Etničke grupe u Bosni i Hercegovini

narodi Bosne i Hercegovine

Narodi koji danas obitavaju u Bosni i Hercegovini kao konstitutivni su Bošnjaci, Srbi i Hrvati te i druge manjine. Sam je proces njihove nacionalne kristalizacije bio mukotrpan i dugotrajan.

Gustoća naseljenosti i etnička distribucija Bosne i Hercegovine (Popis stanovništva 2013).

Najčešće spominjano ime za stanovnike "zemljice Bosne", koja se u početku (7-10. vijek) protezala u lašvansko-lepeničko-vrhbosanskoj regiji je bilo Bošnjani. U popularnoj literaturi često upotrebljavan naziv "Bosanci" je tokom historije prošao mnoge promjene. Izvorno ime "Bošnjanin" (u latinskim izvorima: jednina "Bosnensis") prvobitno označava jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. U počecima osmanlijske vladavine, "Bošnjak" (turcizirano historijski "Bošnjanin") ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz "Bosnalu" (Bosanac) odnosio na islamizirano domaće stanovništvo. Potom, za ustaljene osmanlijske vlasti, riječ "Bošnjak" označavala je svakog pripadnika zemlje Bosne ("Bošnjak-milleti"), pa i izraz "Bošnjak-kavmi" znači samo bošnjački narod, za što je prikladniji bio naziv "Bošnjak-taifesi", koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnom ili "plemenskom" značenju. No, to je bila samo jedna od oznaka koju je vlast teokratske imperije koristila u svom birokratskom aparatu, samom je duhu Osmanlijskog Carstva bila strana bilo kakva ideja o nacionalnom okupljanju ijednog dijela prostrane imperije, a kamoli i sama pomisao da bi muslimani i kršćani neke vojno-političke jedinice tvorili ikakvu nadkonfesionalnu zajednicu.

Već u razdoblju sistematske islamizacije od 15. do 18. vijeka postoji prepoznatljiva diferencijacija u znaku trojnog sastava na vjersko-narodnoj osnovi. Sami su pak narodi koji nastanjuju BiH za sebe upotrebljavali različite nazive: od "Bošnjak" u cijelom spektru značenja, s težištem na teritorijalno-zemaljskoj oznaci, preko niza lokalnih i konfesionalnih imena, do modernih nacionalnih. Kod Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini su u 19. vijeku definitivno nadvladala nacionalna imena njihovih sunarodnjaka po vjeri iz susjednih zemalja, potisnuvši starije konfesionalne i regionalne odrednice. Kod muslimanskog stanovništva, situacija je bila kompleksnija, pa je uz razna politikom uzrokovana zastajanja, ime "Bošnjak" konačno afirmirano u posljednjoj deceniji 20. vijeka.

Sama je problematika interpretacije historijskih činjenica i "činjenica" složena pojava, često upotrebljavana u službi nacionalnih ideologija i podložna kritici zbog najčešće jednostrane historijske optike posmatrača i sudionika.

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi