Jasnin encijan
Jasnin encijan (lat. Gentiana jasnae Lakušić) je (još uvijek nepriznata vrsta) endemska biljka, glacijalni relikt, iz porodice Gentianaceae, red Gentianales.
| Jasnin encijan | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Gentianales |
| Porodica | Gentianaceae |
| Rod | Gentiana |
| Vrsta | G. jasnae Lakušić |
Opis uredi
Jasnin encijan je nježna višegodišnja biljka, visoka 5-6 cm. Listovi su mu prizemni, u rozeti, pretežno jajoliki, elipsoidnolancetasti, uglavnom ujednačene širine, tri puta duži nego širi. Dugi su oko 2,5-3 cm, široki najviše do 1 cm. Nježna stabljika, visine do 3-6 cm, izrasta iz rozete, a ima 2-3 para sitnih, uglavnom loptastih listića.
Cvjetovi su pojedinačni, sa zelenom čašicom i tamnoplavom lrunicom (laticama). U čašici ima 5 listića, koji su srasli u cijev, a slobodni dijelovi su lancetasti, duboko urezani. Krunica je formirana kao cijev, dužine do 3 cm, i 5 slobodnih režnjeva, elipsoidnolancetastih i ušiljenih. Između njih ima, najčešće po dva, sitna međuzupca. U cjelini, krunica je tanjirasta, tamnoplava ili nebeski plava.[1]
Cvjeta u maju i junu, a pojedini cvjetovi javljaju se sve do jeseni. Plod ove gencijane je izdužena čahura sa mnogo sjemenki; otvara se sa preko dva zaklopca.
Prema Šiliću, sve vrste roda Gentiana, u diploidnoj hromosomskoj garnituri imaju po 36 hromosoma p(2n=36).[2]
Ekologija i rasprostranjenje uredi
Areal jasninog encijana obuhvata visokodinarska područja alpsko-visokonordijske regije. Nađen je na Bjelašnici i vrhovima Prenja i Čvrsnice. Dobro je prilagođen niskim temperaturama i fiziološkoj suši. Uspijava na karbonatnoj geološkoj podlozi, sa plitkim tlima.
Prema kriterijima IUCN-a, u Crvenoj knjizi Bosne i Hercegovine, klasificiran je u ugrožene vrste.[3]
Lektotip: Bjelašnica, kod Sarajeva, n/v 1850 m, zona snježnika, 5. juna 2005., Herb. CEPRES G-15011993.
Zanimljivosti uredi
- Ovaj endem imenovan je po Jasni (Taiba) Šarić (1967.-1993.), mladoj, tada tek uposlenoj, asistenci Prirodno-matemaričkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ona je, uz sedam ostalih sugrađana (bračni par Asim i Azra Lačević, Ahmet Ahmetspahić, Jasmina Krajanija, Senad Lagumdžija, Bajro Pinjo, Aferdita Sadikaj), ubijena granatom VRS, u redu za vodu, kod Sarajevske pivare, 15. januara 1993.
"U želji da vječno sačuvaju sjećanje na mladu kolegicu Jasnu, njene kolege sa Prirodno-matematičkog fakulteta, na čelu sa provesorom dr. Radomirom Lakušićem, odlučili su da jednu nježnu endemičnu vrstu nazvati njenim imenom Gentiana jasnae – Jasnin encijan.“[4]
”Na 11. izboru najboljih inostranih poštanskih maraka u Kini za 2012. godinu, u veoma jakoj konkurenciji, prvo mjesto pripalo je poštanskoj marki o temi Flora, motiv Jasnin encijan, autora Tamera Lučarevića, dugogodišnjeg dizajnera BH Pošte.”[6]
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Redžić, Sulejman (2008). "Jasnin encijan – ukras bosanskih planina". FONDEKO svijet. Sarajevo. 12 (26): 22–23. ISSN 1512-634X.
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
- ^ Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [1] Pristupljeno 20 februara 2020.
- ^ Mediha Džamkić (2016): Da se ne zaboravi. Zehra, vol. 2, No 122: pp 8-9. Izdavač: Mjesec vrlina ž.e.o. Kewser. Sarajevo [2]
- ^ https://www.hipstamp.com/listing/bosnia-herzegovina-2011-flora-jasnas-gentian-mnh/20905666
- ^ Mediha Džamkić: Da se ne zaboravi - Nježna kao cvijet[3]