Dusina (Fojnica)
Dusina je naseljeno mjesto u sastavu općine Fojnica, Bosna i Hercegovina.
Dusina | |
|---|---|
Naselje | |
 Panorama Dusine | |
 Dusina u Bosni i Hercegovini | |
 Dusina | |
| Koordinate: 43°52′43″N 17°55′47″E / 43.87861°N 17.92972°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Fojnica |
| Nadmorska visina | 720 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 525 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 115576[1] |
| Matični broj općine | 10324 |
Historija
urediU naselju Dusina pronađen je jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen. Ovo otkriće pokazuje da je ovo područje bilo naseljeno i u srednjem vijeku.
Dusina u srednjem vijeku
urediPrvi put se spominje u pisanim izvorima 14. marta 1413. godine. Od najranijih vremena predstavlja rudnik srebra srednjobosanskog rudarskog bazena i rudarsko naselje koje se razvija uz rudnik usljed pojačane eksploatacije srebra u razvijenom srednjem vijeku.
Na boravak rudara Sasa i rudarsku djelatnost na području Dusine ukazuje toponim "Saška rupa". Pripada području župe Lepenica u neposrednoj kraljevoj vlasti (u Kraljevoj zemlji). Važan faktor u razvoju predstavljaju Dubrovčani koji ovdje radi posla povremeno borave, a stalnija uporišta imaju u Fojnici i Visokom. Tokom 1413. godine carinici u Deževicama, Dusini i Fojnici, Dubrovčani Vlakota Kranković i Radin Tolilović onemogućavali su ostalim dubrovačkim trgovcima da kupuju srebro na ovim trgovima. To je izazvalo reakciju dubrovačke vlade.
Kanun rudnika Fojnice i susjednih rudnika Deževica i Dusine iz 1489. spominje Kraljev zakon o srebrenoj rudi, što je odraz nesačuvanog pisanog rudarskog zakona iz vremena Srednjovjekovne Bosne. U sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/1469. Dusina pripada nahiji Kreševo u vilajetu Kral (ranije Kraljeva zemlja), označena je kao selo i rudnik sa 15 domova i 8 neoženjenih. U austrougarsko doba Dusina kao seoska općina pripada političkoj ispostavi Kreševo u fojničkom srezu. Pored srebra vađena je i topljena željezna ruda sve do 20. stoljeća.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Dusina | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
| Osoba | 525 (100,0%) | 771 (100,0%) | 739 (100,0%) | 778 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 440 (83,81%) | 486 (63,04%)1 | 447 (60,49%)1 | 425 (54,63%)1 | |||
| Hrvati | 84 (16,00%) | 284 (36,84%) | 242 (32,75%) | 301 (38,69%) | |||
| Muslimani | 1 (0,190%) | – | – | – | |||
| Ostali | – | 1 (0,130%) | 35 (4,736%) | 4 (0,514%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 13 (1,759%) | – | |||
| Srbi | – | – | 1 (0,135%) | 45 (5,784%) | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,135%) | – | |||
| Crnogorci | – | – | – | 3 (0,386%) | |||
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama, fzs.ba"
- Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i skadarski sandžak, Sarajevo 1957, 17.
- Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 81, 146.
- Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 67-68, 138, 148, 196.
- Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar 2008, 45-46.
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
Vanjski linkovi
uredi