Korisnik:Gold lilium/Hronologija Sarajeva

Sljedeći tekst govori o vremenskom okviru historije grada Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

Prije 15. vijeka

15 –18 vijek

1457. - Izgrađena Careva džamija .
1463. - Počinje naseljavanje u Sarajevu.
1521. - Gazi Husrev-beg postaje sandžak-beg osmansko-bosanskog sandžaka. ^[1]
1530. - Izgrađena Gazi Husrev-begova džamija.^[1]
1531. - Osnovana sarajevska medresa.
1561. - Izgrađena Ali-pašina džamija.
1697. - Austrijske snage opljačkale grad.^[2]
1703. - Sjedište osmanlijskog bosanskog ejaleta premješteno iz Sarajeva u Travnik.
1730 - Obnovljena srpska pravoslavna crkva.^[2]
1739 - Obnovljena tvrđava.^[2]
1766. - Džamija Magribija obnovljena.^[2]
1788 - Požar.^[2]
1791 - Novembar: velika poplava.
1797 - Požar.^[2]
1798. - Latinski most obnovljen.

19. vijek

1813 - Kuga. ^[2]
1850 - Sjedište osmanlijskog bosanskog ejaleta premješteno u Sarajevo iz Travnika.^[2] ^[3]
1851 - Broj stanovnika: 21.102.^[2]
1867 - Sarajevo postaje glavni grad osmanlijskog bosanskog vilajeta.
1868 - Izgrađena Srpska pravoslavna saborna crkva.
1869 - Osnovano sirotište.^[3]
1878 - Grad postaje dio kondominijuma Bosne i Hercegovine Austro-Ugarske.^[1] ^[3]
1879 - Požar.^[2]
1885 - Broj stanovnika: 26.377.^[2]
1888 - Osnovan Narodni muzej.^[4]
1889 - Izgrađena katedrala Srca Svetoga.
1893 - Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak postaje gradonačelnik.
1894 – Nacionalni muzej kupuje sefardsku Hagadu za svoju zbirku.
1895 - Broj stanovnika: 37.713.^[3]
1896 - Izgrađena Gradska vijećnica^[4] i Nacionalna biblioteka.^[5]

20. vijek

1902 - Izgrađena sarajevska sinagoga .
1906. - Počela s radom pruga Novi Pazar - Sarajevo.^[3]
1910 - Broj stanovnika: 51.919.^[2]
1912 - Otvara se Kino Apolo.^[6]
1913. - Izgrađen Narodni muzej.^[4]
1914
- 28. jun: Ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda od Austrije.^[7]
- 28–29. jun: Antisrpski pogrom u Sarajevu.
1915 - Otvara se Kino Imperijal.^[6]
1918 - Grad ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.^[2]
1921. - Broj stanovnika: 60.087.^[2]
1923 - Počela s radom Sarajevska filharmonija.
1929 - Grad postaje sjedište Drinske banovine (pokrajine) Jugoslavije.^[2]
1930 - Osnovana umjetnička galerija.^[4]
1935 - Otvoreno Kino Tesla.^[6]
1941 - Počinje njemačka okupacija.^[8]
1943 - Počinje izlaziti list Oslobođenje.^[9]^[10]
1945
- April: Završetak njemačke okupacije.^[8]
- Osnovana Državna slikarska škola i Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.^[4]
1949 - Osnovani Univerzitet u Sarajevu i Muzej Sarajeva.^[4]
1950 - Osnovan Orijentalni institut u Sarajevu.^[11]
1953 - Broj stanovnika: 135.657.^[12]
1961 - Broj stanovnika: 213.092. ^[2]
1969 - Izgrađena Skenderija (centar za organizaciju događaja).
1962 - Juni: zemljotres.^[13]
1972 - Otvara se Akademija umjetnosti.^[4]
1977 - Osnovan Islamsko-teološki fakultet. ^[2]
1981
- Osnovana Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu.
- Otvara se Spomen park Vraca.
- Emerik Blum postaje gradonačelnik.
- Broj stanovnika: 319.017.^[14]
1984
- Februar: Zimske olimpijske igre 1984.
- Počinje festival Sarajevska zima.
1991 - Broj stanovnika: 361.735; Kanton 527.049.
1992
- 5. april: Počinje opsada Sarajeva.
- 17. maj: Uništen Orijentalni institut u Sarajevu.^[15]
- Otvoreno Sarajevsko ratno pozorište.
Počinje izlazak magazina BH Dani.
1995
- Kanton Sarajevo uspostavljen Daytonskim sporazumom.
- Počinje izlaziti dnevni list Dnevni avaz.
- Početak Sarajevo Film Festivala.
- Osnovan Mediacentar Sarajevo.^[16]
1996 - 29. februar: Završetak opsade Sarajeva.
1997 - Početak Sarajevo Jazz Festivala.
2000 - Otvorena džamija Kralja Fahda.

