Sarajevska hagada
Sarajevska hagada jevrejski je rukopisno oslikani kodeks nastao u drugoj polovini 14. stoljeća na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine donijeli su je protjerani Jevreji Sefardi. Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) znači "priča".
Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom je posjedu od 1894, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.
Nakon Drugog svjetskog rata čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti. U Madridu je 1992. bila priređena svjetska izložba. Obilježavalo se 500 godina od progona Jevreja iz Španije.[1]
Organizatori izložbe tražili su Hagadu, međutim, uslijed rata u Bosni i Hercegovini knjiga nije napustila Sarajevo. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlaže samo četiri puta godišnje.
Sadržaj Sarajevske hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kad papir još nije bio ušao u masovnu upotrebu. Ova knjiga ima 142 pergamentska lista, dimenzija 16,5 × 22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki su iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili 12 stranica.
Iako autor nije poznat, gotovo je sigurno da je nastala kao vjenčani poklon.
Sarajevska hagada važan je dio bosanskohercegovačke tradicije.[2][3]
Reference uredi
- ^ "Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta". zemaljskimuzej.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017.
- ^ "Sarajevska Hagada - knjiga koja je preživjela inkviziciju i ratove". SlobodnaEvropa.org. Pristupljeno 6. 11. 2017.
- ^ "Pokretno dobro - Sarajevska hagada". KONS.gov.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Sarajevska hagada |