Hajduci
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Hajduci su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani gerilski odmetnici, prikazani kao borci protiv Turaka.
Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.
Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem.
U jezicima drugih naroda se naziva haiduc (rumunski) hajdúk (mađarski) hajduku (albanski), хајдук/hajduk (srpski), ајдук (ayduk) (makedonski), хайдут (haydut) (bugarski), aiducco (italijanski), haïdouk (francuski), haydut (turski), hajduk, Հայդուկ (armenski), ukrajinski hajdamak i opryšok (гайдамак, опришок), הײַדאַמאַק (haydamak) (jidiš), hajduk i hejduk (češki).
Veliki broj hajduka iz Smederevskog sandžaka i okolnog područja učestvovao je u Prvom i Drugom srpskom ustanku.
