Mastigoneme su bočne "vlasi" (dlačice) koje prekrivaju bičeve heterokonti i Cryptomonadina kriptofitnih algi.[1] Promjera su otprilike 15 nm i obično se sastoje od cjevaste osovine koja i sama završava u manjim "dlačicama". Vjeruje se da pomažu u lokomociji povećavajući površinu bičeva. Tipologija dlakavih bičeva:[2][3][4][5][6]

  • usnasti bičevi (= glatki, akronematski): bez dlaka, npr., kod Opisthokonta;
  • dlakave flagele (bičevi( (=šljokičasti nabori, pramenovi, pleuronematski bič): sa dlačicama (= mastigonemama sensu lato podijeljeni na:
Shema vrste Cafeteria roenbergensis (Heterokonta: Bicosoecida) sa dva nejednaka (heterokontna) biča: prednji straminipilozni (sa cjevastim trodjelnim mastigonemama) i zadnji – glatki
Chrysomonadina (Heterokonta: Chrysophyceae) pod TEM, (1) sa glatkim bičem i (3) sa još jednim prekrivenim mastigonimama
Dvije hrizomonadine (Chrysophyceae) pod SEM, s manje vidljivim mastigonimama

Reference

uredi
  1. ^ Hoek, C. van den, Mann, D. G. and Jahns, H. M. (1995). Algae : An introduction to phycology, Cambridge University Press, UK.
  2. ^ Webster & Weber (2007).
  3. ^ South, G.R. & Whittick, A. (1987). Introduction to Phycology. Blackwell Scientific Publications, Oxford. p. 65, [1].
  4. ^ Barsanti, Laura; Gualtieri, Paolo (2006). Algae: anatomy, biochemistry, and biotechnology. Florida, USA: CRC Press. pp. 60-63, [2]
  5. ^ Dodge, J.D. (1973). The Fine Structure of Algal Cells. Academic Press, London. pp. 57-79, [3]
  6. ^ Lee, R. E. (2008). Phycology (4th ed.). Cambridge University Press. p. 7, [4].

Vanski linkovi

uredi