Gentianaceae je porodica cvjetnica sa 87 rodova koji obuhvataju oko 1.600 vrsta.[1][2][3][4]

Genntianaceae
(Gencijane)
Gentiana acaulis
Sistematika
CarstvoPlantae
RedGentianales
PorodicaGentianaceae

Porodica je imenovana po tipskom rodu Gentiana, a ovaj po ilirskom kralju Gentiusu. Predstavnici ove porodice imaju kosmopolitsko rasprostranjenje.

Glavna obilježja

uredi
 
Gentiana asclepiadea
 
Tribus Exaceae: Sebaea exacoides
 
Tribus Chironieae: Habitus Ixanthus viscosus
 
Tribus Chironieae: Sabatia stellaris
 
Tribus Chironie: Eustoma grandiflorum
 
Tribus Chironieae: Orphium frutescens
 
Tribus Potalieae: Anthocleista grandiflora
 
Tribus Gentianeae: Frasera albomarginata
 
Tribus Gentianeae: Halenia rhyacophila
 
Tribus Gentianeae: Lomatogonium carinthiacum
 
Tribus Gentianeae: Gentianopsis ciliata
 
Tribus Gentianeae: Swertia perennis
 
Voyria aphylla

Porodica uključuje različite forme drveća, grmova i zeljastih biljaka, sa cijelim spektrom boja i oblika cvijeta. Cvjetovi su aktinomorfni i dvospolni sa spojenim čašičnim listićima i laticama. Prašnici su vezani za unutrašnjost latica (epipetalni) i smjenjuju se sa latičnim režnjevima. Na dnu tučka imaju žljezdani disk, a cvjetovi imaju parijetalnu (tjemenu) placentaciju. Cvast je cima, uz jednostavne ili složene grupe. Plodovi su raspuknute ispregrađivane dvodijelne kapsule, a rijetko neke vrste imaju bobicu. Sjemenke su male sa obilno masnim endospermom i ravnim embrionom. Habitus varira od malog drveća e, glomaznih grmova do (obično) zeljastih biljaka, koje rastu uspravno ili imaju dvojne stabljike. Biljke obično imaju rizome.

Listovi su nasuprotni, manje često naizmjenični ili u nekim vrstama smotuljka, jednostavnog oblika, s čitavim rubovaima i bazom koja je tijesno pričvršćena za stabljike. Stipule su odsutne. Biljke obično akumuliraju gorku iridoidnu supstancu. Imaju bikolateralme provodne snopiće. Ekološki, ovo su djelimični miko-heterotrofi, što je uobičajena među vrsta u ovoj porodici kod nekoliko rodova, kao što su Voyria i Voyriella , kojima nedostaje hlorofila.

Ekologija

uredi

Neke od ovih biljaka imaju ograničen opseg rasprostranjenja (areal) pa su zaštićene i pod nadzorom. Na primjer, vrste roda Gentia (lincure), koja se javlja u nekim ograničenim područjima Europe, a i Bosne i Hercegovine.

Rasprostranjenje

uredi

Gentianaceae su rasprostranjene širom svijeta, ali najčešće su vrste u umjerenim klimatskim zonama. Merckx i suradnici[5] su pretpstavili da je neotropska biogeografska oblast bila značajna u ranoj diversifikaciji grupa Gentianaceae, od kojih se većina pojavila tokom eocena. Međutim, Piere et al.[6] su sugerirali da se drvnaste vikarne vrste (koje se geografski međusobno nadovezuju), ne mogu isključiti kao objašnjenje ranog porijekla Exaceae, iz Afrike, Madagaskara i Indijskog potkontinenta, i da to nije ništa drugo osim čvrste pretpostavke da su postojale u maksimalno dalekoj prošlosti evolucije Gentianales.

Upotreba

uredi

Ekonomski gledano, neke vrste se uzgajaju kao ukrasne biljke, a mnoge daju gorke sastojke lijekova i služe za aromatizaciju.

Taksonomija

uredi

Ovu porodicu je prvi opisao Antoine Laurent de Jussieu, 1789. godine.

Plemena

uredi

Rodovi

uredi

Filogenija

uredi
Gentianaceae

Saccifolieae

Exaceae

Chironieae

Helieae

Potalieae

Gentianeae

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Struwe L, Albert VA (2002). Gentianaceae: systematics and natural history. Cambridge University Press. ISBN 0-521-80999-1.
  5. ^ Merckx, Vincent S.F.T.; Kissling, Jonathan; Hentrich, Heiko; Janssens, Steven B.; Mennes, Constantijn B.; Specht, Chelsea D.; Smets, Erik F. "Phylogenetic relationships of the mycoheterotrophic genus Voyria and the implication for the biogeographic history of Gentianaceae". American Journal of Botany. 100 (4): 712–721. doi:10.3732/ajb.1200330. Arhivirano s originala, 8. 4. 2016. Pristupljeno 23. 5. 2016.
  6. ^ Pirie, Michael; Litsios, Glenn; Bellstedt, Dirk; Salamin, Nicolas; Kissling, Jonathan. "Back to Gondwanaland: can ancient vicariance explain (some) Indian Ocean disjunct plant distributions?". Biology Letters. 11. doi:10.1098/rsbl.2015.0086.

Vanjski linkovi

uredi