21. vijek

2001 - Osnovana Istiklal džamija i Bošnjački institut.^[11]
2002 - Broj stanovnika: 401.118.^[17]
2004
- Osnovan Centar za istraživačko novinarstvo sa sjedištem u gradu.
- Sagrađena Baitus Salam džamija.
2005
- Semiha Borovac postaje gradonačelnica.
- Osnovan East West Theatre Company.
2008
- Izgrađen Avaz Twist Tower.
- Počinje izgradnja Sarajevo City Centra (poslovnog prostora).
2009
- Alija Behmen postaje gradonačelnik.
- Otvara se tržni centar BBI Centar.
2013
- Ivo Komšić postaje gradonačelnik.
- Broj stanovnika: 369.534; metro 515.012.
2014. - Gazi Husrev-Begova Biblioteka [] se otvara.^[11]
2014
- April 2014: Otvaranje tržnog i hotelskog centra Sarajevo City Center
- April 2014: Rijeka Miljacka je poplavila grad
- 9. maj: Narodna biblioteka Sarajevo ponovo otvorena.
2017
- 6. februar: Abdulah Skaka postaje gradonačelnik.
2019
- Ljeto 2019. - Sarajevo poplavljeno uslijed velike količine padavina.
- Novembar 2019 - Sarajevo se suočilo sa 3 naknadna zemljotresa s epicentrom u Nevesinju, a koji se vezuje za zemljotres u Draču.
2020
- Januar 2020. - Sarajevo se suočava sa opasnim zagađenjem zraka sličnim u većini kineskih urbanih gradova.
- Mart 2020 - COVID-19 utiče na obrazovanje i kretanje u Sarajevu.
- 22. mart 2020. - Slab naknadni potres dogodio se tačno u 6:25 (CET) od zemljotresa u Zagrebu.
- 29. decembar 2020. - Još jedan slab naknadni zemljotres dogodio se u 12:20 sati (CET) od zemljotresa u Petrinji.
2021
- 8. april: Benjamina Karić postaje gradonačelnica.

