privrednih i društvenih aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem.

Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi koridor V (rimski broj 5), ogranak c

uredi

Koridor V sačinjavaju slijedeće trase: (Istok-Zapad) Venecija - Trst/Kopar - Ljubljana - Maribor - Budimpešta - Uzhhorod - Lavov - Kijev. Dužina: 1600 km.

  • Ogranak A - Bratislava - Žilina - Košice - Uzhhorod
  • Ogranak B - Rijeka - Zagreb - Budimpešta
  • Ogranak C - Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

Prometni Koridor Vc (cestovni, željeznički, riječni i zračni promet) je složena poveznica Sjeverne – Srednje i Južne Evrope i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i saobraćajne integracije srednjoevropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa direktno će uticati na razvoj šireg i snažnog prometnog čvorišta za cijelu Evropu i Aziju.

U toku je gradnja autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru koridora Vc. Osnovni podaci o projektu autoputa su:

  • autoput je projektovan prema Trans-European North-South Motorway (TEM) standardima od februara 2002. godine, sa dva odvojena puta – svaki sa po dvije prometne trake i odgovarajućom zaustavnom trakom. Projektna brzina je 120 km/sat,
  • od ukupne dužine trase kroz BiH, koja iznosi 337 km, dionica Kakanj-Vlakovo (dužine 45 km) je u izgradnji i financira se iz budžeta Federacije BiH, a za preostalih 292 km u toku je izrada Projektne dokumentacije, (tehnička studija, idejno rješenje, idejni projekat, prostorno-planska dokumentacija i procjena uticaja na okolinu),
  • trasa autoputa prolazi kroz različite geomorfološke terene. Oko 30 km trase se nalazi na mostovima, a 74 km u tunelima,
  • preliminarna kalkulacija troškova izgradnje za 292 km autoputa je 3,2 milijarde eura,
  • okvirni rok izgradnje za cijelu trasu je do 2013. godine
  • 26. jula 2006 završena Studija izvodljivosti o projektu. Pokazala da se radi o 290,6 kilometara autoputa sa 20 čvorišta te da će ukupna investicija iznositi 6,9 milijardi KM. Projekat ocijenjen kao visoko isplativ.

Dužina koridora Vc, od sjevera prema jugu, podijeljena na dionice:

  • Dionica 1: Rijeka Sava (spajanje sa koridorom 10) - Doboj (Jug)
    • 64 km
  • Dionica 2: Doboj (Jug) - Sarajevo Jug (Tarčin)
    • 150 km
  • Dionica 3: Sarajevo Jug (Tarcin) - Mostar (Sjever)
    • 58 km
  • Dionica 4: Mostar (Sjever) - granica sa Republikom Hrvatskom
    • 68 km
      • Ukupno: 340 km

Željeznički koridor Vc

uredi

Željeznički koridor Vc će većim djelom slijediti pravac autoputa na koridoru. On bi trebao biti važna poveznica Mađarske (ostatka Evrope), Hrvatske i BiH. Povezati će i BiH sa RH morskom luku Ploče, koja je vrlo važna, kako za BiH, tako i za RH.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi

Vanjski linkovi

uredi