Oomycota

grupa protista končaste građe iz skupine Pseudofungi

Oomycetes ili Oomycota su grupa protista končaste građe iz skupine Pseudofungi.[1]

Oomicete
(Grupa protista končaste iz skupine Pseudofungi)
Vodena gljiva algašica
Vodena gljiva algašica
Sistematika
Carstvo Protista
Koljeno Heterokontophyta
Potkoljeno Pseudofungi
Razred Oomycetes (Winter 1879)
Oomycota (Arx 1967)

Eogamia

Anisolpidiales
Haptoglossales
Lagenismatales
Olpidiopsidales
Rozellopsidales

Peronosporidae

Peronosporales
Pythiales
Rhipidiales

Saprolegniidae

Albuginales
Leptomitales
Saprolegniales
Salilagenidiales

Naziv im u doslovnom prevodu znači "jajaste gljive" i odnosi se na oogoniju, veliku i sfernu strukturu koja sadrži ženske gamete. Grupa obuhvata i saprofitne i parazitske vrste, usko povezane s vodenim okolišem. Kao paraziti djeluju na vodenim životinjama i biljkama. Od velike su ekonomske važnosti, jer uključuju parazite vaskularnih biljaka, od kojih su mnogi od poljoprivrednog značaja. Vrsta Phytophthora infestans opustošila je polja krompira u Irskoj, u 19. vijeku, koji je bio osnova tadašnje prehrane.[2] Od posljedične gladi umrlo je milion Iraca, što je pokrenulo masovnu emigraciju u Sjedinjene Države.

Poznato je oko 700 vrsta oomiceta.[3]

Poznate oomiceteUredi

Sljedeći oomicete su od posebnog značaja u poljoprivredi:

  • Rod Phytophthora obuhvata brojne vrste koje su relativno specifične za biljke koje napadaju: krompir, paradajz, hrast, jela, rododendroni, kokosove palme, borovi, tisa itd. Izazivaju bolesti poput kasnoga plavog plućnaka (Phytophthora infestans), koji izaziva iznenadno uginuće hrasta (Phytophthora ramorum) itd.
  • Rod Pythium uključuje rasprostranjenije oblike od fitofitora, jer njegove vrste pojedinačno pokrivaju veći broj domaćina, obično uzrokujući manju štetu. Vrlo je čest problem u plastenicima, ubijanjem sadnica u sjemenskim lejama. Neke vrste su mikoparaziti, tj. parazitiraju na drugim oomicetama i ostalim gljivama (naprimjer, P. oligandrus), pa su korištene kao sredstva za biološku kontrolu. Pored toga, poznata je vrsta koja također utiče na sisare (P. insidiosum).
  • Skupina plijesni lahko se prepoznaje po bjelkastoj vunenoj prevlaci na površini biljnih organa (iako se ovaj znak može pobrkati s gljivama Erysiphales, askomicetama koje izazivaju pepelnicu i koji su prave gljive). Poznate vrste su peronospora vinove loze (Plasmopara viticola) i špinatna plijesan (Peronospora farinosa).

ObilježjaUredi

 
Saprolegnia:
A = zigot,
B = zoosporangija,
C = vegetativna hifa,
D = septa zoosporangije,
E = septa oogonije,
F = oogonija
(skala = 0,2mm)

Karakteristično za ovu skupinu je rast micelija bez septacije, a životni ciklus je obilježen smjenom generacija, odnosno imaju ciklus koji izmjenjuje faze diploidnog micelija s fazama haploidne seksualne reprodukcije. Za fazu razmnožavanja karakteristično je prisustvo dvobičastih zoospora sa mastigonemnim bičem usmjerenim prema naprijed i golim koji je, uglavnom, usmjeren prema naprijed. Dispergiraju se u vodi ili koriste površinsku vlagu (uključujući oborine na površini biljaka). Neke vrste proizvode aseksualne zračne spore koje raznosi vjetar. Oblik seksualne reprodukcije je oogamija, sa gametangijama. Seksualne spore, zvane oospore su sferične, prozirne i dvoslojne, a koriste se za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima okoliša.

