Hitin (grč. χιτών – hiton = pokrov) –C8H13O5Nn – je dugolančani polimer N-acetilglukozamina, izvedenica of glukoze, koja se nalazi na mnoštvu mjesta u svijetu prirode. Obilježavajuća je osobenost I ćelijskih zidova gljiva, egzoskeleta artropoda, kao što su rakovi (npr. krabe, jastozi i škampi e) i insekti, radula mehkušaca, kljun glavonožaca, uključujući i lignje i hobotnice.[1] Structura hitina je uporediva sa polisaharidima, kao što su celuloza, koje formiraju kristalne nanofibrile ili brkove. Što se tiče funkcije, može se porediti sa proteinom keratinom. Hitin se pokazao kao svestran za nekoliko primjena za potrebe medicine, industrije i biotehnologije.[2][3][4][5][6]

Struktura molekule hitina, sa dvije N-acetilglukozaminske jedinice koje se ponavljaju u dugolančanoj β-1,4 vezi
Hitinski oklop insekta

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Chitin, a structural molecule associated with allergy response, is identified in vertebrates
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-3-4.
  6. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi

uredi