Lepenica (Kiseljak)
Lepenica je mjesna zajednica i naselje u općini Kiseljak, Srednjobosanski kanton, Bosna i Hercegovina. Pored Lepenice, mjesna zajednica obuhvata i naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, Donje Žeželovo, Gornje Žeželovo, Čubren, Ivica, Solakovići, Bukovica, Zabrđe, Toplica i Botunja.
Lepenica (Kiseljak) | |
|---|---|
Grad | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Kiseljak |
| Nadmorska visina | 525 m |
| Stanovništvo (1991) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.685 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 254 |
| Pozivni broj | (+387) 030 |
Kroz naselje protiče i stoimena rijeka Lepenica. Pored naselja prolazi autoput A-1.
Historija
urediLepenica kao župa se spominje u srednjovjekovnoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine, uz župe Vrhbosna, Neretva, Vidgossa, Mel i Lašva, a u župi Lepenica se spominje selo Rotilj sa crkvom svetog Mihovila. Sljedeći podatak potiče iz Dubrovačkog arhiva: godine 1335. neki Bogoje Dobrošić iz Lepenice prodao je u Dubrovniku 3 konja za 40 perpera. U Dubrovačkom arhivu je i dokument u kojem se Lepenica spominje treći put, u kojem se govori o kupovini jedne robinje u Lepenici, obavljenoj 1381. godine.[1] Ta srednjovjekovna župa Lepenica obuhvatala je cio današnji lepeničko-kreševski kraj, koji graniči sa spomenutim župama.[2]
U vrijeme bosanske samostalnosti današnji lepenički kraj bio je banski, odnosno kraljevski posjed. Tamo se nalaze brojna srednjovjekovna groblja s mnoštvom stećaka, među kojima se ističe stećak "Radoja, velikog kneza bosanskog". Odatle potiče i današnji naziv župe Banbrdo (uspostavljene 1858), kojoj Lepenica pripada.[3] Na lepeničkom području (od Mokrina do Podastinja) registrirano je 35 nekropola sa oko 700 stećaka.[4]
Osmanlijsko osvajanje Bosne dovodi do mnogih promjena, koje su, jednim dijelom, uzrokovane i ekonomskim napretkom Kreševa i Fojnice, kao posljedicom pojačane eksploatacije u tamošnjim rudnicima, te razvoju zanatstva. Jedna od tih promjena je i nestanak župe Lepenica, kao i stalno smanjivanje teritorija koji se podrazumijevao pri spomenu Lepenice kao područja. Posljedice su vidljive i u administrativnom režimu: dok se još 1485. godine u popisu Bosanskog sandžaka, uz nahije Lašva, Visoko i Kreševo, spominje i nahija Lepenica, već 1489. godine te nahije nestaje iz popisa – najveći njen dio, kao i nahije Kreševo, postao je dio visočke nahije.[1]
Značaj Lepenice stalno je opadao, mada se još do prije manje od stotinu godina pod pojmom Lepenica podrazumijevao čitav kiseljački kraj.[1]
Reference
uredi- ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 10. 2009. Pristupljeno 19. 6. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 5. 2009. Pristupljeno 19. 6. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=166[mrtav link]
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 10. 2009. Pristupljeno 19. 6. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Nedovršeni članak Lepenica (Kiseljak) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.