O taksonomskoj klasifikacija oomiceta, mnogo se raspravljalo. Isprva su klasificirane kao divizija koja pripada carstvu Fungi, ali to je postalo neupotrebljivo. Naprimjer, njihovi ćelijski zidovi sastoje se od celuloze, a ne od hitina kao u pravih gljiva, i one uglavnom nemaju septaciju. Osim toga, u vegetativnom stanju imaju diploidna jedra, dok gljive imaju haploide. Oomycete su sada uključene kao klasa koljena Heterokonta, zajedno s smeđim algama i diatomejama.[4][5]

 
Pojednostavljena filogenija
 
Aseksualne strukture (sporangija) kod Saprolegniales, Albuginales i Peronosporales

Filogenetski odnosiUredi

 
Pythium sp. (Peronosporales), koja izaziva pitioze kod životunja (pod mikroskopo.
 
Simptom prisustva P. infestans, Peronosporales) na unutrašnosri krompirskog lista
 
Albugo candida (Albuginales) na bilci pastirska torbica (Capsella bursa-pastoris, Brassicales).

UnutrašnjiUredi

Haptoglossales

Eurychasmales

Haliphthorales

Olpidiopsidales

Oogametia
Saprolegniomycetes

Atkinsiellales

Saprolegniales

Leptomitales

Peronosporomycetes s.s.

Rhipidiales

Albuginales

Peronosporales

VanjskiUredi

Ova je grupa prvobitno je svrstana među gljive, a kasnije je tretirana kao protista, na osnovu opće morfologije i načina života. Kladistička analiza, zasnovana na modernim otkrićima o biologiji tih organizama podržava relativno prisnu povezanost s nekim fotosintetskim organizmima, poput smeđih algi i diatomeja. Uobičajena taksonomska klasifikacija na osnovu ovih podataka smješta ih u razred Oomycota zajedno s drugim razredima, poput Phaeophyceae (smeđe alge) unutar koljena Heterokonta.

Taj odnos podržavaju brojne uočene razlike između oomiceta i gljiva. Naprimjer, ćelijski zid oomikeca je sastavljen od celuloze, a ne hitina i uglavnom nemaju septaciju. Također, u vegetativnom stanju imaju diploidna jedra, dok gljive imaju haploidna. Većina oomiceta proizvodi samopokretne zoospore s dva biča. Jedan ima morfologiju pravog biča, a drugi morfologiju razgranatog „zastavičastog nabora“. Taj drugi bič, sa "šljokicama", jedinstven je za carstvo Heterokonta. Spore nekoliko skupina gljiva koje zadržavaju flagele (poput Chytridiomycetes) imaju samo jedan bič. Oomycota i gljive imaju različite metaboličke puteve za sintezu lizina i imaju brojne različite enzime. Ultrastruktura je također različita, s tim da oomicete imaju cjevaste mitohondtijske kriste[6]

GalerijaUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Sumbali Geeta; Johri B. M. The fungi. ISBN 978-1-84265-153-7. Pristupljeno 1. 1. 2005.
  2. ^ Kortekamp A. (2005). "Growth, occurrence and development of septa in Plasmopara viticola and other members of the Peronosporaceae using light- and epifluorescence-microscopy". Mycological research. 109 (Pt 5): 640–648. doi:10.1017/S0953756205002418. PMID 16018320.
  3. ^ Ald, S.M. et al. (2007) Diversity, Nomenclature, and Taxonomy of Protists, Syst. Biol. 56(4), 684–689, DOI: 10.1080/10635150701494127.
  4. ^ Ruggiero; et al. (2015), "Higher Level Classification of All Living Organisms", PLoS ONE, 10 (4): e0119248, Bibcode:2015PLoSO..1019248R, doi:10.1371/journal.pone.0119248, PMC 4418965, PMID 25923521
  5. ^ Silar, Philippe (2016), "Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes", HAL Archives-ouvertes: 1–462
  6. ^ Van der Auwera G, De Baere R, Van de Peer Y, De Rijk P, Van den Broeck I, De Wachter R (juli 1995). "The phylogeny of the Hyphochytriomycota as deduced from ribosomal RNA sequences of Hyphochytrium catenoides". Mol. Biol. Evol. 12 (4): 671–8. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a040245. PMID 7659021.

Vanjski linkoviUredi