Vidi također

Spisak gradonačelnika Sarajeva od 1878.
Drugi nazivi Sarajeva

Reference

^ ^a ^b ^c Dzirolo 1996.
^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j ^k ^l ^m ⁿ ^o ^p ^q Popovic 2007.
^ ^a ^b ^c ^d ^e Britannica 1910.
^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g "Bosnia and Herzegovina". Grove Encyclopedia of Islamic Art & Architecture. Oxford University Press. 2009. ISBN 9780195309911. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "grove2009" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
^ ArchNet.org. "Sarajevo". Cambridge, Massachusetts, USA: MIT School of Architecture and Planning. Arhivirano s originala, 6. 1. 2014. Pristupljeno 6. 1. 2014.
^ ^a ^b ^c "Movie Theaters in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina". CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6. 1. 2014.
^ Stephen Pope; Elizabeth-Anne Wheal (1995). "Select Chronology". Dictionary of the First World War. Macmillan. ISBN 978-0-85052-979-1.
^ ^a ^b Webster's Geographical Dictionary, Springfield, Massachusetts, USA: G. & C. Merriam Co., 1960, str. 1008
^ "Sarajevo (Bosnia and Hercegovina) Newspapers". WorldCat. USA: Online Computer Library Center. Pristupljeno 6. 1. 2014.
^ "Bosnia and Herzegovina: Directory". Europa World Year Book. Taylor & Francis. 2004. ISBN 978-1-85743-254-1.
^ ^a ^b ^c Nir Shafir (ured.). "Hazine: a Guide to Researching the Middle East and Beyond". Pristupljeno 30. 1. 2015. Missing |editor1= (pomoć) Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "hazine" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
^ "Population of capital city and cities of 100,000 or more inhabitants". Demographic Yearbook 1955. New York: Statistical Office of the United Nations.
^ "Quake Shakes Sarajevo; 7 in Yugoslav City Hurt", New York Times, 12. 6. 1962
^ United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). "Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants". 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247–289.
^ Riedlmayer, András (juli 1995). "Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia - Herzegovina" (PDF). Middle East Studies Association Bulletin. Middle East Studies Association of North America. 29: 7–11. doi:10.1017/S0026318400030418. Pristupljeno 6. 1. 2014.
^ "Members". Global Investigative Journalism Network. Pristupljeno 6. 1. 2014.
^ Markowitz 2007.

Ovaj članak sadrži informacije sa nemačke Wikipedije i srpske Wikipedije .

Bibliografija

Eksterne veze

Europeana. Predmeti vezani za Sarajevo, različiti datumi.

[FOOTNOTEDzirolo1996-1] Dzirolo 1996.

[FOOTNOTEPopovic2007-2] ^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j ^k ^l ^m ⁿ ^o ^p ^q Popovic 2007.

[FOOTNOTEBritannica1910-3] Britannica 1910.

[grove2009-4] ^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g "Bosnia and Herzegovina". Grove Encyclopedia of Islamic Art & Architecture. Oxford University Press. 2009. ISBN 9780195309911. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "grove2009" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem

[archnet-5] ArchNet.org. "Sarajevo". Cambridge, Massachusetts, USA: MIT School of Architecture and Planning. Arhivirano s originala, 6. 1. 2014. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[cinema-6] "Movie Theaters in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina". CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[7] Stephen Pope; Elizabeth-Anne Wheal (1995). "Select Chronology". Dictionary of the First World War. Macmillan. ISBN 978-0-85052-979-1.

[webster1960-8] Webster's Geographical Dictionary, Springfield, Massachusetts, USA: G. & C. Merriam Co., 1960, str. 1008

[worldcat-9] "Sarajevo (Bosnia and Hercegovina) Newspapers". WorldCat. USA: Online Computer Library Center. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[europa2004-10] "Bosnia and Herzegovina: Directory". Europa World Year Book. Taylor & Francis. 2004. ISBN 978-1-85743-254-1.

[hazine-11] Nir Shafir (ured.). "Hazine: a Guide to Researching the Middle East and Beyond". Pristupljeno 30. 1. 2015. Missing |editor1= (pomoć) Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "hazine" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem

[12] "Population of capital city and cities of 100,000 or more inhabitants". Demographic Yearbook 1955. New York: Statistical Office of the United Nations.

[13] "Quake Shakes Sarajevo; 7 in Yugoslav City Hurt", New York Times, 12. 6. 1962

[14] United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). "Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants". 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247–289.

[15] Riedlmayer, András (juli 1995). "Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia - Herzegovina" (PDF). Middle East Studies Association Bulletin. Middle East Studies Association of North America. 29: 7–11. doi:10.1017/S0026318400030418. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[gijn-16] "Members". Global Investigative Journalism Network. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[FOOTNOTEMarkowitz2007-17] Markowitz 2007.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

Historija Sarajeva
Prahistorijsko doba Srednji vijek (7–15. stoljeće) Rano osmansko doba (15–17. stoljeće) Kasno osmansko doba (17–19. stoljeće) Austrougarsko doba (1878–1918) Jugoslavija (1918–1992) Moderno Sarajevo (1992–)
Također pogledajte
Hronologija Sarajeva
p r u