Diva Grabovčeva
Diva Grabovčeva (Varvara, Rama - Kedžara,[2] planina Vran, BiH, oko 1680[3]) jest legendarna[4] mučenica koju lokalni (a danas i šire) rimokatolici proslavljaju mimo crkve, djevica iz Varvare.[5]
Legenda
urediPo predanju lokalnih rimokatolika, Diva Grabovčeva je djevojka rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. vijeku za vrijeme vladavine Osmanlijskog carstva. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa je htio imati Divu za ženu. Zaprosio ju je, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz saglasnost svoje porodice. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da isprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Sahranjena je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Grob je označen. Od toga vremena do danas brojni poklonici dolaze joj na grob i iskazuju poštovanje. Postavljen je bronzani spomenik, rad skulptora Kuzme Kovačića, 1998. godine. U legendi, Tahir-bega je ubio kum Divine porodice Arslan-aga Zukić.[6]
Andrija Kačić Miošić u knjizi Razgovor ugodni naroda slovinskoga u dijelu pod naslovom Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu, o porodici Grabovčevoj navodi podatak da su porijeklom Hercegovci. U radu se navodi da je porodica Grabovac u srodstvu sa srpskim knezom Lazarom Hrebeljanovićem (1329 – 1389).[7]
Spomen
urediProzor-Rama i Posušje imaju ulice imenovane po Divi Grabovčevoj, Zagreb ima jedan studentski dom po njoj nazvan,[8] prva hrvatska opera u BiH zove se Diva Grabovčeva, u čijem premijernom izvođenju je učestvovalo oko 155 ljudi, od čega 115 pjevača, a prvi put izvedena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.[9] Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, muzičko-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor muzike je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. Snimljen je i film Divin krik s Vrana autora Miljenka Karačića koji je dobio na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za kvalitetnu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na tom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".[10][11] Ćiro Truhelka autor je knjige Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti[12]
U popularnoj kulturi
urediSvake se godine na prvu nedjelju u julu slavi dan njenog mučeništva, kada se služi misa i prisustvuje više hiljada ljudi. Ćiro Truhelka objavio je knjigu o Divi i njenom grobu, Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti.
Marko Perković - Thompson je na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine, snimio pjesmu „Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njenoj tragičnoj sudbini.
U dokumentarnom filmu Miljenka Karačića iz 2012. godine Divin krik s Vrana, fra Tomislav Brković, gvardijan franjevačkog samostana Šćit-Rama govori da su se ramski fratri protivili hodočašću na Divin grob i da kronike samostana ne spominju Divinu mučeničku smrt. Spomen na nju je sačuvao lokalni narod iz generacije u generaciju.
U dramskom dijelu dokumentarnog filma Divini roditelji se navode kao Luka i Luca i katoličke su vjere, a Džafer-beg Kopčić i njegova žena, roditelji zaljubljenog Tahir-bega, su se protivli braku, jer je djevojka Vlahinja.
Vanjski linkovi
urediReference
uredi- ^ Kedžara – grob Dive Grabovčeve. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Divin dan - Kedžara 2014., tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. jula 2014., pristupljeno 26. januara 2017.
- ^ Stjepan Razum, zc, Kalendar hrvatskih mučenika, str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. januara 2017.
- ^ "Diva Grabovčeva". Visit Blidinje (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari Arhivirano 5. 7. 2015. na Wayback Machine, Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. oktobra 2015.
- ^ Dragić, Marko (1. 6. 2014). "Diva Grabovčeva". Turistički prospekt Parka prirode Blidinje (jezik: hrvatski).
- ^ Kačić Miošić, Andrija (1756). Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Studentski dom Diva Grabovčeva Zagreb Arhivirano 5. 2. 2018. na Wayback Machine, pristupljeno 4. februara 2018.
- ^ U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH Arhivirano 4. 2. 2018. na Wayback Machine, pristupljeno 4. februara 2018.
- ^ Nagrađen "Divin krik s Vrana" Arhivirano 26. 9. 2020. na Wayback Machine, vijesti.hrt.hr, 19. oktobra 2012., pristupljeno 26. januara 2017.
- ^ Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma, blidinje.net, 10. januara 2015., (u internet arhivi archive.org 8. decembra 2015.), pristupljeno 26. januara 2017.
- ^ Legenda o Divi Grabovčevoj, pristupljeno 4. februara 2018.