Hajdučka Republika Mijata Tomića

Hajdučka Republika Mijata Tomića jeste imaginarna tvorevina, odnosno mikronacija u Bosni i Hercegovini koja je nastala parodijom oko spora na granici triju općina: Posušje, Tomislavgrad i Jablanica. Navodna republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija, a koristi se radi promocije turizma na teritoriji Hajdučke Republike.[1][2]

Hajdučka Republika Mijata Tomića
Grb {{{ime_genitiv}}}
Grb
Himna"Sveti Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu" - Ganga
Položaj na karti
Glavni grad Hajdučke Vrleti
44°2′N 17°48′E / 44.033°N 17.800°E / 44.033; 17.800
Državno uređenje Republika
• Vladarica
Marija Vukoja Lastvić (od 2009.)
• Vladar
Vinko Vukoja Lastvić (2002 - 2009.)
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 29. juni 2002. 
Površina
• Ukupno
3 km2
Valuta Kubura
Vremenska zona UTC +1 (CET)
UTC +2 (CEST)
Pozivni broj +387
Internetska domena .ba
Veb-sajt vrleti.com/republika

Osnovni podaci uredi

Himna ove mikronacije je ganga, valuta je kubura, a hajduci imaju čak i svoj ustav, ministarstva i pasoše. Ustav je sačinjen od 25 članova i broji 70 ministarstava. Neka od najzanimljivijih su ministarstva za neženje, umjetne plavuše, provokacije, zaštitu od zlostavljanja žena, zabavu i razonodu, propale prijevoznike, osmijeh, nejasnoće, te neriješene slučajeve.[1][3]

Osnivanje uredi

Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. juna 2002. godine. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama od Osmanlija u 17. vijeku. Sjedište se nalazi u motelu Hajdučke vrleti, čija je vlasnica jedina vladarica ove mikronacije.[2]

Lokacija uredi

Smještena je između planina Vran i Čvrsnice u bosanskohercegovačkom Parku prirode Blidinje, u zapadnoj Hercegovini, na nadmorskoj visini od 1.270 metara. Obuhvata trokut od najvišeg vrha planine Vran, preko kapelice svetog Ante sve do raskrižja Risovac – Kedžara.[2]

Pravila uredi

U Hajdučkoj Republici zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavljenje politikom jer se, kako kažu, „time ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi“.[1]

Vladar Republike uredi

Marija, kćerka šaljivdžije Vinka Vukoja Lastvića, „vladarica“ je ove mikronacije. Titulu je dobila nakon očeve smrti i sada, uz hercegovačku srdačnost i dobrodošlicu, priča o nastanku „republike“:[1]

„Hajdučka republika je zapravo imaginarna tvorevina. To je jedan san, nerealnost… Republika svojim osnivanjem nije naštetila Bosni i Hercegovini. To je jedna lijepa priča. U svakom slučaju nije značila odcjepljenje, istina je da smo imali raznorazne reakcije na osnivanje republike“.

Historija uredi

Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.

Nakon kraja Rata u Bosni i Hercegovini, postepeno se ekonomija (pretežno zimski turizam - skijanje) počela polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem oko spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na teritoriji oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica), a kad god bi vlasnik motela pitao bilo koju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.[1][3]

Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u zapadnoj Hercegovini. Projekt je privukao pozornost medija regiona (Slobodna Dalmacija, Nezavisne, Gracija, Svet, Dnevni avaz i ostali), a kasnije i novinske agencije iz Turske i Katara (Agencija Anadolija, Al Jazeera Balkans).[1][3]

Godine 2009. u prometnoj nesreći poginuo je Vinko Vukoja Lastvić, vladar i osnivač ove republike. Nova vladarica postala je njegova kćer Marija Vukoja Lastvić, koja od tada vodi republiku.[1]

Od 2010. godine održava se memorijalni Off Road Rally Vinko Vukoja Lastvić u čast prvog vladara republike.[4][5]

Reference uredi

  1. ^ a b c d e f g "Hajdučka republika, glas bunta u BiH". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 11. 6. 2021.
  2. ^ a b c "Hajdučka Republika". Hajducke Vrleti. Pristupljeno 11. 6. 2021.
  3. ^ a b c "Hajdučka republika 21. vijeka". www.aa.com.tr. Pristupljeno 11. 6. 2021.
  4. ^ "Sjećanje – Prije 7 godina održan 1. Memorijal "Vinko Vukoja Lastvić" – Jabuka.tv" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 11. 6. 2021.
  5. ^ Radioposusje (25. 9. 2017). "Preko 120 vozila sudjelovalo na memorijalu 'Rally Vinko Vukoja Lastvić' na Blidinju". Radio Posušje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 11. 6. 2021.